Srbija pitanje vakcina protiv korona virusa i njihove nabavke nijednog trenutka nije politizovala, čak ni poreklo cepiva nije bilo važno, i to je glavni razlog uspeha Srbije u procesu vakcinacije stanovništva, naglasila je premijerka Ana Brnabić u intervjuu portalu nemačkog magazina "Fokus"
I taj list ukazuje da u Evropi, posle Velike Britanije, nijedna zemlja ne vakciniše brže o Srbije, dodajući da je to tako i zato što se koriste i ruska i kineska vakcina.
"Do sada smo u Srbiji vakcinisali oko 470.000 ljudi, na osnovu čega smo lider u regionu i u Evropi na drugom mestu, po pitanju vakcinicije. Glavni razlog za naš uspeh je što smo imali mogućnost da nabavimo vakcine sa svih strana sveta. Nijednog trenutka nismo politizovali vakcine i zemlja porekla nije imala ulogu, sve dok su vakcine bezbedne", istakla je Brnabić.
Upravo su se ta uravnoteženost i "dobro partnerstvo" u ovo vreme pokazali korisnim i pružili mogućnost Srbiji da nabavi vakcine i sa Zapada i od prijatelja iz Kine i Rusije, pojasnila je premijerka.
Ona je dodala da je za Srbiju pitanje u vezi vakcine bilo od početka jednostavno - šta je potrebno da se zaštiti stanovništvo, kako nabaviti što više cepiva za imunizaciju građana, kako bi mogli da otvorimo privredu i vratimo se normalnosti, koju svi priželjkuju.
Naglasila je da je ohrabrivala na takvu strategiju i da su danas prioriteti u tome da se ne raspravlja o spoljnopolitičkim premisama, već da se učini sve što je moguće za bezbednost građana.
"Zahvalni smo na podršci iz inostranstva i zahvaljujemo se našim neumornim zdravstvenim radnicima koji su u mogućnosti da vakcinišu našu populaciju u najkraćem mogućem roku", kazala je Brnabić.
Na konstataciju da se kritikuje Brisel zbog procesa nabavke vakcina, a da je EU argumentovala da samo zajedničko naručivanje može osigurati da i male zemlje dobiju cepiva, i pitanje da li je Srbija sada opovrgla taj argument, Brnabić je rekla da su različite zemlje imale različit pristup u nabavci vakcina, što je i razumljivo, ali da sada, nakon više od mesec vakcinacije - brojke govore same o sebi.
"Pored Velike Britanije, Srbija je pokazala drastičan napredak, dok su drugi, na žalost, suočeni sa kašnjenjem u raspodeli vakcina. Mogućnost individualnog razgovora sa izabranim partnerima je za nas bila veoma efektivna", dodala je ona.
Foto: Beta
Ana Brnabić
Na pitanje da li je Srbija učila od Izraela, čiji je premijer najavio da će njegova zemlja biti svetski šampion u vakcinaciji, Brnabić je primetila da je Izrael ostvario zapažene rezultate u tom procesu i potvrdila da je Beograd imao određene kontakte, kako bi bolje razumeo uspeh Izraela.
"Po uzoru na Izrael, koristili smo naše resurse da sprovedemo vakcinaciju što bezbednije i brže moguće, jer je na kraju to jedina mogućnost da zaštitimo naše stanovništvo. Dok postoje brojni primeri tenzija u svetu, u naporima za vakcinacijom, mi se oslanjamo na saradnju i naučnu razmenu, kao kroz razgovore sa Izraelom, kako bi zaštitili naše stanovništvo i učinili bezbednim proces vakcinacije", objasnila je ona.
Na konstataciju da je Srbija nabavila vakcine iz Kine i Rusije, i pitanje da li je problematično posmatrati što rastu konflikti Evrope sa te dve zemlje, Brnabić je podsetila da je Srbija prvi ugovor zaključila sa Fajzer-Biontekom, i da je prve doze dobila upravo od te kompanije.
"Mi smo jedna od prvih zemalja sveta koja je sa Fajzerom potpisala ugovor. Istovremeno smo, međutim, tražili sve druge moguće partnere kako bi osigurali stabilno i predvidivo snabdevanje vakcinama za naše stanovništvo. Uvereni smo u dobre odnose sa svim stranama, a tako i sa Rusijom, Kinom, ali I EU, od koje je Srbija dobila ogromnu podršku tokom pandemije. Isporuke vakcina Srbiji su samo dalji primer našeg partnerstva", podvukla je ona.
Brnabić je rekla da se u pandemiji radi o spašavanju života, a ne geopolitici.
"Kada su vakcine raspoložive, ako možemo da ih nabavimo - naša je dužnost da to učinimo u interesu stanovništva", kazala je premijerka.
Dok, kako ističe "Fokus", nemački ministar zdravlja kaže da sve osobe koje žele da se vakcinšu moraju prihvatiti cepivo koje je na raspolaganju, Srbija omogućava građanima da biraju vakcinu.
