VUČIĆ PRVI PUT JAVNO OTKRIO: Evo kakav će mir biti između Rusije i Ukrajine!
126. 09. 2024. u 20:56
226. 09. 2024. u 20:56
Društvo
Zvanična temperatura meri se u hladu, na periferiji Beograda, u Košutnjaku gde se nalazi glavna stanica RHMZ, i to na dva metra od tla. Ali tamo gde većina nas prolazi radnim danom, po vrelom asfaltu, temperatura je mnogo, mnogo viša. Šta će biti kada temperatura zvanično bude 40 stepeni!? Pogotovo na delovima grada koja su inače toplija, odnosno na takozvanim toplotnim ostrvima.
A tih 40 stepeni stiže nam već koliko u petak. Mada i sutra je 39 stepeni, samo stepen jedna manje od paklenih 40.
Takozvana toplotna ostrva u gradovima globalni su problem, pa tako i kod nas, a istraživanja pokazuju da temperatura na takvim mestima u Beogradu može da bude i do 7 stepeni viša nego u nekim drugim delovima grada.
S obzirom na to naši klimatolozi i meteorolozi već mesecima upozoravaju da je pred nama pakleno leto, sa temperaturama i preko 40 stepeni, može se očekivati da u pojedinim delovima Beograda bude i do nepodnošljivih 50 stepeni Celzijusovih! Gde su u prestonici toplotna ostrva i gde će biti kao u grotlu?
Istraživanja rađena poslednjih godina pokazuju konstantan trend rasta prosečnih i maksimalnih temperatura u Beogradu. Iza nas je rekordno topla zima, ovih dana svedočimo letnjim temperaturama a tek je april, a prognoza za ovo leto kaže da ćemo se kuvati na 40 u plusu i da će do čak 60 dana temperature biti preko 30 stepeni Celzijusovih! Da napomenemo da su ovo zvanične prognoze Republičkog hidrometeorološkog zavoda (RHMZ) i da se zvanična temperatura meri u centru u šumovitom Košutnjaku, dakle ono što treba očekivati u centru grada, kada upekne asfalt i ukrsti se sa saobraćajem i popaljenim klimama koje takođe izbacuju vrelinu napolje... Neće nam biti dobro, bukvalno!
Šta nam govori mapa urbanog toplotnog ostrva kada se preklopi sa urbanom matricom Beograda – koja su najtoplija područja u gradu, zašto je to tako i kakve posledice donosi po javno zdravlje Beograđana i buduću klimatsku otpornost grada?
Toplotno ostrvo je fenomen gde urbana područja imaju više temperature u poređenju sa ruralnim ili prirodnim okruženjem. Uzrok tome je promena zemljišnog pokrivača, namene zemljišta i izgrađene sredine: urbane sredine se ponašaju kao sakupljači toplote, posebno u letnjim periodima, što ima različite posledice, pre svega po javno zdravlje.
Toplotno ostrvo može se meriti na razne načine, a jedan od boljih je kroz tzv. tropske noći (tokom kojih se temperatura ne spušta ispod 20 stepeni Celzijusovih).
Indeks tropskih noći je vrlo jednostavna brojka: u pitanju je broj tropskih noći u toku jedne godine, a ovaj indeks je, pokazuju istraživanja, znatno viši u urbanim sredinama nego u njihovom okruženju, parkovima i drugim zelenim površinama, i to upravo zbog efekta toplotnog ostrva, piše portal klima011.
Ali nisu sve urbane površine iste. Koliko će toplotno ostrvo biti izraženo, pa i koliko će jedan grad imati „viška” tropskih noći zavisi od prirodnih, ali i od ljudskih faktora, pre svega od karaktera urbanog prostora, odnosno zemljišta.
Toplotno ostrvo može uzrokovati velike probleme kada je u pitanju javno zdravlje stanovništva. One dokazano mogu dovesti do zdravstvenih problema posebno kod starije populacije i hroničnih bolesnika jer onemogućavaju normalan san i efikasno regenerisanje organizma u toku noći.
