Pitanje Šmitovog izbora za v.p. postaje važna tema ne samo u BiH i regionu, nego možda i povod globalnog odmjeravanja snaga u SB UN
U Sarajevu bi htjeli ovaj izbor da predstave kao jabuku razdora između Banjaluke i Beograda, a u priču se uključio i Incko u ostavci.
Ničemu ne služi i istekao mu je rok
Još krajem 2012. ne samo Rusija nego i zemlje EU bile su za ukidanje OHR jer „ničemu ne služi i istekao mu je rok". Pominjano je i prelazno rješenje da se v.p. izmjesti u Beč, ali je na insistiranje Amerikanaca ne samo ostao u Sarajevu nego i zadržao bonska ovlašćenja.
Međutim, tokom dugih godina rvanja sa više v.p.-ja, Dodikova postava na vlasti u Srpskoj razvila je efikasne metode blokiranja antidejtonskih pritisaka OHR-a, a Rusija se vratila na Balkan.
Kršenja Aneksa 4 odnosno Ustava BiH, te Aneksa 10 koji za v.p.-a predviđa samo konsultativne nadležnosti, više nisu prolazila. A pošto su bonska ovlašćenja kompromitovana, Incko ih više nije primjenjivao i „prepustio je lokalnim akterima da se sami dogovaraju".
Od takvog internog bosanskog dogovaranja naravno nije bilo ništa, pa je protektorat težište pritiska na Srpsku prebacio na Ustavni sud BiH u kojem su kontrolni paket držala četiri stranca. Da se vlasi ne dosjete, jedan v.p. je praktično zamijenjen četvoricom, i to u domaćoj politički neutralnoj pravosudnoj instituciji.
Nakon više prijetnji referendumom, Dodik ga je, uprkos odluci Ustavnog suda, najzad održao povodom datuma Dana RS i tako detronirao tu za javnost anonimnu sudijsku četvorku.
Posljednjih godina Incko je nastavio da tiho lobira za „jedinstvenu bošnjačku Bosnu" i nemoćno trpi Dodikovo neprijatno bučno uzvraćanje.
Zašto je Incko, iako lišen autoriteta, ipak ostao u BiH 12 godina, koliko i svi njegovi prethodnici zajedno?
Zato što se znalo da će izbor nasljednika otvoriti pitanje opstanka institucije zapadnog tutorstva nad Bosnom.
Osovina Dodik - Čović
Na on lajn konferenciji u SB UN, Dodik i Čović su najzad dobili priliku da kažu svoje o Incku i njegovim izvještajima. Najviše ga je branio nemački ambasador, da bi već sutradan Nemačka lansirala Šmita za njegovog naslednika. Tako je preduhitrila prethodnu raspravu da li je v.p. u BiH više uopšte potreban.
Rusija smatra da nije. Evropljani su sada za Šmita. Amerikancima ne smeta ni Incko sa batinom bonskih ovlašćenja iza leđa, za ne daj bože.
Glavna alatka globalne moći Amerike je NATO, a uključivanjem Crne Gore i Severne Makedonije ionako je opkolio srpske zemlje. Veća polovina BiH, bošnjačko-hrvatska Federacija je natofilna više nego da je već unutra. Srbija pak nije na protivničkoj strani nego vojno neutralna, a Srpska je odavno odlučila da je slijedi.
Na osnovu nedavne podrške PIK-a, zapadne zemlje pozdravljaju Šmita kao da je već ustoličen. Međutim, PIK ima status neformalnog tela koje odlučuje konsenzusom i može samo da kandiduje. Ignorisanje ruskog stava da je „OHR anahronizam koji treba ukinuti", može dodatno da isprovocira Moskvu da na SB UN sve zaustavi.
Da li proces izbora novog V.P. može da zaobiđe SB UN i eventualni ruski veto?
Sve je moguće i promotori Šmita će se pozivati na presedan sa izborom Švarc-Šilinga. Ali, u tom slučaju bi Šmit došao u BiH hendikepiran odsustvom neophodnog međunarodnog legaliteta i legitimiteta, pa bi svako mogao da osporava autoritet njegovih odluka.