"Rano smo spoznali da je problematično da se oslonimo na jednog proizvođača. Ako bi jedan pojedinačni proizvođač svakoj zemlji mogao isporučiti samo male količine, jasno je da je nabolji pristup u tome da se razne vakcine kombinuju u procesu vakcinacije", objasnila je Brnabić.
Foto: Beta
Ana Brnabić
Ukazala je da taj pristup, međutim, zahteva više koordinacije i edukaciju osoblja koje vakciniše, kako bi se osiguralo da se razumeju razlike različitih vakcina.
"Istovremeno, mora se poštovati vremenski period između vakcinacija i građani moraju biti brzo obavešteni o terminu vakcinacije. Međutim, mislim da je taj napor bio vredan uloženog truda", rekla je ona.
Brnabić je ukazala da svako ima različit stav prema različitim vakcinama i njihovom poreklu.
"Ovakav pristup nam omogućava da uzmemo u obzir želje građana i pustimo ih da sami odluče koje cepivo žele da dobiju. To je jedinstvena sloboda i srećni smo što možemo našim građanima da ponudimo tu mogućnost", kazala je ona.
Upitana što je poverenje stanovništva Srbije aktuelno veće u rusku vakcinu, nego u nemačko-američku, Brnabić je istakla da su građani srećni što je Srbija jedna od malobrojnih zemalja u svetu koja je imala tako uspešan start vakcinacije, kao i da je njihovo poverenje u sve vakcine veoma veliko, što je slučaj i u srpskoj vladi.
"Lično sam se vakcinisala vakcinom Fajzer-Biontek kako bih odmah na početku iskazala poverenje u tu vakcinu. Međutim, ne preferiramo nijednog proizvođača u odnosu na drugog. Na građanima je da sami odluče koju vakcinu žele da prime", podvukla je premijerka.
"Fokus" je ukazao i da postoje vesti da je Srbija počela da vakciniše i srpsko stanovništvo na KiM i upitao je premijerku da li tako ipak od vakcinacije pravi geopolitičku temu, na šta je Brnabić izričito ponovila da se u borbi protiv pandemije isključivo radi o spašavanju života i zaštiti građana od daljih ekonomskih teškoća.
"Srbi na KiM se ne nalaze svojom voljom na pogrešnoj strani graničnog spora koji je pokrenula Priština i za to ih nećemo kažnjavati. Uz to su privremene institucije u Prištini početak vakcinacije planirale za februar, a mi smo čvrsto odlučni da ne gledamo samo kako geopolitika Prištine građanima iz gradova sa srpskim stanovništvom ne omogućava naša cepiva, ili ih stavi na kraj liste. Taj rizik nismo želeli da dozvolimo", naglasila je Brnabić.
Foto: Beta
Ana Brnabić
Ona je podsetila da je Srbija Prištini poslala PCR testove kada su ostali bez njih, a isto važi i za vakcine, jer je Beograd spreman da pomogne.
Upitana za ulogu digitalizacije u uspehu vakcinacije Srbije, Brnabić je kazala da je digitalizacija bila ključni faktor.
"Za samo par dana smo uspostavili registar vakcinacije, kao i sistem za obuhvatanje i administraciju vakcinacije. Preko tog sistema građani mogu brzo da se prijave za vakcinaciju. Ubrzo budu obavešteni kada i gde mogu dobiti vakcinu. Sve digitalno, bez papira i olovke", ukazala je ona.
Brnabić je prenela da sistem prati i ko je već dobio vakcinu, te i reguliše snabdevenost i raspodelu vakcina u celoj zemlji.
Brnabih je, na pitanje šta to znači za đake u Srbiji, rekla da je kao posledica digitalizacije srpskog sistema obrazovanja Srbija danas jedna od malobrojnih zemalja u svetu u kojoj deca nisu propustila niti jedan jedini dan škole tokom pandemije.
"Kao premijerka sam od 2017.digitalizaciju obrazovnog sistema postavila kao jedan od glavnih prioriteta vlade. Naše škole smo opremili brzim internet priključcima, uveli digitalne knjige i digitalne učionice, i većinu nastavnika obučili", dodala je ona.
Podsetila je da bi digitalizacija svih škola u Srbiji trebalo da bude završena iduće godine.
"Kada je pandemija nastupila bilo je relativno lako za nas da održimo onlajn nastavu. Trenutno ne očekujem značajnije promene u vezi nastave. Naš obrazovni program ćemo i dalje nastaviti sve dok je osigurana bezbednost svih", objasnila je Brnabić.
Upitana da li će pandemija promeniti Evropu Brnabić je kazala da je pandemija pokazala koliko može biti teško najpre staviti na raspolaganje i raspodeliti zaštitnu opremu i sada vakcine.
"Činjenica je da je pandemija već sada promenila Evropu. Nada je, međutim, da će svi povući pouke iz ovih teškoća i problema. Evropa će savladati pandemiju, kao i neke buduće pandemije, koje će verovatno biti neizbežne. Svetu je potrebna EU, kao što je potrebna i Srbiji. EU će ovi izazovi učiniti snažnijom", zaključila je Brnabić u intervjuu portalu nemačkog magazina "Fokus".
