Srbija proslavlja Dan državnosti! Datum koji je izmenio tok naše istorije: Sretenje - praznik crkve i države!
Podeli vest
Od 2002. godine, Srbija obeležava Dan državnosti 15. i 16. februara, u znak sećanja na dva važna istorijska datuma. Jedan je dan kada je na zboru u Orašcu 1804. godine dignut Prvi srpski ustanak protiv Turaka, pod vođstvom Đorđa Petrovića Karađorđa. Drugi - dan kada je u Kragujevcu 1835. godine usvojen i zakletvom potvrđen prvi moderni, i za to vreme, izuzetno liberalni Ustav Kneževine Srbije.
Srbija danas obeležava Dan državnosti - Sretenje, u znak sećanja na obnovu srpske državnosti početkom 19. veka, odnosno začetak novovekovne srpske države.
Na Sretenje 1804. godine, pre 220 godina, grupa istaknutih srpskih prvaka sa prostora tadašnjeg Beogradskog pašaluka, zvanično Smederevskog sandžaka, izabrala je Karađorđa, Đorđa Petrovića, za vožda, predvodnika.
Sretenje je jedan od važnijih praznika, a pravoslavni vernici ga obeležavaju 15. februara u znak sećanja na događaj kada je Bogorodica 40 dana nakon rođenja donela Isusa Hrista u hram, a tom prilikom pojavi se starac Simeon i Ana, kći Fanuilova.
Predsednica vlade Srbije Ana Brnabić prisustvovala je otvaranju izložbe pod nazivom "Ćirilica - 30 postamenata za 30 slova" danas na Sava Promenadi, upriličenu u čast Dana državnosti Srbije - Sretenja.
14.02.2024
18:50
Na zboru je odlučeno da se podigne buna protiv dahija, četvorice samovoljnih gospodara u pašaluku u to vreme. Njihov položaj zapravo nije bio legalan ni sa stanovišta vlasti na Bosforu, ali je uglavnom nevoljno tolerisan.
Samovoljno, neodgovorno ponašanje dahija izazvalo je široko nezadovoljstvo, ne samo kod Srba. Nezadovoljni su bili i razumniji Turci. Ovaj termin u to vreme valja razumeti kao sinonim za muslimane. Reč je dakle bila o ljudima najrazličitijeg etničkog porekla, koje je verski identitet, pripadnost islamu, u skladu sa vekovnim normama osmanske Turske, činio u svakom smislu povlašćenim i vladajućim slojem.
Snaga jedne države se ne ogleda samo u ekonomiji, u pravnom poretku i izgradnji puteva, već i u snazi njene kulture i kako se odnosi prema svom kulturnom blagu, a Srbija poslednjih godina počinje deo svog blaga, rasutog po svetu, da vraća u zemlju i čuva ga za buduće generacije, poručio je danas ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Goran Vesić.
Potprеdsеdnik Vladе i ministar odbranе Miloš Vučеvić otvorio jе danas izložbu „Srbija kroz vrеmе – 220 godina državnosti“ u Domu Vojskе Srbijе u Nišu, organizovanu povodom Dana državnosti Srbijе – 15. fеbruara.
14.02.2024
14:17
Pošto su dahije započele uklanjanje viđenijih i preduzimljivijih među Srbima, nesumnjivo u nadi da će tim putem obezglaviti potencijalni bunt i sveopšte nezadovoljstvo, usledila je reakcija, otpor.
Snaga i opseg tog otpora, Karađorđeve bune, danas znane kao Prvi srpski ustanak, iznenadiće savremenike, ne samo turske vlasti, ili njihove zvaničnike na terenu, nego umnogome i onovremenu Evropu.
Otuda je Leopold Ranke, veliki nemački istoričar, i jedan od očeva te nauke u modernom smislu te reči, događaje započete u Srbiji na Sretenje 1804. godine, nazvao Srpska revolucija, smestivši ih u rang sa velikim pokretima tadašnjeg sveta poput Američke revolucije, odnosno rata za nezavisnost SAD, ili Francuske revolucije.
