DA SE ZNA! SRBIJA NEĆE U EU, AKO JE UCENE IZBOROM RUSIJA ILI BRISEL! Beograd je primio udar Zapada i dao Moskvi vreme da se sredi, sada joj Rusija vraća brutalnom podrškom!
Rusija i Srbija su za vreme predsednika Vladimira Putina i Aleksandra Vučića dostigle najviši istorijski domet saradnje, i u kvantitativnom i u kvalitativnom smislu. Međusobno poverenje, obim i kvalitet saradnje daleko nadmašuju formalne obaveze sadržane u bilateralnim ugovorima
Srbija i Rusija su nosioci pravoslavne civilizacije. Srbija je bila sastavni deo i kratkotrajni naslednik Romejskog carstva, a Rusija je njegov trajni naslednik. To što su one nosioci pravoslavne civilizacije, objašnjava njihovu izuzetnu bliskost, piše Vladimir Kršljanin, potpredsednik Međunarodne slovenske akademije, viši savetnik u MSP Srbije. Njegovu analizu prenosimo u celini!
One su se, kroz čitavu istoriju, uprkos najstrašnijim iskušenjima, pokazale kao najdosledniji zaštitnici zajedničkih duhovno-moralnih vrednosti, a u skladu sa tim vrednostima, svi ljudi, a pre svega svi pravoslavni su braća. To je ono što Srbi i Rusi osećaju jedni prema drugima i što stvara njihovo međusobno poverenje, obim i kvalitet saradnje.
Zahvaljujući svojoj privrženosti duhovno-moralnim vrednostima, Srbija je odolela agresivnom naletu ujedinjenog Zapada 1990-ih i navela Rusiju da bitno koriguje svoju spoljnu i unutrašnju politiku. Zahvaljujući svojoj privrženosti duhovno-moralnim vrednostima, Rusija je danas vojno-politički lider čovečanstva, i zajedno sa Kinom kao ekonomskim liderom, čije su duhovno-moralne vrednosti iste ili veoma slične, stvara novi svet, svet saradnje, a ne konfrontacije.
Saradnja Srbije i Rusije nije samo lep istorijski primer saradnje dva bliska naroda, koja ima viševekovnu tradiciju. To je istovremeno saradnja koja je za obe zemlje od ključnog značaja za njihov opstanak i budućnost.
Kao zemlja na „liniji fronta" u nametnutoj konfrontaciji sa Zapadom, Srbija je već mnogo izgubila - i teritorijalno i ekonomski, a preti joj se i novim gubicima. Podrška Rusije je jedini način da ona opstane i vrati značajan deo izgubljenog.
Kao glavni nosilac duhovno-moralnih vrednosti, međunarodnog prava i novog multilateralizma, Rusija može dokazati svoju svetsku kredibilnost samo ako bude uspešna u prvom redu u saradnji sa zemljama iz svog civilizacijskog kruga - dakle sa pravoslavnim zemljama.
Osim Rusije, pravoslavni svet danas čine još samo dve krupne celine - Ukrajina i Balkan, čije zbližavanje sa Rusijom konfrontaciono nastrojeni Zapad na svaki način nastoji da spreči. A to zbližavanje se može postići samo preko Srbije, koja je u savezništvu sa Rusijom glavni nosilac balkanskih intergacija od HIH veka do danas, odnosno daljim usponom saradnje sa njom.
Foto: AP/Reuters/Fotoilustracija
Ipak, u ovom času, na spoljnu politiku i Srbije i Rusije, pa i na srpsko-rusku saradnju, najveći uticaj imaju odnosi sa Evropskom Unijom. Ni Srbija ni Rusija ne žele pogoršanje odnosa sa EU, a još manje da budu konfrontirane sa ujedinjenim Zapadom. Šta više, kao zastupnici civilizacijskog modela, odnosno duhovno-moralnih vrednosti koje afirmišu saradnju, a negiraju konfrontaciju, one iskreno zagovaraju saradnju sa EU.
Rezultat toga su ovako formulisani glavni akcenti srpske spoljne politike: 1) ulazak u EU; 2) vojna neutralnost (odnosno neulazak u NATO); 3) nikada nećemo uvesti sankcije Rusiji. To nije kraj liste prioriteta, u koju spadaju i razvoj strateškog partnerstva sa prijateljskim silama - Rusijom i Kinom, kao i što bolji odnosi sa SAD, ali ovi glavni akcenti danas potpuno zadovoljavaju i Srbiju i Rusiju, koje znaju da bi eventualno pristupanje Srbije npr. Saveznoj državi Rusije i Belorusije (formalni pokušaj je postojao za vreme Miloševića, u aprilu 1999), danas imalo preveliku cenu, jer bi ga Zapad proglasio za „rusku agresiju na jednu evropsku zemlju".