Dodatno, efekat toplotnog ostrva utiče i na povećano zagađenje vazduha zbog karakteristike da veća hrapavost urbane morfologije usporava strujanje vetra.
Po svemu sudeći, i nažalost, Beograd je po ovim parametrima „šampion”, a to vrlo jasno možemo videti na ovoj mapi tropskih noći u Beogradu, koja prikazuje razlike između prosečnog broja tropskih noći u toku godine od 2008. do 2017. godine:
Posmatrajući kartu broja tropskih noći možemo reći da je celokupan širi centar Beograda uključujući veliki deo Novog Beograda značajno pogođen efektom toplotnog ostrva.
Postoje varijacije u prosečnoj temperaturi između određenih centralnih delova grada, ali svi oni se kreću u rasponu od 40 do 50 tropskih noći. Izuzetak predstavljaju velike parkovske i šumske površine i delovi naselja u njihovoj neposrednoj blizini, kao i tokovi reka.
Veći deo Novog Beograda ima najviše vrednosti na temperaturnoj skali. Kao što se može videti na mapi, posebno se izdvaja šira centralna zona: (područje između Bulevara Nikole Tesle i Bulevara Milutina Milankovića) sa 50 tropskih noći godišnje. U njoj dominiraju blokovi visokog intenziteta izgrađenosti, mreža velikih saobraćajnica i različite namene zemljišta. Ovo rezultira velikim procentom neporoznih površina i visokim antropogenim toplotnim bilansom.
Urbomorfološke karakteristike u kombinaciji sa faktorima reljefa (nizija sa manjom nadmorskom visinom) i atmosfere (veći vazdušni pritisak) rezultira sinergijom nepovoljnih faktora. Pored centralne zone, na Novom Beogradu su jednako nepovoljni uslovi na područjima sadašnjih i nekadašnjih industrijskih područja (tkz. „braunfild” lokacije) – nekadašnji industrijski kompleks IMT-a i brodogradilište na Savi, piše portal klima011.
Ono što zabrinjava je tendencija „investitorskog urbanizma” na Novom Beogradu koja dovodi do nestanka zelenila u novoizgrađenim blokovima što samo doprinosi efektu toplotnog ostrva. Braunfild lokacije koje su već prepoznate kao izuzetno nepovoljna područja se postepeno zamenjuju novim „stambeno-poslovnim” zonama koje će svojim gustinama izgrađenosti i malim udelom zelenila jednako, ako ne i više, doprineti efektu toplotnog ostrva.
Možda iznenađuje da je područje Savskog amfiteatra ima veći broj tropskih noći (čak 50) i od dela najužeg centra grada oko Knez Mihailove ulice (oko 40 tropskih noći).
Kombinacija faktora reljefa i izgrađenosti daju objašnjenje - široko ravničarsko desno priobalje Save sa nadmorskom visinom od 70 do 72 metra je omeđeno Kalemegdanom, terazijskom grebenom i senjačkom padinom je sklono zadržavanju toplijih vazdušnih masa.
Pored toga, ovo područje je oduvek bilo lišeno velikih zelenih površina i prirodnog zemljišnog pokrivača, u prvo vreme zbog železničke mreže i industrijskih objekata.
Područje omeđeno ulicama Dušanova, Džordža Vašingtona i Bulevar despota Stefana do Pančevačkog mosta čine najtopliju zonu užeg centra grada.
Za ovu situaciju je odgovorna kombinacija više faktora - prisustvo nekadašnje železničke mreže koja degradira zemljište, zatim dosta industrijskih i lučkih postrojenja uz marinu Dorćol i luku Beograd. Pored toga, to je gusto izgrađeno područje sa jakim gradskim saobraćajnicama.
Realizacija linijskog parka koji se proteže celom dužinom ovog područja bi trebalo znatno da popravi situaciju jer će uvesti značajne zelene površine na prostoru nekadašnjeg degradiranog zemljišta.