Ranke je nesumnjivo imao u vidu da preobražaj započet Karađorđevom bunom, a uobličen tridesetih 19. veka, merama do kojih je postupno i mudro doveo knjaz Miloš Obrenović, nije bio samo krupna politička promena nego i potpuni društveni preobražaj, kraj feudalnih normi u oslobođenom delu Srbije, odnosno stidljivi začetak građanskog društva.
Bila je to takođe izgradnja nacionalne države, što je za Nemce Rankeovog vremena bilo veoma važno. Nadalje, Srpska revolucija poslužiće kao predložak, uzor, i drugima narodima Jugoistoka Evrope, posebno Grcima.
Neposredan povod za zbor u Marićevića jaruzi, kod Orašca, bili su događaji znani kao Seča knezova, ubistva istaknutijih Srba, počev od ugledne valjevske kuće Nenadovića. Namera dahije bila je da, pored brojnih drugih, bude uklonjen i sam Karađorđe.
Zbor u Marićevića jaruzi kod Orašca, u središtu Šumadije, doneo je odluku o neminovnosti bune, odlučnog otpora, kao i dobro promišljen izbor Karađorđa za vožda.
Njegov izbor izvesno je bio posledica sasvim osobenog ugleda koji je uživao. Važio je za žustrog, preduzimljivog, oštrog i odlučnog, ali i čoveka britke pameti. Bio je takođe vešt trgovac, stokom. Pretežni izvor znatnijih prihoda onovremenih Srba sa prostora Beogradskog pašaluka bio je izvoz stoke u Austriju.
Bila je to, pokazaće se, sasvim izuzetna ličnost, kakve se u istoriji retko pojavljuju.
Istina, poznato je bilo i da ne trpi neposlušnost, da je katkad prek, pa i da lako poteže oružje.
Imao je takođe, što je bilo veoma važno u datim okolnostima, ratno iskustvo. Vojevao je u austrijskim frajkorima 1788/1791 do Svištovskog mira. Freikorps, od nemačkog "slobodni korpusi", izvorno, Freie Regimenter, u značenju "slobodni puk" tadašnje države Habzburga uglavnom su, prema Turskoj, popunjavali Srbi. Pretpostavljeni su im najčešće bili graničarski oficiri. Upamćeni su njihovi zapovednici tog vremena, kao pukovnik Mihailo Mihaljević ili kapetan Koča Anđelković, o kom su ispevane pesme.
Teror dahija je tada umesto da sputa buntovnost Srba nasuprot njihovim uverenjima doveo do rasplamsavanja bune. Situacija je bila utoliko teža što je među Srbima postojalo živo sećanje na vreme Hadži Mustafa paše koji je iz Beograda upravljao 1793/1801. Bila je to, kako se činilo godinama docnije, podnošljiva vlast. Mustafa pašu dahije su ubile decembra 1801, od kada se samovolja, koja je prerasla u teror, samo uvećavala.
Buna se, zahvaljujući odlučnosti Karađorđa, brzo širila. Podigavši se na oružje, u čemu je Karađorđe imao mnogo muke, srpski ustanici oslobodili su veći deo pašaluka, počev od Kolubare, preko Šumadije, potom istočnih krajeva, Pomoravlja, Podrinja, odakle su buna nadalje širila prema jugu.
Kada je njihov položaj postao nemoguć, a pad Beograda bio nadomak, dahije su pokušale beg niz Dunav. Prethodni pokušaj pregovora, čemu su se dosetli pošto se buna rasplamsala, Srbi nisu prihvatili. Posekao ih je vojvoda Milenko Stojković, jula 1804, na dunavskom ostrvu Ada Kale, u Đerdapu, koje su tada nastanjivali Turci. Odstranjivanje dahija dogodilo se uz podršku predstavnika legitimnih vlasti na Bosforu.
