Pitanje Šmitovog izbora za v.p. postaje važna tema ne samo u BiH i regionu, nego možda i povod globalnog odmjeravanja snaga u SB UN
U Sarajevu bi htjeli ovaj izbor da predstave kao jabuku razdora između Banjaluke i Beograda, a u priču se uključio i Incko u ostavci.
Ničemu ne služi i istekao mu je rok
Još krajem 2012. ne samo Rusija nego i zemlje EU bile su za ukidanje OHR jer „ničemu ne služi i istekao mu je rok". Pominjano je i prelazno rješenje da se v.p. izmjesti u Beč, ali je na insistiranje Amerikanaca ne samo ostao u Sarajevu nego i zadržao bonska ovlašćenja.
Međutim, tokom dugih godina rvanja sa više v.p.-ja, Dodikova postava na vlasti u Srpskoj razvila je efikasne metode blokiranja antidejtonskih pritisaka OHR-a, a Rusija se vratila na Balkan.
Kršenja Aneksa 4 odnosno Ustava BiH, te Aneksa 10 koji za v.p.-a predviđa samo konsultativne nadležnosti, više nisu prolazila. A pošto su bonska ovlašćenja kompromitovana, Incko ih više nije primjenjivao i „prepustio je lokalnim akterima da se sami dogovaraju".
Od takvog internog bosanskog dogovaranja naravno nije bilo ništa, pa je protektorat težište pritiska na Srpsku prebacio na Ustavni sud BiH u kojem su kontrolni paket držala četiri stranca. Da se vlasi ne dosjete, jedan v.p. je praktično zamijenjen četvoricom, i to u domaćoj politički neutralnoj pravosudnoj instituciji.
Nakon više prijetnji referendumom, Dodik ga je, uprkos odluci Ustavnog suda, najzad održao povodom datuma Dana RS i tako detronirao tu za javnost anonimnu sudijsku četvorku.
Posljednjih godina Incko je nastavio da tiho lobira za „jedinstvenu bošnjačku Bosnu" i nemoćno trpi Dodikovo neprijatno bučno uzvraćanje.
Zašto je Incko, iako lišen autoriteta, ipak ostao u BiH 12 godina, koliko i svi njegovi prethodnici zajedno?
Zato što se znalo da će izbor nasljednika otvoriti pitanje opstanka institucije zapadnog tutorstva nad Bosnom.
Osovina Dodik - Čović
Na on lajn konferenciji u SB UN, Dodik i Čović su najzad dobili priliku da kažu svoje o Incku i njegovim izvještajima. Najviše ga je branio nemački ambasador, da bi već sutradan Nemačka lansirala Šmita za njegovog naslednika. Tako je preduhitrila prethodnu raspravu da li je v.p. u BiH više uopšte potreban.
Rusija smatra da nije. Evropljani su sada za Šmita. Amerikancima ne smeta ni Incko sa batinom bonskih ovlašćenja iza leđa, za ne daj bože.
Glavna alatka globalne moći Amerike je NATO, a uključivanjem Crne Gore i Severne Makedonije ionako je opkolio srpske zemlje. Veća polovina BiH, bošnjačko-hrvatska Federacija je natofilna više nego da je već unutra. Srbija pak nije na protivničkoj strani nego vojno neutralna, a Srpska je odavno odlučila da je slijedi.
Na osnovu nedavne podrške PIK-a, zapadne zemlje pozdravljaju Šmita kao da je već ustoličen. Međutim, PIK ima status neformalnog tela koje odlučuje konsenzusom i može samo da kandiduje. Ignorisanje ruskog stava da je „OHR anahronizam koji treba ukinuti", može dodatno da isprovocira Moskvu da na SB UN sve zaustavi.
Da li proces izbora novog V.P. može da zaobiđe SB UN i eventualni ruski veto?
Sve je moguće i promotori Šmita će se pozivati na presedan sa izborom Švarc-Šilinga. Ali, u tom slučaju bi Šmit došao u BiH hendikepiran odsustvom neophodnog međunarodnog legaliteta i legitimiteta, pa bi svako mogao da osporava autoritet njegovih odluka.
Dodik ga je još u ranoj fazi kandidature u telefonskom razgovoru upozorio da izbor v.p. podrazumeva i konsultaciju potpisnica Aneksa 10 među kojima su i Srpska i Srbija, a kasnije (02. 05) mu poručio da bez toga sa njim „može samo razgovarati, ali ne i sarađivati".
Prethodno je u Beogradu (31. 05.) održan susret Srpska-Srbija, zvaničan i na najvišem nivou, gde je usaglašavan srpski stav prema novom v. p.