Ono što, međutim, predstavlja opasnost jeste urbana regeneracija nekadašnjih industrijskih i lučkih zona priobalja po principima „investitorskog urbanizma” koji intenzivira izgradnju stambenih i komercijalnih sadržaja na štetu udela zelenih površina i prirodnog poroznog zemljišnog pokrivača.
Iako su mnogi pretpostavili da je efekat toplotnog ostrva najizraženiji u samom centru grada, on je generalno za nijansu blaži od očekivanog. Razlog tome je morfologija terena odnosno reljef Beograda.
Brdoviti šumadijski predeo se završava i dodiruje panonsku ravnicu upravo u Beogradu, tačnije terazijskim grebenom i Kalemegdanom. Nagnuti teren i pravac vetra koji je dominantan u pravcu pružanja grebena su faktori koji makar za 10 umanjuju ukupan broj tropskih noći.
Ipak to nisu dovoljno jaki faktori da bi značajnije neutralisali veliku toplotu koju akumuliraju beton i asfalt koji dominiraju na Terazijskom grebenu.
Oaze hlada se jasno izdvajaju na mapi tropskih noći kao zelenija i plavlja područja gde je temperatura u proseku niža i do 6 stepeni Celzijusovih, odnosno broj tropskih noći je od 0 do 25. To su sve beogradske šume, park Ušće, Kalemegdan i Ada Ciganlija. Ovo je očekivano s obzirom na to da gusta vegetacija na nekoliko načina utiče na manje zagrevanje vazduha.
Pre svega krošnje drveća čine jednu vrstu nadstrešnice koja svojim hladom sprečava intenzivnije zagrevanje podloge. I sama podloga u parkovima i šumama je prirodna i porozna i većim delom je prekrivena gustom vegetacijom. Vegetacija dodatno rashlađuje vazduh procesom evapotranspiracije, odajući vodenu paru koja smanjuje toplotu vazduha.
Primetan je veoma pozitivan efekat velikih ozelenjenih površina na smanjenje temperature vazduha u okolnoj urbanoj strukturi. Efekat hlađenja se može primetiti i nekoliko kilometara od šume ili parka, pa je tako uočljiv uticaj Košutnjaka na „hlađenje” Banovog brda i drugih naselja u blizini, ili Zvezdarske šume na svoje urbano okruženje
Kako bi dobili mapu indeksa tropskih noći za Beograd klimatolozi sa Fizičkog fakulteta Univerziteta u Beogradu prof. dr Vladimir Đurđević i saradnik Lazar Filipović koristili su računarski model UrbClim koji koji simulira interakciju između planetarnog graničnog sloja atmosfere (PGS, ili eng. Planetary Boundary Layer – PBL) i podloge.
Atmosferski deo modela čini prvih nekoliko kilometara njene visine dok su karakteristike podloge opisane preko CORINE (eng. Coordination of information on the environment) seta satelitskih podataka prikupljenih za 2012. godinu. Suština je da se karakteristike zemljišnih podloga u urbanoj sredini (neporoznost, veća hrapavost, odsustvo zelenila, nereflektivnost) utiču na veće zagrevanje vazduha jer akumuliraju i zadržavaju više toplote ali i usporavaju vazdušno strujanje što usporava hlađenje. Pored toga, urbani obrasci generišu i antropogeno oslobađanje toplote (grejanje zgrada, saobraćaj, ljudski metabolizam) što je takođe značajan faktor toplotnog ostrva.
Urbanista sa Arhitektonskog fakulteta u Univerziteta u Beogradu doc. dr Ivan Simić je mapu tropskih noći povezao sa mapom urbane matrice Beograda koristeći QGIS softver i OSM (Open Street Map) bazu podataka. Rezultat je georeferencirana kompozitna mapa koja nam ukazuje da je urbano toplotno ostrvo rezultat složene interakcije prirodnih parametara (atmosfere i podloge- poroznosti, morfologije i sastava) i antropogenih uticaja, tj. vrste i intenziteta izgrađenosti.
U novom izdanju emisije Rat uživo, gosti Ljuan Koko, politikolog i pisac i režiser Dragoslav Bokan su komentarisali sva najaktuelnija ratna žarišta u svetu, sa akcentom na rusku specijalnu operaciju u Ukrajini, ali i mogućoj upotrebi nuklearnog oružja.
