DA SE ZNA! SRBIJA NEĆE U EU, AKO JE UCENE IZBOROM RUSIJA ILI BRISEL! Beograd je primio udar Zapada i dao Moskvi vreme da se sredi, sada joj Rusija vraća brutalnom podrškom!
Rusija i Srbija su za vreme predsednika Vladimira Putina i Aleksandra Vučića dostigle najviši istorijski domet saradnje, i u kvantitativnom i u kvalitativnom smislu. Međusobno poverenje, obim i kvalitet saradnje daleko nadmašuju formalne obaveze sadržane u bilateralnim ugovorima
Srbija i Rusija su nosioci pravoslavne civilizacije. Srbija je bila sastavni deo i kratkotrajni naslednik Romejskog carstva, a Rusija je njegov trajni naslednik. To što su one nosioci pravoslavne civilizacije, objašnjava njihovu izuzetnu bliskost, piše Vladimir Kršljanin, potpredsednik Međunarodne slovenske akademije, viši savetnik u MSP Srbije. Njegovu analizu prenosimo u celini!
One su se, kroz čitavu istoriju, uprkos najstrašnijim iskušenjima, pokazale kao najdosledniji zaštitnici zajedničkih duhovno-moralnih vrednosti, a u skladu sa tim vrednostima, svi ljudi, a pre svega svi pravoslavni su braća. To je ono što Srbi i Rusi osećaju jedni prema drugima i što stvara njihovo međusobno poverenje, obim i kvalitet saradnje.
Zahvaljujući svojoj privrženosti duhovno-moralnim vrednostima, Srbija je odolela agresivnom naletu ujedinjenog Zapada 1990-ih i navela Rusiju da bitno koriguje svoju spoljnu i unutrašnju politiku. Zahvaljujući svojoj privrženosti duhovno-moralnim vrednostima, Rusija je danas vojno-politički lider čovečanstva, i zajedno sa Kinom kao ekonomskim liderom, čije su duhovno-moralne vrednosti iste ili veoma slične, stvara novi svet, svet saradnje, a ne konfrontacije.
Saradnja Srbije i Rusije nije samo lep istorijski primer saradnje dva bliska naroda, koja ima viševekovnu tradiciju. To je istovremeno saradnja koja je za obe zemlje od ključnog značaja za njihov opstanak i budućnost.
Kao zemlja na „liniji fronta" u nametnutoj konfrontaciji sa Zapadom, Srbija je već mnogo izgubila - i teritorijalno i ekonomski, a preti joj se i novim gubicima. Podrška Rusije je jedini način da ona opstane i vrati značajan deo izgubljenog.
Kao glavni nosilac duhovno-moralnih vrednosti, međunarodnog prava i novog multilateralizma, Rusija može dokazati svoju svetsku kredibilnost samo ako bude uspešna u prvom redu u saradnji sa zemljama iz svog civilizacijskog kruga - dakle sa pravoslavnim zemljama.
Osim Rusije, pravoslavni svet danas čine još samo dve krupne celine - Ukrajina i Balkan, čije zbližavanje sa Rusijom konfrontaciono nastrojeni Zapad na svaki način nastoji da spreči. A to zbližavanje se može postići samo preko Srbije, koja je u savezništvu sa Rusijom glavni nosilac balkanskih intergacija od HIH veka do danas, odnosno daljim usponom saradnje sa njom.
Foto: AP/Reuters/Fotoilustracija
Ipak, u ovom času, na spoljnu politiku i Srbije i Rusije, pa i na srpsko-rusku saradnju, najveći uticaj imaju odnosi sa Evropskom Unijom. Ni Srbija ni Rusija ne žele pogoršanje odnosa sa EU, a još manje da budu konfrontirane sa ujedinjenim Zapadom. Šta više, kao zastupnici civilizacijskog modela, odnosno duhovno-moralnih vrednosti koje afirmišu saradnju, a negiraju konfrontaciju, one iskreno zagovaraju saradnju sa EU.
Rezultat toga su ovako formulisani glavni akcenti srpske spoljne politike: 1) ulazak u EU; 2) vojna neutralnost (odnosno neulazak u NATO); 3) nikada nećemo uvesti sankcije Rusiji. To nije kraj liste prioriteta, u koju spadaju i razvoj strateškog partnerstva sa prijateljskim silama - Rusijom i Kinom, kao i što bolji odnosi sa SAD, ali ovi glavni akcenti danas potpuno zadovoljavaju i Srbiju i Rusiju, koje znaju da bi eventualno pristupanje Srbije npr. Saveznoj državi Rusije i Belorusije (formalni pokušaj je postojao za vreme Miloševića, u aprilu 1999), danas imalo preveliku cenu, jer bi ga Zapad proglasio za „rusku agresiju na jednu evropsku zemlju".
Sa vremenom, evroentuzijazam dela stanovništva Srbije postepeno opada, a poslednju reč o evrointegracijama Srbije će dati sama EU, zavisno od toga da li će zadržati sadašnji negativan stav po pitanjima Rusije i Kosova i Metohije. Dakle, ili će saradnja zemalja EU sa Rusijom biti moguća, ili Srbija neće biti u EU.
Sa pravom želimo saradnju, ali bi za Srbiju moglo biti sasvim adekvatno i pridruženo članstvo u EU. Vredi primetiti da se u nedavno usvojenom dokumentu SNS (i SPAS): Deklaracija o prioritetima nacionalne i državne politike, EU uopšte ne spominje, već su glavni akcenti mir, razvoj i nezavisnost.