Pošto namera primirivanja ustanika autoritetom Bećir paše, iz Bosne, nije donela rezultate, Sultan na Srbe šalje Hafiz pašu. Bio je to prelomni moment. Do tada je postojala predstava da se ustanici bore protiv uzurpatora, koje je nastojala da ukloni ili prethodno urazumi i Visoka Porta. Od poraza Hafiz paše na Ivankovcu, postaje nesumnjivo da su Srbi u ustanku protiv turske vlasti uopšte.
Posle Boja na Ivankovcu, nedaleko od Ćuprije, avgusta 1805, slede pobede Srba na Mišaru, avgusta 1806, i na Deligradu, septembra.
Uslediće pregovori, tokom leta i jeseni te godine, znani kao Ičkov mir, kojima je trebalo da se postigne obostrano prihvatljivo mirovno rešenje.
Problem će međutim biti zahtevi Rusije da Srbi nastave borbe pošto je Rusija zaratila sa Turskom.
Čitav Beogradski pašaluk oslobođen je tokom 1807. godine.
Konačnu sudbinu Prvog srpskog ustanka odrediće ishod Rusko turskog rata, pošto su Rusija i Osmanska Turska potpisali mir u Bukureštu 1812. Rusija se tada, suočena sa Napoleonovom invazijom, okreće ratu protiv Francuza i široke koalicije koju su oni predvodili.
Turska je Karađorđev ustanak ugušila 1813. Usledio je egozodus ustaničkih prvaka, i samog Karađorđa, potucanje "od nemila do nedraga" po Austriji i Rusiji.
U Srbiji, Turci u to vreme sprovode strahovit, neopisiv teror.
Dogodiće se potom neuspela Hadži Prodanova buna 1814, takođe ugušena u krvi, a zatim Drugi srpski ustanak aprila 1815. godine, na Cveti, u Takovu. Knjaz Miloš Obrenović koji ga je predvodio, pokazaće se ne samo kao vešt ratnik nego, još važnije, kao mudar i vešt pregovarač.
Upravo on je, postupno, izdejstvovao povlačenje Turaka, osim iz utvrđenih gradova, podelu zemlje seljacima i dalje tiho oslobađanje.
Iako ugušena brutalno, Karađorđeva buna postavila je temelje nove srpske države.
Takođe, Srpskom revolucijom započinje proces oslobađanja hrišćanskih naroda Jugoistočne Evrope od Turske. Ustanak Grka 1821. usledio je po srpskom uzoru. Istina, Grcima je uspelo da potpunu samostalnost izvojuju bitno pre Srba, čemu je pomogla njihova široka popularnost, uglavnom zbog antičkog nasleđa. Takođe i činjenica da je među njima bilo mnogo preduzimljivih, dobrostojećih ljudi, trgovaca, sa jakim vezama u evropskim prestonicama.
Srbi tako nešto nisu imali. Karađorđevi ustanici dobijali su pomoć samo od Srba sa prostora Austrije, uglavnom potonje Vojvodine, odakle su pristigli prvi učeni ljudi poput Dositeja Obradovića, Ivana Jugovića, Mihaila Filipovića, pisari, nastavnici Velike škole, školovani oficiri, naoružanje, municija. Iz okrilja karlovačkog mitropolita Stratimirovića potekla su i prva heraldička znamenja, oblikovana po evropskim standardima, ali oslonjena na srpske tradicije, koja će ustanici usvojiti.
Na Sretenje je 1835. donet je i prvi, kratkotrajni ustav Knjažestva Srbije. Njegov tvorac Dimitrije Davidović, prethodno je u Beču, gde je studirao medicinu, osnovao 1813. "Novine serbske". Uređivao ih je i vodio zajedno a Dimitrijem Frušićem, takođe studentom. Obojica su bili Sremci. List je ugašen februara 1822, usled finansijskih nedaća. Davidović je potom prešao u Srbiju knjaza Miloša gde nastavlja da objavljuje novine, ali obavlja i brojne druge zvanične funkcije, između ostalog piše i ustav.
Ustrojen po uzoru na najslobodoumnija ustavna rešenja onovremenog sveta, poput Francuske, odnosno Belgije, Davidovićev ustav, iako usvojen, ostao je formalno na snazi svega 55 dana. Većina zemalja ondašnje Evrope nije ni imala ustave, pa ni ni Austrija, Turska i Rusija, koje su izdejstvovale njegovo povlačenje.