27.09.2024
21:15
Gosti emisije Otvoreni studio penzionisani general Vidosav Kovačević, Jasmina Andrić, urednica magazina "Odbrana i bezbednost", Saša Milovanović, direktor Srpskog telegrafa, govorili su o tome kome smeta jaka vojska Srbije.
27.09.2024
18:46
Branko Pavlović, advokat, bio je gost novog Info dana gde je govorio o tome da li je Vladimir Putin u ratu sa američkom dubokom državom.
27.09.2024
16:09
Predsednik Irana želi ukidanje zapadnih sankcija. Po privi put od kad je Putin izabran za predsednika imamo pretnju nuklearnim oružjem. Po prvi put smo imali prilike da čujemo predsednika Putina da govori na ovu temu. Na ovu temu u "Info jutru" govorio je Branko Bogdanović, portal "Oružje online".
27.09.2024
13:02
Televizija N1 objavila je sraman prilog gde slavi teroristu Aljbina Kurtija. Da li postoji barem neko iz redova opozicije zbog tri srpska mlada života koja su izgubljena ili im je u redu to što Kurti Srbe naziva plaćenicima? Na ovu temu u "Info jutru" govorili su Marko Miškeljin iz Centra za društvenu stabilnosti i analitičar Miljan Jovićević.
27.09.2024
12:31
Rat klanova nastavljen je na najbrutalniji način. Čovek je ubijen u dvorištu svoje kuće samo par sati nakon presa funkcionera Uprave policije koji su jutros saopštili da je u toku velika policijska akcija
27.09.2024
19:52
Krijumčari ljudi, odnosno migrantska mafija kako je mnogi zovu, kao da su otvorili interno takmičenje u disciplini ko će od njih pokušati da prokrijumčari više migranata u jednom vozilu.
27.09.2024
23:50
Zoran Mišović, profesor u Osnovnoj školi na Vračaru u kojoj je dečak ubio devetoro vršnjaka i radnika obezbeđenja 3. maja prošle godine je na rukama izneo ranjenog dečaka.
27.09.2024
15:18
Danas je u Specijalnom sudu u Beogradu završen glavni pretres Urošu i Radiši Blažiću zbog ubistva devet osoba i nanošenja teških telesnih povreda dvanaest osoba vatrenim oružjem.
27.09.2024
13:49
Iskusni golman crveno-belih napustio teren večeras protiv Železničara (2:1) u 63. minutu.
27.09.2024
22:03
Čuvena Eženi Bušar (30) dala zanimljive izjave vezane za Novaka Đokovića i ono što je uradio u bogatoj karijeri.
27.09.2024
23:58
Debakl u 174. večitom derbiju pokrenuće, kao što se najavljivalo, ali i očekivalo velike promene u Partizanu.
27.09.2024
17:02
Kandidat za predsednika Košarkaškog saveza Srbije progovorio o najavljenoj promeni na klupi naše reprezentacije.
27.09.2024
19:45
Crno-beli su tog 28. septembra 2010. u grupnoj fazi Lige šampiona ostavili dobar utisak protiv engleskog tima, iako su poraženi na svom stadionu sa 3:1 (1:1).
28.09.2024
06:20
Broj žrtava uragana Helena koji je pogodio SAD povećao se na 44, a bez struje je 4,6 miliona ljudi, prenose američki mediji.
28.09.2024
07:09
Odnosi između Rusije i Zapada prolaze kroz najgoru krizu od Kubanske krize 1962. godine. Zapadne zemlje raspravljaju o mogućnosti dozvoljavanja Ukrajini upotrebe dalekometnog oružja protiv Rusije, što je izazvalo bes Kremlja, izveštava kineski list Sohu.
28.09.2024
06:00
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski je u avgustu zatražio od poslanika Vaseljenske patrijaršije da podignu status raskolničke Pravoslavne crkve Ukrajine (PCU) na rang patrijaršije, prenosi ukrajinski portal „Strana.ua“.
