BAJDEN ODREDIO KO ĆE BITI NOVI PREDSEDNIK LAŽNE DRŽAVE!? On je najopasnija opcija za Srbiju, obrazovan je, nema veze sa OVK i teroristima...
Podeli vest
Iako još nije istakao kandidaturu za prvog čoveka tzv. Kosova, Veton Suroi, kosovski publicista, pisac i političar, mogao bi to da uradi na nagovor kabineta novog američkog predsednika Džoa Bajdena, što bi značilo da je Amerika već izabrala kosovskog predsednika, ocenjuje dr Dušan Čelić, profesor Univerziteta u Kosovskoj Mitrovici
Čelić, povodom sve češćih glasina da Amerika želi Suroija za predsednika, ističe da je ovakva mogućnost realna, jer je Suroi bio i ostao američki čovek. Suroi je, kako kaže, interesantna ličnost sa živopisnom biografijom, a ima velike političke ambicije, što je više puta i pokazao.
Učešćem KBS-a u međunarodnim misijama stvaraju se uslovi da se ova formacija predstavi kao neko ko može da obezbedi mir na celoj teritoriji Kosova, upozorava Zoran Anđelković
10.01.2021
19:45
- Suroi je svojevremeno imao i političku stranku ORA, koja je bila parlamentarna krajem 2000. Još tada - i to niko nije krio - na stranu te političke opcije stale su SAD, ali tada stranka još nije imala javnu podršku, a kasnije se i ugasila. On ima dobre odnose sa albanskim lobijem u Americi i moguće je da se zato i protežira za funkciju za koju se pominju - smatra profesor Čelić.
Amerika i ranije „birala" kosovskog predsednika
Ipak, da li će ili ne Suroi sesti u fotelju Hašima Tačija, naš sagovornik kaže da zavisi , pre svega, od stranog faktora.
- Nije nužno da on bude čovek stranke kao kandidat za predsednika tzv. Kosova, jer smo i do sada imali prilike da vidimo da u tim izborima ključnu reč imaju stranci. Setimo se vremena kada su bele koverte sa imenom 'predsednika' donošene direktno iz američke ambasade i zato i ne isključujem mogućnost da se i ovoga puta tako nešto desi, nebitno ko šta planira od drugih političkih aktera iz albanskog korpusa - ističe profesor Čelić.
Nije isključeno, smatra on, da bi i Amerika, ali i Nemačka bile zadovoljne da Suroi bude tzv. predsenik, a Aljbin Kurti premijer tzv. Kosova.
U osvrtu na biografiju Suroija, naš sagovornik podseća da je on bio član prištinske delegacije na pregovorima u Rambujeu, kako kaže, a lično ga se seća sa pregovora u Beču, koji su se odvijali pod okriljem Unmika u organizaciji Marti Ahtisarija.
- Iako je delegacija imala šefa Skendera Hisenija, Suroi je 'defakto' bio šef te delegacije. Poslednjih godinu ili dve čini se da ima dosta slične stavove sa pokretom Samoopredeljenje po mnogim pitanjima, ako je suditi po njegovim izjavama. Suroi po meni zastupa ekstremne stavove - dodaje Čelić.
Suroi ili ne, Srbima ni iz džepa, ni u džep
Kad je reč o dijalogu s Beogradom, Čelić kaže da ako bi Suroi bio predsednik tzv. Kosova, treba imati u vidu da je on više puta izjavio da Kosovo nije iskoristilo mišljenje Međunarodnog suda pravde iz 2010, po kome proglašenje nezavisnosti Kosova nije izašlo iz okvira međunarodnog prava, te da je zamerao zbog upuštanja Prištine u pregovarački proces, koji je po njemu postepeno degradirao pregovaračku poziciju Kosova. Čelić ipak dodaje da je, što se tiče Srba, njima svejedno ko će doći za Tačijevog naslednika.
