Sutra se navršava 17 godina od martovskg pogroma Srba, tokom kojeg su albanski ekstremisti i pripadnici tzv. OVK sa Kosova i Metohije proterali više od 4.000 srpskog stanovništva, njihova imovina, veliki broj verskih objekata je spaljen ili porušen, dok su mnogi ubijeni i nestali, među kojima i pripadnici međunarodnih snaga
Prema procenama UNMIK-a, na 33 lokacije u pogromu, koji je počeo 17. marta i trajao dva dana učestvovalo je oko 60.000 Albanaca.
Tokom dva dana pogroma gorela je Bogorodica Ljeviška (pod zaštitom Uneskoa), Prizrenska Bogoslovija i Hram Svetog Ðorđa, crkva Hrista Spasa i konak manastira Svetih Arhangela kod Prizrena, miniran je manastir Svetih Kozme i Damjana u Zočištu, manastir Devič.
Reč je o prethodno dobro isplaniranom simultanom etničkom napadu Albanaca tokom kojeg je proterano 4.012 Srba, ubijena je najmanje 21 osoba (deset Srba ubili su Albanci, a 11 Albanaca međunarodne snage bezbednosti), dok se dve vode kao nestale.
Povređeno je najmanje 950 ljudi, od kojih 150 Srba, kao i desetine pripadnika međunarodnih snaga koji su se sukobili s lokalnim Albancima štiteći Srbe i njihovu imovinu. Porušeno je oko 935 srpskih kuća, oštećeno deset opštinskih zgrada (škole, bolnice, pošte...), kao i 100 verskih objekata od kojih spaljeno 35 , uključujući 18 spomenika kulture.
Procenjuje se da je u pogromu učestvovalo preko 60.000, a procesuirano je svega 400 osoba, od kojih su neki kažnjeni veoma blagim kaznama.
Izgovor za pogrom bila je kampanja lokalnih albanskih medija u kojoj su meštani Srbi optuženi da su psima naterali preko reke Ibar grupu dečaka Albanaca iz sela Čabar kod Zubin Potoka pri čemu se jedan dečak utopio u reci.
Istraga UNMIK policije utvrdila je da su optužbe bile lažne, a portparol međunarodne policije Neridž Sing izjavio je tada da su "preživeli dečaci posle tragedije bili pod jakim pritiskom albanskih novinara i političara da optuže Srbe iz susednog sela".
Potparol UNMIK-a, Derek Čepel je demantovao da su dva dečaka stradala bežeći od Srba, i ocenio da je nasilje bilo planirano.
Pogrom albanskih ekstremista nad Srbima 17. i 18. marta 2004. na Kosovu i Metohiji osudili su Savet bezbednosti UN, kao i Evropska unija, a Parlamentarna skupština Saveta Evrope je 29. aprila 2004. donela odgovarajuću rezoluciju.
Za organizatore i inicijatore ovih zločina označavane su određene organizacije veterana OVK, Studentska organizacija Prištine, Albanska nacionalna armija, kao i dve minorne političke partije - Nacionalni pokret Kosova (LPK) i Nacionalni pokret za oslobođenje Kosova (LKČK), za koje se, kako se špekulisalo, teško veruje da su mogle da okupe 60. 000 Albanaca.
Božja kazna stigla je Albance koji su pre 15 godina skrnavili i palili srpske svetinje na Kosovu. Alem Kurti, koji je lomio krst na srpskom manastiru umro je 2015. godine u prištinskoj bolnici u teškim mukama, posle borbe s rakom koji mu je razorio jetru i pluća
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Božja kazna stigla je Albance koji su pre 15 godina skrnavili i palili srpske svetinje na Kosovu. Alem Kurti, koji je lomio krst na srpskom manastiru umro je 2015. godine u prištinskoj bolnici u teškim mukama, posle borbe s rakom koji mu je razorio jetru i pluća
Moskva i Moskovska oblast u Rusiji našle su se tokom noći pod jednim od najmasovnijih napada ukrajinskih bespilotnih letelica u poslednje vreme. Među pogođenim objektima našla se naftna baza "Volodarskaja", najveća u Moskovskoj oblasti.
Lider blokaderske liste Jovo Bakić javno je izjednačio Svetog Vladiku Nikolaja Velimirovića sa ustaškim kardinalom Alojzijem Stepincem, pokazujući da za njih svetinje i nacionalni identitet ne predstavljaju ništa!