Sa vremenom, evroentuzijazam dela stanovništva Srbije postepeno opada, a poslednju reč o evrointegracijama Srbije će dati sama EU, zavisno od toga da li će zadržati sadašnji negativan stav po pitanjima Rusije i Kosova i Metohije. Dakle, ili će saradnja zemalja EU sa Rusijom biti moguća, ili Srbija neće biti u EU.
Sa pravom želimo saradnju, ali bi za Srbiju moglo biti sasvim adekvatno i pridruženo članstvo u EU. Vredi primetiti da se u nedavno usvojenom dokumentu SNS (i SPAS): Deklaracija o prioritetima nacionalne i državne politike, EU uopšte ne spominje, već su glavni akcenti mir, razvoj i nezavisnost.
Saradnja kao glavna paradigma novog sveta, koji predvode Rusija i Kina, sa svojim duhovno-moralnim vrednostima, nesumnjivo će trijumfovati jer se već pokazala kao uspešnija i jer daje šansu svima, za razliku od konfrontacije, kao destruktivne i moralno i demokratski defektne paradigme sveta kojim je, uz mnogo nepravde i ljudskih žrtava, upravljao Zapad.
Pripremajući se za novi svet, u kojem će imati značajnu ulogu, Rusija i Srbija se moraju potruditi da što pre nadoknade izgubljeno vreme i prekinutu saradnju u humanitarnoj sferi, odnosno u oblasti obrazovanja i kulture u drugoj polovini 20. veka, kada su, pod zapadnim uticajem, u Srbiji mnogi rusofili bili represirani i progonjeni, a u Rusiji su mnogi zaboravili na postojanje Srba.
Obnova vekovima poželjnih i inspirativnih humanitarnih veza, neophodan je preduslov da sadašnji ogromni rezultati u političkoj, ekonomskoj, vojnoj, tehnološkoj i drugim sferama, trajno opstanu i dalje se razvijaju.
Foto: Reuters/Fotoilustracija
U tom kontekstu, u ove dane, kada obeležavamo 80 godina od početka Velikog otadžbinskog rata i ustanka kod nas odmah potom, kao početka gigantske zajedničke borbe, koja je svet oslobodila od fašizma, ocenjujemo kao izuzetno značajnu, odluku dve zemlje da formiraju u Beogradu Međunarodni institut istorijskog sećanja. To će biti prva u istoriji zajednička akademska institucija, sa potencijalom da afirmiše istinu o zajedničkoj Velikoj pobedi, ali i o srpskoj odbrani od zapadne agresije na početku i na kraju HH veka.
Prilikom poslednje posete predsednika Putina Beogradu, i on i njegov domaćin, predsednik Vučić, srpsko-ruske odnose nazvali su savezničkim. Obojica su, tokom čitavog dana ispunjenog javnim istupanjima, taj izraz upotrebili samo po jednom - da nikome ne zasmetaju.
Velikim dostignućima u saradnji nije potrebna velika reklama. Za njih je dovoljno veliko poverenje. Srbija i Rusija su danas ispunjene težnjom ka saradnji, stvaralaštvu, pravdi, sabornosti i jedinstvu.
Verujemo da će one taj duh u perspektivi jačati ne samo u svojim odnosima, nego i u celom svetu.
Srbija je za Rusiju veliki prijatelj i bratska zemlja, najpouzdaniji saveznik u Evropi, a dve zemlje se međusobno pomažu i grade aposolutno puno poverenje i prijateljstvo zasnovano na saradnji dvojice predsedika Vladimira Putina i Aleksandra Vučića, poručio je ambasador Rusije u Srbiji Aleksandar Bocan-Harčenko
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Srbija je za Rusiju veliki prijatelj i bratska zemlja, najpouzdaniji saveznik u Evropi, a dve zemlje se međusobno pomažu i grade aposolutno puno poverenje i prijateljstvo zasnovano na saradnji dvojice predsedika Vladimira Putina i Aleksandra Vučića, poručio je ambasador Rusije u Srbiji Aleksandar Bocan-Harčenko
Glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević danas je tokom emisije Kolegijum naše televizije ekskluzivno otkrio gde su pripadnici Gledalačko-obaveštajne službe (GOSI) uhvatili nosioca blokaderske liste Iliju Srdanovića.