Dodik ga je još u ranoj fazi kandidature u telefonskom razgovoru upozorio da izbor v.p. podrazumeva i konsultaciju potpisnica Aneksa 10 među kojima su i Srpska i Srbija, a kasnije (02. 05) mu poručio da bez toga sa njim „može samo razgovarati, ali ne i sarađivati".
Prethodno je u Beogradu (31. 05.) održan susret Srpska-Srbija, zvaničan i na najvišem nivou, gde je usaglašavan srpski stav prema novom v. p.
U izjavama za medije Dodik je, po običaju, bio otvoreniji i direktniji. Vučić je pak, uz nedvosmislenu podršku stavu sunarodnika u RS, diplomatski pohvalio ličnost i delo kandidata: „Šmit nije antisrbin", „Nemačka je najveći investitor u Srbiji". Ali i dodao da bi v.p. trebalo da izveštaje za UN šalje i u Beograd.
Bošnjački mediji su, očekivano, ovaj sastanak lažno predstavili kao Vučićevo obuzdavanje Dodika i dobrodošlicu Šmitu. A Incko, koji se tek nakon ostavke, raspričao, jedino je in ekstenzo citirao Vučićeve komplimente Šmitu i cinično dodao da je Srbija i do sada imala priliku da komentariše njegove izvještaje.
Foto: TANJUG/ Sava Radovanović
Zanimljivo, upozorio je Šmita da ne dolazi u BiH bez bonskih ovlašćenja, što možda znači da bi njihovo ukidanje moglo da bude kompromis koji će Zapad ponuditi Rusiji.
Još znimljivije, bivši v.p. Petrič, koji je godinama unazad stigmatizovao Dodika i Ruse kao „remetioce evroatlantskih integracija BiH" i hvalio se kako su ih on i Ešdaun ignorisali, sada naprotiv obeshrabruje Šmita jer „nema plan kako da izađe na kraj sa Rusima i Dodikom".
Šmit očito ima plan da do stolice v.p. dođe kršenjem Dejtona u PIK-u i u SB UN, ali nema jedan drugi još važniji plan.
Ni reč nije rekao o tome šta će da radi ako dođe u BiH. Iz toga se da zaključiti da će nastaviti da dodaje gas u pogrešnom smjeru sve dublje u ćorsokak. U unitarnu BiH koja je dve i po decenije negativno testirana na terenu.
Istina, izjavio je „da dolazi da odvede BiH u EU", a bolje da ni to nije. Priču o prelasku Bosne sa Dejtonskog na Briselski kolosjek, slušamo već tuce godina od Incka, dok bosanski tronožac, koji se 1995. klatio na dve noge (Bošnjaci i Hrvati), 2021. pehlivani na samo jednoj (Bošnjaci).
Još nešto poučno za kandidata za novog v.p.!
Jednako je neubedljiva i priča o posttrampovskom jedinstvenom nastupu SAD i EU u Bosni. Bivalo je takvih deklaracija i ranije. Zatim je Amerika prepuštala Evropi „njeno balkansko dvorište". A onda se Amerika opet vraćala „nezavršenim poslovima u Bosni".
Prošle nedelje (02.06.) stigla je dobra ilustracija obnovljenog evropskog jedinstva i evroameričkog savezništva: SAD, uz pomoć Danske, prisluškuju Merkelovu i Makrona.
Takvo ne samo „jedinstvo" nego i „bratstvo" postoji između tri naroda u BiH odvajkada.
U Mostar je u julu '94. za gradskog upravitelja došao njemački političar Hans Košnik sa zadatakom EU da ujedini hrvatski i bošnjački dio „prijestonice" FBiH. Pošto je već tokom prve godine snimio beznadežnu situaciju, koja se ni do danas nije promijenila, pokupio se i otišao. Da nije, nažalost, umro 2016, Šmita bi ovaj iskusni i mudri sunarodnik posavetovao da ostane kod kuće.