Srpski član Predsedništva BiH Željka Cvijanović čestitala je Dan državnosti, Sretenje, predsedniku Srbije Aleksandru Vučiću, istakavši uverenje da će sveukupni odnosi Srbije i Srpske, bratske i institucionalne veze, u budućnosti biti još sveobuhvatnije i sadržajnije.
Predsednik Aleksandar Vučić primio je danas, povodom Dana državnosti Republike Srbije, čestitke brojnih svetskih zvaničnika, među kojima su i predsednik SAD Džozef Bajden, predsednik Turske Redžep Tajip Erdogan, predsednik Francuske Emanuel Makron i predsednik Italije Serđo Matarela.
U više od 160 zdravstvenih ustanova širom zemlje danas se nastavlja akcija besplatnih preventivnih pregleda, koje sprovodi Ministarstvo zdravlja u cilju rane dijagnostike i promocije prevencije kao najefikasnijeg načina brige o zdravlju.
19.05.2024
06:55
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Sretenje je jedan od važnijih praznika, a pravoslavni vernici ga obeležavaju 15. februara u znak sećanja na događaj kada je Bogorodica 40 dana nakon rođenja donela Isusa Hrista u hram, a tom prilikom pojavi se starac Simeon i Ana, kći Fanuilova.
Odluka američke administracije da zabrani uvoz ruskog uranijuma, uz određene izuzetke, mogla bi da naškodi Sjedinjenim Državama mnogo više nego samoj Moskvi, piše "Ejža tajms".
Na liniji borbenog dodira na Donjeckom pravcu, vojnici Oružanih snaga Ukrajine su umorni i spremni za predaju, ali im komanda to ne dozvoljava, kaže pripadnik jurišnog odreda 1. armijskog korpusa Južne grupa ruskih trupa.
Navikli smo da na tajkusnkim medijima neprestano napadaju predsednika Vučića i Srbiju, da im za to nije potreban ni povod, ni razlog, ali su ovoga puta nadmašili sami sebe.
Još dva dana ima do bruke i sramote u Savetu Evrope. Još veća parodija je što će Nemci sve to da otvore. I dalje se čekaju informacije o padu helikoptera u kom je bio predsednik Irana. Na ove teme u "Info večeri" govorili su novinarka Olivera Miletović, narodni poslanik SNS Uglješa Mrdić i dr Dragan Petrović, Institut za međunarodnu politiku i privredu.
Centralna tema razgovora je predsenikov put u Njujork. Broj pretnji na njegov račun nažalost se povećao. Na ovu temu u "Intervjuu dana" govorio je univerzitetski profesor dr Slavko Ivković.
Dok je sveta i veka govorilo se o tome da kad počne rat borimo se za nove teritorije. Poslednja dva veka situacija je sasvim drugačija. Ne vodi se teritorijalni, već ekonomski rat. Gosti emisije "Rat uživo" bili su prof. dr Dragan Škobalj, ekspert za energetiku i Stefan Srbljanović, predsednik SPOR.
Još uvek nema zvaničnih informacija o tome šta se dogodilo sa iranskim predsednikom. Premijer Slovačke na svu sreću je živ, ali ono što se dogodilo je ili namerna opstrukcija ili neverovatan propust njegovog ličnog obezbeđenja. Na sve aktuelne teme u svetu u emisiji "Info dan" govorili su dr Stanislav Sretenović, istoričar i Bojan Dimitrijević, ekonomista.
U nastavku suđenja pripadnicima grupe "vračarci" optuženim za tri teška ubistva i šest pokušaja teških ubistava, danas su u Specijalnom sudu prikazani snimci ubistva Aleksandra Šarca (35) u Tržnom centru "Ušće".
Protiv roditelja Koste K. (14), koji je ubio 10 osoba, a šest ranio u osnovnoj školi "Vladislav Ribnikar", Vladimira i Mirjane Kecmanović danas je u Višem sudu u Beogradu krenula nova parnica i to po tužbi tada ranjenog dečaka Andreja B.
