TREBA LI SRBIJA DA STRAHUJE OD ZEMLJOTRESA? Nakon SNAŽNIH POTRESA u Hrvatskoj, jedan DEO BEOGRADA JE UGROŽEN!

Snažan zemljotres kod Petrinje u Hrvatskoj magnitude 6,3 podsetio je još jednom da se Balkan nalazi na seizmološki trusnom području na kome se u narednih 10 do 15 godina može očekivati nekoliko jakih zemljotresa

To je veliko upozorenje i za Srbiju u kojoj ima puno starih, rizičnih građevina od cigle, a takav je, recimo, gotovo ceo Dorćol, kaže za "Blic" seizmolog Slavica Radovanović.

Nakon novog razornog zemljotresa u Hrvatskoj za svega devet meseci ceo region je u strahu da li će uskoro ponovo doći do snažnog podrhtavanja tla koji bi mogao doneti ljudske žrtve i veliku štetu?

Nažalost, prognoze seizmologa su nezahvalne, ali nisu ni optimistične. Istorija nas upozorava da je ciklus zemljotresa iz Italije prešao na Balkansko poluostrvo što znači da ceo ovaj prostor mora biti na oprezu u narednih deceniju i po.

Dorćol najranjiviji na zemljotres

Jačinu jučerašnjeg zemljotresa u Hrvatskoj trebalo bi da imaju reči seizmologa Slavice Radovanović koja naglašava da je krajnje vreme da se obrati pažnja na stanje građevinskih objekata u našoj zemlji.

- Zemljotres kod Petrinje su pokazali da najugroženiji objekti od cigle, kao i zidane građevine sa vertikalnim i horizontalnim gredama. Takav je, na primer, maltene ceo Dorćol. Tu uglavnom imamo starije zgrade građene po starim, prevaziđenim standardima - objašnjava Radovanović.

Kako kaže, to znači da bi u ovom beogradskom naselju moglo da dođe do velikih problema i prilikom manjeg zemljotresa kakav je, na primer, bio onaj kod Svilajnca 1999. od četiri magnitude.

- Da se razumemo ne bi ti objekti bili sravnjeni, ali bi svakako došlo do značajnih oštećenja. To je za očekivati jer stari objekti od cigle nisu sposobni da izdrže potrese zemlje - upozorava Radovanović.

Foto: Shutterstock

Nažalost, Srbija je među balkanskim zemljama koje nisu ojačale stare, rizične građevine, naglašava naša sagovornica.

- Nijedna zemlja na Balkanu sem Makedonije nije to uradila. Makedonija je to učinila nakon razornog zemljotresa u Skoplju 1963. godine. Srbiji je zato potrebna izražena kampanja ojačanja starih građevina u koju će se pored države uključiti i vlasnici starih objekata - ističe Radovanović.

Ceo Balkan u opasnosti

Da li će gde i kada nakon prošlogodišnjih zemljotresa u Albaniji i ovogodišnjih u Hrvatskoj doći do novog podrhtavanja tla nezahvalno je prognozirati.

Ipak, jedno je sigurno. Rizik od novih, velikih zemljotresa u narednih 10,15 godina postoji na celom Balkanskom poluostrvu. Kada to kaže Radovanović misli na ceo prostor od Slovenije do Istanbula. Tu pored bivše Jugoslavije spadaju i Rumunija, Bugarska Grčka, Albanija i deo Turske do Azije.

- U periodu od 2008. do 2016. godine imali smo seriju zemljotresa u Italiji da bi se ta seizmičnost preselila na drugu stranu Jadranskog mora. Tako je 2018. godine došlo do razornog zemljotresa na Zakintosu magnitude 6,8, pa je prošle godine bilo nekoliko zemljotresa u Albaniji jačine oko "petice" da bi ove godine imali udare u Hrvatskoj, u Zagrebu, Nevesinju i Petrinji - podvlači sagovornica.

Radovanović skreće pažnju da su se u poslednje dve godine zemljotresi dogodili na jugu i severu jadranske obale.

- Logično bi bilo očekivati da će naredni udar biti u centralnom delu. Tu, pre svega, mislim na Dinarske planine. Tamo nije bilo zemljotresa od 1996. godine kada je došlo do udara kod Stona. Međutim, to ne mora ništa da znači. Na primer, u Rumuniji nije bilo zemljotresa od 1977. godine ili 43 godine - naglašava seizmolog.

Foto: Tanjug/HINA

Kada je reč o Srbiji, u poslednje 22 godine imali smo tri jača zemljotresa, iznad magnitude pet.

- Najpre je 1998. došlo do zemljotresa kod Mionice jačine 5,6 jedinice Rihterove skale pa 2002. kod Uroševca 5,5 stepeni koliko je bio jak i udar u Kraljevu 2010. godine. Ako pogledamo dalju istoriju, imali smo razorne zemljotrese u Skoplju 1963. godine, zatim u Banjaluci 1963. godine pa u Crnoj Gori 1979. godine. To pokazuje da se zemljotresi javljaju u vremenskim i prostornim intervalima koji se ne mogu precizno predvideti. Zemljotres u Petrinji mogao je da se, recimo, dogodi i pet meseci kasnije - zaključuje Radovanović.