28.09.2024
05:30
Ukidanje ograničenja za Ukrajinu na udare duboko u rusku teritoriju neće promeniti tok sukoba, jer ukrajinskim snagama nedostaje dalekometnih raketa da probiju rusku protivvazdušnu odbranu, izjavio je bivši američki marinac Brajan Berletik na svom YouTube kanalu „New Atlas“.
28.09.2024
05:00
Britanski ministar spoljnih poslova Dejvid Lemi izjavio je da će rat u Ukrajini trajati najmanje do 2026. godine „i kasnije“, što predstavlja mračnu prognozu za sukob koji se ne nazire kraj, prenosi Guardian.
27.09.2024
23:12
Britanska glumica i oskarovka Megi Smit preminula je jutros u bolnici u 89. godini. Ovu vest su objavili njeni sinovi Kris Larkin i Tobi Stivens.
27.09.2024
16:06
Legendarna glumica Megi Smit umrla je u 89. godini, potvrdila je njena porodica, piše BBC.
27.09.2024
15:33
Glumica Ivana Dudić ne prestaje da intrigira javnost svojim životom.
27.09.2024
15:00
Serija "Krunska 11", novo ostvarenje producentskih kuća Zillion Film i Telekom Srbija počinje sa emitovanjem u ponedeljak 30. septembra u 21h na kanalu Superstar.
27.09.2024
14:50
Međunarodni beogradski sajam knjiga biće održan od 19. do 27. oktobra na Beogradskom sajmu, pod sloganom "Reč je slobodna", a zemlja počasni gost je Kuba, najavili su danas organizatori.
27.09.2024
14:30
Kako se jesen približava, vozačima se savetuje da u automobilu imaju nekoliko važnih stvari koje bi im mogle pomoći u hitnim slučajevima.
28.09.2024
06:21
Nedavno su matematičari iz Velike Britanije, na engleskom Univerzitetu "Saseks" analizirali psihološke i biološke aspekte muškog orgazma, kako bi došli do "formule" onoga što ga uzrokuje.
27.09.2024
23:20
Prema novoj studiji naučnika sa Univerziteta Idit Kauan u Australiji, izgleda da nas putovanja održavaju mladima.
27.09.2024
22:00
Ovo je zapravo namaz od pečene zelene paprike i patlidžana.
27.09.2024
20:00
Posle osam godina pauze na male ekrane vratio se rijaliti "Farma 8".
28.09.2024
00:44
Mnogima omiljeni rijaliti program "Farma 8" večeras je počeo sa emitovanjem na Narodnoj televiziji.
28.09.2024
00:25
Jelena Golubović u velikom stilu stigla u Šimanovce.
28.09.2024
00:20
Aleksanda Babeić i Nikola Đorđević večeras su se uselili na "Farmu 8".
27.09.2024
23:51
Marija Al Ravaždi je rođena u Jordanu, odakle je pobegla glavom bez obzira, ali u Srbiji je dočekana na "nož".
27.09.2024
23:50
Po letnjim vrućinama, usred dana, bilo je neprijatnih susreta sa zmijama i u gradskim sredinama, o kojima smo pisali....
27.09.2024
18:09
Učenici Osnovne škole "Blagoje Polić" u Kratovu kod Priboja, svih 24-oro nedavno su dobili poklon-iznenađenje od svog omiljenog zemljaka!
27.09.2024
16:48
Na konkurs za mesto u studentskom domu u Kragujevcu, prijavilo se 260 brucoša, a studenti starijih godina dokumentaciju mogu da dostave do 31. oktobra.
27.09.2024
16:04
Na Sajmu meda u Loznici gde se okupilo tridesetak proizvođača iz ovog kraja, ponuda velika, a kupci radoznali...
27.09.2024
14:53
Septembarske kiše i toplo zemljište idealni su radni uslovi za pečurkare! Na jugu Srbije, pričaju, ne zna se da l' je više berača ili pečuraka...
27.09.2024
13:10
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.