Nemačka kancelarka Angela Merkel u intervjuu na ARD pohvalila je Srbiju i objasnila zašto je naša zemlja ispred članica Evropske unije kada je vakcinacija u pitanju
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Nemačka kancelarka Angela Merkel u intervjuu na ARD pohvalila je Srbiju i objasnila zašto je naša zemlja ispred članica Evropske unije kada je vakcinacija u pitanju
Rusija je, prema najnovijim satelitskim snimcima, počela da uvodi interkontinentalnu balističku raketu RS-28 Sarmat u operativnu upotrebu, a postoji mogućnost da je oružje, poznato i kao „Sotona 2“, već opremljeno nuklearnim bojevim glavama i stavljeno u stanje pune borbene pripravnosti.
Voditeljka Minja Miletić osvrnula se na dešavanja sa konstitutivne sednice Narodne skupštine Republike Srbije i nastupe nove većine okupljene oko "Studentske liste", u ironičnom tonu komentarišući pozivanje na "plenume", blokaderske hvalospeve na račun rukovodstva parlamenta i oštre duele u skupštinskoj sali.
Na Aranđelovdan, prema narodnom verovanju, vremenske prilike nagoveštavaju kakva nas godina očekuje. Zato mnogi Srbi već od ranih jutarnjih sati gledaju u nebo, prate da li pada kiša, provejava sneg ili se pojavljuje sunce, verujući da svaki vremenski znak nosi posebnu poruku.
U Srbiji se ujutru očekuje mestimično magla, pre podne malo do umereno oblačno i suvo vreme, a sredinom dana novo naoblačenje sa jugozapada koje će u oblastima južnije od Save i Dunava uslovljavati kišu i lokalne pljuskove.
Tri saobraćajne nezgode dogodile su se u Nišu, a u njima je povređeno ukupno pet osoba, među kojima je troje dece uzrasta 15 godina. Jedna osoba zadobila je teške povrede, saopšteno je iz niške Hitne pomoći.
Mučenje žrtava pre ubistva jedan je od najbrutalnijih načina obračuna u kriminalnom svet, objašnjava kriminolog Ratomir Antonović, povodom suđenja u Španiji za stravično ubistvo Aleksandra Kolundžića u Marbelji.
Policija u Subotici rasvetlila je dve teške krađe i, po nalogu Osnovnog javnog tužilaštva u Subotici, podneće krivične prijave protiv trojice osumnjičenih.
Najmanje tri osobe su poginule, 60 je povređeno, a hiljade kuća su uništene ili teško oštećene u razornoj oluji koja je pogodila grad Tupansireta, u brazilskoj saveznoj državi Rio Grande do Sul.
Ukrajina bi mogla da pokrene dve velike operacije protiv ruskih snaga, uključujući pokušaj zauzimanja Zaporoške nuklearne elektrane i novi prodor prema Kurskoj oblasti, upozoravaju ruski vojni komentatori, koji tvrde da se na pojedinim delovima fronta već primećuju pripreme za nove napade.
Iranska Revolucionarna garda saopštila je da je oborila američku vojnu bespilotnu letelicu MQ-9 Riper iznad Ormuskog moreuza, tvrdeći da je reč o čak 58. dronu ovog tipa koji su iranske snage uništile od početka sukoba sa Sjedinjenim Američkim Državama.
Ruska vojska izvela je tokom noći snažne napade bespilotnim letelicama na ukrajinsku energetsku infrastrukturu i pomorske transportne pravce, pogodivši termoelektranu, trafostanicu i teretni brod koji je, prema tvrdnjama Moskve, prevozio robu namenjenu ukrajinskoj vojsci.
Francusko tužilaštvo potvrdilo je danas pokretanje istrage protiv glumca Žerara Depardjea, pisca Mišela Uelbeka i reditelja Gijoma Niklua zbog sumnje na seksualno nasilje tokom snimanja filma "Thalasso" 2018. godine.
Na sceni Sava centra 16. januara 2027. godine nastupiće maestro Plasido Domingo, jedna od najvećih umetničkih ličnosti u istoriji operske umetnosti na poziv srpske istaknute srpske operske umetnice, soprana Marije Jelić, najavili su organizatori.
Devedesete godine prošlog veka smatraju se zlatnim dobom filmskih trilera. Bio je to period u kojem su priče postajale mračnije, psihološki kompleksnije, a režija i filmska tehnika sve preciznije.
Srpska pravoslavna crkva i vernici danas, 21. novembra, obeležavaju Svetog arhangela Mihaila, u narodu poznatiji kao Aranđelovdan, a među onima koji danas imaju poseban razlog za slavlje nalaze se i brojne poznate ličnosti.
Sin Lepe Brene Viktor Živojinović i njegova devojka Aleksandra uneli su prazničnu čaroliju u svoj luksuzni stan vredan 700.000 evra, koji se nalazi na 40. spratu zgrade na Novom Beogradu, a pažnju mnogih privukla je njihova neobična jelka.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.