Republički hidrometeorološki zavod Srbije u vremenskoj prognozi za jesen navodi da će sredinom oktobra temperature biti iznad proseka, dok se u novemdru očekuje više padavina, i do 10 mraznih dana u ravnicama, a do 18 na planinama.
U srcu zapadne Srbije nalazi se svetinja koja decenijama okuplja vernike. Manastir Soko posvećen je Svetom vladiki Nikolaju Velimiroviću, a mnogi mu se vraćaju zbog molitve i mira koji ovde pronalaze.
Policija je oko dva sata posle ponoći, u blizini Graničnog prelaza Špiljani, uhapsila muškarca koji je, kako se sumnja, pokušao da iz Crne Gore uđe u Srbiju mimo zvaničnog prelaza.
Beogradsko naselje Ripanj oprašta se danas od Petra M. (23), mladog i voljenog pecaroša poznatijeg pod nadimcima Pera i Peksoni, koji je tragično izgubio život 3. oktobra na jezeru Duboki potok kod Barajeva.
U teškoj saobraćajnoj nesreći koja se dogodila noćas u selu Cerovac kod Šapca, život je izgubio jedan mladić Marko S. (25), dok je drugi zadobio teške telesne povrede.
Bivši predsednik nemačke Savezne obaveštajne službe (BND) August Hening (80) uhapšen je zbog sumnje na špijunažu, odavanje državnih tajni i pokušaj izdaje, saopštilo je nemačko savezno tužilaštvo.
Oko 200 ljudi stavljeno je pod medicinski nadzor u ruskoj Irkutskoj oblasti nakon smrti laboratorijske tehničarke Darije Šipilove (28), zaposlene u institutu za borbu protiv kuge. Zbog mogućnosti prenosa plućne kuge kapljicama, nadziru se svi koji su mogli biti u kontaktu s njom.
Dva trgovačka broda pogođena su dronovima u bugarskoj ekskluzivnoj ekonomskoj zoni u Crnom moru, a jedan je potonuo, dok je svih 18 članova posade drugog broda spaseno.
Slavni holivudski glumac Majkl Daglas (82) uzdrmao je javnost novim autobiografskim zapisima pod nazivom "One Helluva Ride", u kojima je bez cenzure progovorio o turbulencijama u braku sa 25 godina mlađom koleginicom Ketrin Zita-Džouns.
Film "Diger", u kojem Tom Kruz igra moćnog naftnog tajkuna suočenog sa ekološkom katastrofom gigantskih razmera, doživelo je strahovit debakl na bioskopskim blagajnama, preteći da postane jedan od najvećih promašaja u istoriji sedme umetnosti.
Od jutarnjeg tosta do kremastih smutija i poslastica, avokado je pokorio savremene jelovnike. Otkrivamo koje su njegove najmoćnije nutritivne tajne, kako utiče na zdravlje i gde je granica kada je reč o dnevnom unosu.
Modna kuća "Šanel" predstavila je danas kolekciju za proleće/leto 2027. godine kreativnog direktora Matjea Blazija, u kojoj su se našle providne suknje i tvid sa tigrastim dezenom.
Garet Ving, osnivač American Standard Dog Training sa više od dvadeset godina iskustva u obuci najzahtevnijih pasa, uključujući policijske pse i one specijalizovane za otkrivanje bombi, podigao je veliku buru na društvenim mrežama.
Voditelj Žika Nikolić iskreno je govorio o svom privatnom životu. Voditelj legendarne "Žikine šarenice" progovorio je o ljubavi i propalim brakovima i zaintrigirao medije.
Advokat supruge Mustafe Sandala oglasio se nakon je u turskim vestima odjeknulo da je Melis, navodno, povukla čak 11 milijardi lira iz fondova koji su u postupku likvidacije.
Kompozitor Zoran Marjanović pušten je na kućno lečenje nakon što je prethodnih dana bio hospitalizovan zbog teških povreda koje je zadobio tokom fizičkog sukoba.
Pevačica Nataša Bekvalac raskinula je emotivnu vezu sa izvesnim S.R. Novosadska barbika, pre nego što je ovaj krah ljubavi dospeo u javnost, objavila je poruku na Instagramu koja je, možda, naslućivala kraj.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.