- U principu, nama ni iz džepa, ni u džep. Ko god bio na toj funkciji od Albanaca, svi isto misle i traže. Jedina razlika je u tome što bi Suroi, s obzirom na njegovu upečatljivu ličnost, svemu tome mogao da dâ neki lični pečat, u smislu načina nastupanja na tim pregovorima, ako bi ih uopšte bilo - konstatuje profesor Čelić.
On smatra da bi Suroi mogao da okupi oko sebe krug intelektualnog dela društva Albanca na Kosovu i Metohiji, koji bi se razlikovao od onoga što su do sada Albanci prikazali na pregovorima i uopšte, ali da u suštini stavovi ne bi bili drugačiji nego do sada.
Protivnik ZSO
Suroi je i 2010. godine bio kandidat za predsednika Kosova, a u poslednje vreme isticao je kako je Kosovo otvorilo vrata Srbiji ka Americi preko Vašingtonskog sporazuma. Takođe, ima stav da Kosovo mora da postane „prava" država, odgovorna za svoje građane, kao i da se Zapadni Balkan integriše u Evropu kroz „mini EU", ističući da ona nije moguća bez definisanja statusa Kosova - kao međunarodno priznate države.
Protivnik je prihvatanja fusnote, legitimisanja srpske pozicije i prihvatanja sporazuma o Zajednici srpskih opština, jer je to, kako je tvrdio, teritorijalna autonomija. Zalaže se za odlazak međunarodnih misija, jer smatra da su odradile svoj zadatak, uveren da Kosovo ne može da bude samostalno dok god su misije prisutne.
Povodom suđenja čelnicima OVK u Hagu, stav Vetona Suroija da je podizanje optužnice Specijalnog tužilaštva protiv Hašima Tačija „dramatičan početak oslobađanja zarobljene države", izazvao je oštre reakcije mnogih političkih aktera u Prištini.
Sin jugoslovenskog ambasadora, govori srpski engleski, španski, vlasnik najmoćnije kosovske medijske kuće Koha!
Veton Surroi je sin istaknutog kosovskog pisca i novinara Rexhaia Surroia, koji je bio jugoslovenski ambasador u Boliviji. Kao rezultat toga, Veton je proveo deo svog života u španskom govornom području, gde se školovao.
Diplomirao je na Nacionalnom Autonomnom Univerzitetu u Meksiku (UNAM). Pored albanskog, govori i srpski, engleski, španski.
Njegova sestra Flaka Surroi je glavni i odgovorni urednik dnevnog lista ''Koha Ditorë''.
Osamdesetih godina bio je novinar prištinske Rilindje. 1994. godine osnovao je u Prištini nedeljnik Koha (Vreme), koji od 1997. izlazi dnevno pod nazivom ''Koha Ditorë''. Veton Surroi je vlasnik najmoćnije kosovske medijske kuće Koha, u koju, pored dnevnog lista, ulazi i televizija Kohavision .
U jesen 1989. godine bio je osnivač prištinskog ogranka Udruženja za jugoslovensku demokratsku inicijativu i prvog nezavisnog sindikata radnika na Kosovu. U godinama uoči raspada Jugoslavije bio je predsednik druge po snazi političke stranke na Kosovu, Parlamentarne partije.
Potpisao je 1999. godine je u ime kosovske delegacije nerealizovani sporazum propalih jugoslavensko-kosovskih pregovora u Rambujeu u Francuskoj.
Surroi je od 2004. godine jedan od osnivača Reformističke stranke ORA. Bio je poslanik u Skupštini Kosova
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
komentari
zoran
pre 3 godine
Veton Suroi je najlukaviji i školovan političar..težak protivnik.
Učešćem KBS-a u međunarodnim misijama stvaraju se uslovi da se ova formacija predstavi kao neko ko može da obezbedi mir na celoj teritoriji Kosova, upozorava Zoran Anđelković
Ćuta je javno istakao da je, po njegovom uvek skromnom mišljenju, predsednik Srbije Aleksandar Vučić prihvatio zahtev opozicije za spojenim izborima 2.juna da bi ih, kako kaže Ćuta, pocepao!