Čestitam mojim igračima, jer su pobedili u jako zahtevnoj utakmici i doneli mi duplu krunu, poručio je trener fudbalera Crvene zvezde Vladan Milojević.
Fudbaleri Crvene zvezde osvojili su Kup Srbije, pobedivši u finalu Vojvodinu 2:1 (1:0). Igra crveno-belih bila je ubedljivija nego što rezultat pokazuje, a posebno su se izdvojili Uroš Spajić i Mirko Ivanić. Uz malo sreće, igrač utakmice mogao je da bude Šerif Ndijaje, ali su mu poništena dva gola.
Fudbaleri Crvene zvezde u utorak veče proslavili su trofej Kupa Srbije, samim tim i duplu krunu, a šou im je na kraju, po svemu sudeći, ukrala atraktivna supruga Omrija Glazera, Šira Morag!
Izabranici Žarka Lazetića kao trećeplasirana ekipa u Superligi Srbije kvalifikacije za Ligu Evrope kreće od poslednjeg kola, dakle, mesto u Ligi konferencija je zagarantovano.
Optužbe za umešanost Rusije u pokušaj ubistva slovačkog premijera Roberta Fica su ludilo, poručila je zvanična predstavnica ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova. Ona je reagovala na tvrdnje britanskog tabloida Tajms koji smatra da Rusija stoji iza pokušaja ubistva premijera Slovačke Roberta Fica.
Ruski predsednik Vladimir Putin sastao se sa predsednikom Državne dume Vjačeslavom Volodinom, s kojim je razgovarao o pitanjima formiranja vlade i od koga je zatražio da prilikom odlaska na sahranu Ebrahima Raisija prenese iranskom rukovodstvu da Moskva očekuje da će se saradnja između dve zemlje razvijati na isti način kao i do sada i nakon smrti iranskog lidera.
Poljski režiser Patrik Vega napravio je, blago rečeno, skandalozan film o lideru Rusije Vladimiru Putinu koristeći za te svrhe veštačku inteligenciju. On je lice vladara Rusije nakalemio na telo pravog glumca i snimio verovatno najveću bljuvotinu otkako postoji sedma umetnost. Film, naime, prikazuje Putina od 10. godine do njegove izmišljene smrti i već je prodat u 50 zemalja. Makar tako tvrde njegovi producenti.
Manje od tri nedelje pre izbora za EU čini se da evropskoj desnici prete podele nakon što su iz francuskog Nacionalnog okupljanja saopštili da ne žele da sede u istoj grupi u Evropskom parlamentu kao i Alternativa za Nemačku (AfD).
Američka Centralna obaveštajna agencija planira da izvrši državni udar u Gruziji kako bi pripremila odskočnu dasku za napad na Rusiju, izjavio je bivši analitičar CIA Lari Džonson na Jutjub kanalu Judging Freedom.
Saša se prisetio kako je došlo do toga da zaigra u seriji "Selo gori, a baba se češlja" i otkrio da je pre snimanja imao manji nesporazum sa rediteljem i glumcem Radošem Bajićem.
Stručnjak za baštovanstvo i biljke Hari Bodel naglašava važnost redovnog brisanja prašine s biljaka, ističući da mnogi zanemaruju ovu ključnu praksu. Prašina koja se nakuplja na listovima može imati ozbiljne posledice po biljke.
Kanski festival je vreme kada možemo videti veliki broj dama sa svetske javne scene. Pa je tako i nekadašnja prva dama Francuske zasijala kao redak dijamant.
Miljana Kulić nije ostala ravnodušna na povratak Lazara Čolića Zole u "Elitu" i uporno pokušava da privuče njegovu pažnju, dok njena majka Marija smatra da Miljana pati i razmišlja kako da joj pomogne.
Na današnjoj sednici Komisije za nazive delova naseljenih mesta Skupštine Grada Novog Sada doneta je odluka o nazivu više ulica na području grada Novog Sada.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.