U Specijalnom sudu za zločine na Kosovu i Metohiji u Hagu danas su izrečene prvostepene presude komandantima terorističke OVK Hašimu Tačiju, Jakupu Krasnićiju, Kadriju Veseljiju i Redžepu Seljimiju.
Takmičar Plavog tima u Exatlonu Mensur Ajdarpašić sa svojom ekipom podelio je svoj stav da timu nisu potrebne individualne medalje i da bez njih mogu pobediti.
Crveni tim u Exatlonu Srbija u ovoj sezoni dobio je pomoć od učesnika prve sezone Radojice Lazića, a oni su sada oživeli i njegov pobednički pozdravi iz prethodne sezone.
Lider "Srpskih suverenista" Vukša Dragović, koji je razotkrio NVO hidru u Srbiji objavivši detaljan spisak nevladinih organizacija i načine njihovog finansiranja kroz brojke i detalje predstavio je NVO koje stoje iza blokaderskog pokreta.
U najnovijoj epizodi emisije „Na merama“ otkrivamo vam kako je blokader Vladimir Štimac ponovo pokušao da glumi revolucionara, o čemu su se domunđavali političarka u pokušaju Biljana Stojković zvana Dabrica i novinar blokader Galeb Nikačević, gde voli da boravi lider „maloprocentnog“ Pokreta slobodnih građana Pavle Grbović, sa kime tračari glumica blokaderka Anđelka Prpić…
U prethodnoj epizodi emisije „Na merama“ pokazali smo vam šta rade osvedočeni blokaderi Nenad Kulačin i Marko Vidojković kad misle da ih niko ne gleda, kako nekadašnji političar Žarko Korać pokušava da iz penzije diže tenzije, u čijem društvu se opušta modna kreatorka Verica Rakočević, zašto je glumac blokader Milan Marić „utripovao“ da je veća zvezda od Žan-Klod Vam Dama…
Fudbalski turnir za učenike drugog razreda lozničke gimnazije "Vuk Karadžić" počeo je emotivno. Školski drugovi Sergeja Veselinovića, kome je nedavno preminula majka, pokazali su na svoj način da su uz njega.
Njagova Svetost Patrijarh srpski Porfirije i ministarka za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Milica Đurđević Stamenkovski ugostili su danas u Hramu Svetog Save 56 učenika iz Hercegovine, koji borave u Srbiji povodom obeležavanja Dana srpskog jedinstva, slobode i nacionalne zastave.
U toku večeri, došlo je do saobraćajne nezgode u Loznici kada je automobil "audi A3" kod "Tigra" sleteo sa kolovoza niz liticu dugu oko 15 metara i završilo u kanalu, gde je ostalo bukvalno da visi.
Zbog čega je P. M. (34) hicima iz pištolja na spavanju ubio svog dobrog prijatelja Mileta P. (41) u njegovoj kući u selu Opaljenik kod Ivanjice potpuna je misterija.
Mladen Novaković (43), zvani Tocilo, iz Amerića kod Mladenovca, osuđen zbog šverca droge na 17 godina zatvora, tražio je uslovni otpust iz zatvora, ali je odbijen, saznaje Informer.
Dušan K. (41) ranjen je ispred svog stana u Beogradu nakon što je maskirani napadač izveo filmsku zamku - namamio je žrtvinog druga ispred zgrade lažnom dojavom o devojci, a potom ga pod pretnjom pištoljem naterao da ga odvede pravo do ulaznih vrata.
Čuveni holivudski glumac Deni Devito rešio je da otvori dušu i priseti se zlatnih dana svoje karijere, ali i potpuno lulih i neobuzdanih zabava koje su obeležile snimanje kultne humorističke serije "Taxi".
Glumica Anica Lazić Ristovski je posle venčanja sa Lazarom Ristovskim osvojila nagradu na prestižnom festivalu u Italiji zbog čega joj stižu čestitke sa svih strana.
Starleta Tamara Đurić je objavila snimak na Instagram profilu, a prizor je odmah privukao pažnju njenih pratilaca jer se na njemu vidi kako uživa u tretmanu lepote, dok dve kozmetičarke istovremeno brinu o njenom izgledu.
Pevačica Milica Pavlović je sinoć na gala slavlju govorila i o Atini i Niki Tošić, budući da se nekada družila sa njihovom mamom Jelenom Karleušom i otkrila da su devojke izuzetno dobro vaspitane.
Medijska kuća Blic večeras slavi 30 godina postojanja, a među gostima su se pojavila i braća i bivše rijaliti zvezde Dejan i David Dragojević koji dsu pozirali za naš portal.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.