Aktuelni sukob Irana i Izraela i lobiranje Zapada na Bliskom istoku komentarisali su gosti Info večeri, advokat Nebojša V. Petrović, ekonomista Bojan Dimitrijević i ivši protivterorista i dobrovoljac u Donbasu Radomir Bata Počuča
Specijalni gost Glavnog dnevnika Informera bio je Marjan Rističević, SNS. On je komentarisao mnoge zahteve opozicije vezane za izbore, ali i način na koji posluju Šolakovi mediji.
Aktuelne teme poput, raketnog napada Irana na Izrael i vojne vežbe Vojske Srbije "Vihor", komentarisali su gosti emisije "Rat uživo", general Mitar Kovač, novinar Darko Zlojutro i počasni konzul u Izraelu Aleksandar Nikolić.
Gost "Info dana" bio je analitičar Saša Borojević. On je govorio o tome na koji način su povezani svi ratovi koji se trenutno rasplamsavaju po celom svetu. Evo kakve veze ima Balkan i Srbija sa projektima velikih sila. Uživo u program, putem vajber linka, uključio se i Dževad Galijašević, stručnjak za terorizam koji je komentarisao kompleksne odnose između Amerike i Izraela.
U kruševačkom naselju Bagdala, u kasnim popodnevnim satima, dogodio se pokušaj ubistva. Prema još uvek nezvaničnim informacijama, od posledica napada nožem, jedan muškarac je zadobio teške povrede i životno je ugrožen.
Nakon navoda pojedinih medija da je Dalibor Dragijević (40), koji je bio osumnjičen da je pomogao bratu Dejanu Dragijeviću (50) da sakriju telo ubijene Danke Ilić (2) iz Bora, preminuo nasilnom smrću, glavni javni tužilac Višeg javnog tužilaštva u Zaječaru rekao je da te navode ne može da potvrdi.
Kolaps Sjedinjenih Država na pozadini pogoršanja kontradikcija između federalnog centra i država – Teksasa, Floride, Alabame – izgleda kao strašno, ali više ne tako nemoguće proročanstvo.
Dugoočekivani blokbaster “Građanski rat: Svakom carstvu dođe kraj”, najskuplji akcioni film reditelja Aleksa Garlanda, koji se posle samo nekoliko dana prikazivanja u Americi našao na prvom mestu američke box office liste, premijerno je prikazan u Beogradu.
Tim princa Harija pobedio je na jednom polo turniru na Floridi, ali ukus pobede pokvarila mu je supruga Megan Markl i njen poljubac sa drugim muškarcem.
Iako su se Anđelina Džoli i Bred Pit razveli još 2019. godine, to nije bio kraj nesuglasica i sudskih sporova oko starateljstva nad decom i vlasništva nad vinarijom u Francuskoj.
Šumadija sajam u Kragujevcu sve do nedelje biće najlepše mesto u ovom gradu. Na najvećem Sajmu hortikulture u regionu već prvog dana na platou ali i pod krovom velike hale, okupilo se stotinu izlagača i nekoliko puta više posetilaca.
Manastir Prepodobnog Prohora Pčinjskog kod Bujanovca dobio je na poklon 1, 7 hektara zemlje. Ljiljana Antić Ranđelović iz Paraćina odlučila je da svoje nasledstvo daruje ovoj svetoj kući.
Članovi Udruženja veterana Posebne jedinice policije u Kuršumliji obišli su spomenik tragično stradalog Duška Ilića, njihovog kolege i prijatelja, koji je ubijen u selu Budakovo kod Suve reke na Kosovu i Metohiji, tačno pre 25 godina, 19. aprila 1999. godine.
U dvorištu Tehničke škole "15.maj "pas lutalica napao je i ujeo srednjoškolku za butinu, ali joj je ukazana pomoć i posle primljene terapije puštena je kući.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.