U izjavama za medije Dodik je, po običaju, bio otvoreniji i direktniji. Vučić je pak, uz nedvosmislenu podršku stavu sunarodnika u RS, diplomatski pohvalio ličnost i delo kandidata: „Šmit nije antisrbin", „Nemačka je najveći investitor u Srbiji". Ali i dodao da bi v.p. trebalo da izveštaje za UN šalje i u Beograd.
Bošnjački mediji su, očekivano, ovaj sastanak lažno predstavili kao Vučićevo obuzdavanje Dodika i dobrodošlicu Šmitu. A Incko, koji se tek nakon ostavke, raspričao, jedino je in ekstenzo citirao Vučićeve komplimente Šmitu i cinično dodao da je Srbija i do sada imala priliku da komentariše njegove izvještaje.
Foto: TANJUG/ Sava Radovanović
Zanimljivo, upozorio je Šmita da ne dolazi u BiH bez bonskih ovlašćenja, što možda znači da bi njihovo ukidanje moglo da bude kompromis koji će Zapad ponuditi Rusiji.
Još znimljivije, bivši v.p. Petrič, koji je godinama unazad stigmatizovao Dodika i Ruse kao „remetioce evroatlantskih integracija BiH" i hvalio se kako su ih on i Ešdaun ignorisali, sada naprotiv obeshrabruje Šmita jer „nema plan kako da izađe na kraj sa Rusima i Dodikom".
Šmit očito ima plan da do stolice v.p. dođe kršenjem Dejtona u PIK-u i u SB UN, ali nema jedan drugi još važniji plan.
Ni reč nije rekao o tome šta će da radi ako dođe u BiH. Iz toga se da zaključiti da će nastaviti da dodaje gas u pogrešnom smjeru sve dublje u ćorsokak. U unitarnu BiH koja je dve i po decenije negativno testirana na terenu.
Istina, izjavio je „da dolazi da odvede BiH u EU", a bolje da ni to nije. Priču o prelasku Bosne sa Dejtonskog na Briselski kolosjek, slušamo već tuce godina od Incka, dok bosanski tronožac, koji se 1995. klatio na dve noge (Bošnjaci i Hrvati), 2021. pehlivani na samo jednoj (Bošnjaci).
Još nešto poučno za kandidata za novog v.p.!
Jednako je neubedljiva i priča o posttrampovskom jedinstvenom nastupu SAD i EU u Bosni. Bivalo je takvih deklaracija i ranije. Zatim je Amerika prepuštala Evropi „njeno balkansko dvorište". A onda se Amerika opet vraćala „nezavršenim poslovima u Bosni".
Prošle nedelje (02.06.) stigla je dobra ilustracija obnovljenog evropskog jedinstva i evroameričkog savezništva: SAD, uz pomoć Danske, prisluškuju Merkelovu i Makrona.
Takvo ne samo „jedinstvo" nego i „bratstvo" postoji između tri naroda u BiH odvajkada.
U Mostar je u julu '94. za gradskog upravitelja došao njemački političar Hans Košnik sa zadatakom EU da ujedini hrvatski i bošnjački dio „prijestonice" FBiH. Pošto je već tokom prve godine snimio beznadežnu situaciju, koja se ni do danas nije promijenila, pokupio se i otišao. Da nije, nažalost, umro 2016, Šmita bi ovaj iskusni i mudri sunarodnik posavetovao da ostane kod kuće.
Hrvatski predsednik Zoran Milanović izrazio je danas zadovoljstvo što je u završnom dokument Samita NATO, u delu koji govori o Bosni i Hercegovini, pomenut Dejtonski sporazum, ali je iskazao i zabrinutost zbog otpora nekih država da se to ubaci u tekst
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Hrvatski predsednik Zoran Milanović izrazio je danas zadovoljstvo što je u završnom dokument Samita NATO, u delu koji govori o Bosni i Hercegovini, pomenut Dejtonski sporazum, ali je iskazao i zabrinutost zbog otpora nekih država da se to ubaci u tekst
Dokazani srbomrzci i zagrebački mediji ponovo pokreću sramne epizode iz prošlosti kako bi podsetili javnost na vreme kada su predstavnici vlasti u Beogradu savijali kičmu i klečali pred Hrvatskom!
Severni morski put duž ruske arktičke obale ubrzano prestaje da bude daleka vizija Moskve i Pekinga i pretvara se u stvarni trgovinski koridor između Azije i Evrope.
Bivši saborci na Exatlon poligonu, a sada voditelji najvećeg sportskog rijalitija Tijana Jović i Aleksa Erski razgovarali su o njegovoj ulozi u novoj sezoni.
Pripreme za drugu sezonu Exatlona uveliko su u toku, a sudeći po takmičarima koji su već otputovali u Dominikansku Republiku, publiku očekuje pravi spektakl.
Voditelji druge sezone Exatlona Tijana Jović i Aleksa Erski mnoge su nasmejali simpatičnim i opuštenim razgovorom, koji je već na samom početku nagovestio sjajnu atmosferu i odličnu energiju među njima.