Hrvatski predsednik Zoran Milanović izrazio je danas zadovoljstvo što je u završnom dokument Samita NATO, u delu koji govori o Bosni i Hercegovini, pomenut Dejtonski sporazum, ali je iskazao i zabrinutost zbog otpora nekih država da se to ubaci u tekst
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Hrvatski predsednik Zoran Milanović izrazio je danas zadovoljstvo što je u završnom dokument Samita NATO, u delu koji govori o Bosni i Hercegovini, pomenut Dejtonski sporazum, ali je iskazao i zabrinutost zbog otpora nekih država da se to ubaci u tekst
Ultimatum Volodimira Zelenskog upućen Aleksandru Lukašenku otvorio je pitanje koje je do sada uglavnom ostajalo u zoni upozorenja: da li Kijev razmatra vojni scenario protiv Belorusije i otvaranje još jednog fronta u trenutku kada Oružane snage Ukrajine već imaju ozbiljan problem sa ljudstvom.
Ruske snage ponovo stežu obruč oko Krasnog Limana, grada koji je Moskva izgubila u jesen 2022. godine i koji sada pokušava da vrati kao jednu od ključnih tačaka za dalje napredovanje ka Slavjansku i Kramatorsku.
Državni inspektorat Hrvatske upozorio potrošače da ne konzumiraju hleb "Free From sa semenkama" zbog moguće povišene količine cijanovodonične kiseline.
Barska policija uhapsila je operativno interesantnu osobu iz Bijelog Polja A.S. (31), za kojim su raspisane dve nacionalne poternice, saopštili su iz Uprave policije Crne Gore i dodali da je uhapšeni tokom pokušaja kontrole napao policijskog službenika.
Ruske snage ponovo stežu obruč oko Krasnog Limana, grada koji je Moskva izgubila u jesen 2022. godine i koji sada pokušava da vrati kao jednu od ključnih tačaka za dalje napredovanje ka Slavjansku i Kramatorsku.
Cene benzina u Moskvi i Podmoskovlju naglo su porasle u danima kada se sve jasnije vidi da ukrajinski napadi dronovima na rusku naftnu infrastrukturu više nisu samo vojna vest, već direktan udar na snabdevanje, ugovore i novčanike vozača.
Zamenik predsednika Saveta bezbednosti Ruske Federacije Dmitrij Medvedev oglasio se povodom odluke poljskog predsednika Karola Navrockog da oduzme najviše državno odlikovanje Volodimiru Zelenskom.
Akcioni triler "Citizen Vigilante", u kojem glavnu ulogu tumači Armi Hamer, zabranjen je u Nemačkoj nakon što su nadležni odbili da mu dodele starosnu oznaku, uz obrazloženje da podstiče nasilje prema migrantima, dok pojedini kritičari autora filma, kontroverznog nemačkog reditelja Uvea Bola, optužuju za krajnje desničarske stavove.
Opljačkan je stan modela poznate svetske modne agencije "Elit" u 6. arondismanu Parizu i tom prilikom ukradeni su luksuzni satovi, nakit i drugi predmeti procenjeni na oko 10 miliona evra, saopštio je policijski zvaničnik za Figaro.
Glumac Stanojlo Milinković pojavio se u u sporednim ulogama u našim kultnim filmovima i postao prepoznatljiv po replici "Ne diraj me, zvaću decu! Decooooo!"
Neda Arnerić, jedna od najpoznatijih i najvoljenijih glumica bivše Jugoslavije, ostala je zapamćena ne samo po svom talentu, već i po ulogama koje su uključivale eksplicitne scene u filmovima.
Kada je reč o intimnosti, žene često žele više od same fizičke povezanosti. Romantični gestovi i pažnja mogu stvoriti duboku emocionalnu povezanost, koja je često snažniji afrodizijak od svega ostalog.
Pevačica Marija Šerifović oglasila se na Instagramu, gde je javno uputila reči podrške i pohvale koleginici Aleksandri Prijović povodom njenog novog albuma.
Vrele akcije učesnika rijalitija "Elita" oduvek su tema o kojoj se najviše priča, a Radmila Todorović je u razgovoru za Informer otkrila ko prednjači u intimnim odnosima, ali i ko među njima uporno izbegava tuširanje.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.