U Srbiji će danas biti pretežno sunčano i toplo, posle podne uz lokalni razvoj oblačnosti, na krajnjem jugozapadu, jugu i jugoistoku zemlje retka pojava kratkotrajne kiše ili pljuska uz mogućnost grmljavine, saopštio je Republički hidrometeorološki zavod (RHMZ).
Bentliji, Roleksi, hoteli, vile, tajne sobe pune zlata, pa čak i garaže obložene mermerom... Novac za koji istražitelji sumnjaju da je stečen kriminalom često ne ostaje samo na računima, već se pretvara u luksuz koji je teško sakriti. Automobili, skupoceni satovi, nekretnine i zlato postaju simbol moći, ali i svojevrsni trofeji kriminalaca, koji na kraju često završe na spisku zaplenjene imovine.
Strahinja Ičelić (28) ubijen je na današnji dan pre tačno 10 godina u jezivoj zasedi na terasi svog stana u prizemlju zgrade u Čačku, svega dve nedelje nakon što je odslužio zatvorsku kaznu i izašao na slobodu.
Na niškom Keju Kola srpskih sestara, na današnji dan pre devet godina, odigrao se krvavi obračun u kom je ubijen bivši pripadnik niškog odreda Žandarmerije Saša Mihajlović, poznat pod nadimkom Butra.
Ideja da Ukrajina uvede obaveznu vojnu službu i mobilizaciju žena ponovo je izbila u prvi plan, nakon što je britanski Telegraf objavio tekst u kojem ukrajinska vojnikinja „Katja“ otvoreno zagovara izraelski model
Maroko je ponovo otvorio pitanje suvereniteta nad Seutom i Meliljom, španskim gradovima na severu Afrike, poručivši da na njih polaže „istorijsko i geografsko pravo“ i da želi pregovore sa Madridom čiji bi konačni cilj bio njihov „povratak u okrilje domovine“, dok je Španija zahtev kategorički odbacila.
Velika Britanija odobrila je da Ukrajini budu predati poverljivi tehnički podaci o britanskim komponentama krstareće rakete dugog dometa Skalp, čime London otvara put da Kijev zajedno sa Francuskom pokrene sklapanje tog oružja na ukrajinskoj teritoriji.
Najmanje 30 ljudi poginulo je kada se ogromna masa otpada sa deponije Dar es Salam u glavnom gradu Gvineje Konakriju posle obilnih kiša sručila na okolne kuće, i to samo nekoliko sati pre nego što je deponija, zbog opasnosti od urušavanja, trebalo da bude zatvorena.
Nekoliko dana nakon iznenadne i tragične smrti glumice Hejden Penetijer u 36. godini, u javnost isplivavaju sve mračniji detalji o tome šta se zapravo dogodilo u njenim poslednjim satima.
Pitanje koje već godinama potresa svetsku filmsku scenu je ko će naslediti Danijela Krejga i obući odelo najpoznatijeg tajnog agenta na svetu, po svemu sudeći dobija svoj epilog.
Klavir i mikrofon koje je koristio Fredi Merkjuri, kao i rane verzije njegovih pesama, mogli bi na aukciji u oktobru dostići cenu od nekoliko stotina hiljada evra.
Kinematografija je oduvek balansirala između umetnosti i provokacije, a neki filmovi ostali su upamćeni zbog svojih eksplicitnih scena koje su izazivale snažne reakcije publike i kritike.
Jedan od najvećih špijuna svih vremena, dvostruki agent Duško Popov koji je tokom Drugog svetskog rata uživao poverenje i Nemaca i Britanaca, živi i dalje, u banatskom selu Novo Miloševo, u Muzeju "Žeravica".
Nova funkcija kompanije Comcast pretvara određene Xfinity rutere u neku vrstu senzora koji mogu da registruju kretanje u domu, ali uz pitanje koje se tiče privatnosti.
Pranje tepiha često zahteva mnogo vremena, naročito kada treba ukloniti prašinu, neprijatne mirise i sitne naslage. Ipak, postoji jednostavan način da se tepih osveži bez iznošenja i višesatnog ribanja.
Ako su u porodici postojale srčane bolesti, rizik može biti veći, ali to ne znači da ćete ih sigurno dobiti. Kardiolog doktor Dibanšu Gupta ističe da veliku ulogu imaju i životne navike.
Pevačica Jelena Karleuša svojevremeno je govorila o početku romanse sa Duškom Tošićem, prisetivši se njihovog prvog susreta i detalja koji su je kod tada mladog fudbalera osvojili.
Pevačica Dragica Zlatić danas ima poseban razlog za slavlje - njena maca proslavlja punoletstvo, a ponosna vlasnica potrudila se da ovaj dan učini nezaboravnim.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.