Saradnja kao glavna paradigma novog sveta, koji predvode Rusija i Kina, sa svojim duhovno-moralnim vrednostima, nesumnjivo će trijumfovati jer se već pokazala kao uspešnija i jer daje šansu svima, za razliku od konfrontacije, kao destruktivne i moralno i demokratski defektne paradigme sveta kojim je, uz mnogo nepravde i ljudskih žrtava, upravljao Zapad.
Pripremajući se za novi svet, u kojem će imati značajnu ulogu, Rusija i Srbija se moraju potruditi da što pre nadoknade izgubljeno vreme i prekinutu saradnju u humanitarnoj sferi, odnosno u oblasti obrazovanja i kulture u drugoj polovini 20. veka, kada su, pod zapadnim uticajem, u Srbiji mnogi rusofili bili represirani i progonjeni, a u Rusiji su mnogi zaboravili na postojanje Srba.
Obnova vekovima poželjnih i inspirativnih humanitarnih veza, neophodan je preduslov da sadašnji ogromni rezultati u političkoj, ekonomskoj, vojnoj, tehnološkoj i drugim sferama, trajno opstanu i dalje se razvijaju.
Foto: Reuters/Fotoilustracija
U tom kontekstu, u ove dane, kada obeležavamo 80 godina od početka Velikog otadžbinskog rata i ustanka kod nas odmah potom, kao početka gigantske zajedničke borbe, koja je svet oslobodila od fašizma, ocenjujemo kao izuzetno značajnu, odluku dve zemlje da formiraju u Beogradu Međunarodni institut istorijskog sećanja. To će biti prva u istoriji zajednička akademska institucija, sa potencijalom da afirmiše istinu o zajedničkoj Velikoj pobedi, ali i o srpskoj odbrani od zapadne agresije na početku i na kraju HH veka.
Prilikom poslednje posete predsednika Putina Beogradu, i on i njegov domaćin, predsednik Vučić, srpsko-ruske odnose nazvali su savezničkim. Obojica su, tokom čitavog dana ispunjenog javnim istupanjima, taj izraz upotrebili samo po jednom - da nikome ne zasmetaju.
Velikim dostignućima u saradnji nije potrebna velika reklama. Za njih je dovoljno veliko poverenje. Srbija i Rusija su danas ispunjene težnjom ka saradnji, stvaralaštvu, pravdi, sabornosti i jedinstvu.
Verujemo da će one taj duh u perspektivi jačati ne samo u svojim odnosima, nego i u celom svetu.
Srbija je za Rusiju veliki prijatelj i bratska zemlja, najpouzdaniji saveznik u Evropi, a dve zemlje se međusobno pomažu i grade aposolutno puno poverenje i prijateljstvo zasnovano na saradnji dvojice predsedika Vladimira Putina i Aleksandra Vučića, poručio je ambasador Rusije u Srbiji Aleksandar Bocan-Harčenko
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Srbija je za Rusiju veliki prijatelj i bratska zemlja, najpouzdaniji saveznik u Evropi, a dve zemlje se međusobno pomažu i grade aposolutno puno poverenje i prijateljstvo zasnovano na saradnji dvojice predsedika Vladimira Putina i Aleksandra Vučića, poručio je ambasador Rusije u Srbiji Aleksandar Bocan-Harčenko
Organizatori festivala Belgrade Music Week oglasili su se saopštenjem u kojem su demantovali da je sinoć tokom završne večeri festivala došlo do incidenta.
Reakcije nakon subotnjeg veličanstvenog skupa održanog u Beogradu, gde se, prema procanama MUP-a okupilo neverovatnih 207.000 građana Srbije, poštovalaca politike predsednika Aleksandra Vučića, ne prestaju da se nižu.
Prema izveštaju Republičkog hidrometeorološkog zavoda, u Srbiji je u 11 sati najtoplije bilo u Kikindi, sa izmerenih 36 stepeni, a najsvežije na Kopaoniku, 23 stepena Celzijusove skale.
Na sajtu Ministarstva unutrašnje i spoljne politike Republike Srbije, saopšteno je da se alpinistički pojas Canyon Guide Harness Petzl povlači sa srpskog tržišta!
Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture (MGSI) apelovalo je na sve poslodavce i zaposlene u oblasti građevinarstva da usled najavljenih visokih temperatura u narednom periodu dosledno primenjuju propisane mere bezbednosti i zdravlja na radu prilikom obavljanja poslova na otvorenom.
Naučnici su otkrili da ljudski smeh ima mnogo dublje evolutivne korene nego što se verovalo. Novo istraživanje sugeriše da isti ritam smeha delimo sa velikim čovekolikim majmunima već 15 miliona godina.
Viši sud u Negotinu danas je Apelacionom sudu u Nišu uputio na odlučivanje spise predmeta protiv Dejana Dragijevića i Srđana Jankovića, optuženih za ubistvo dvogodišnje devojčice Danke Ilić 26. marta 2024. godine, radi odlučivanja o podnetoj žalbi.
Bivša gradonačelnica Niša Dragana Sotirovski, optužena da je koruptivnim radnjama oštetila gradski budžet, zatražila je da joj se sudi u Beogradu ili Kragujevcu, smatrajući da niško pravosuđe nije u stanju da donese nepristrasnu odluku zbog pritiska javnosti i navodne pristrasnosti.
Apelacioni sud u Novom Sadu doneo je drugostepenu presudu u slučaju vaspitača I. O. (28) iz Bogojeva kod Odžaka, kojom je prvostepena presuda preinačena i izrečena maksimalna kazna od 20 godina zatvora.
Novosađaninu S. M. (28), koji se tereti za pokušaj ubistva B. G. (18) u stanu u centru Novog Sada, produžen je pritvor i po novom rešenju može da traje do 18. septembra.
Više od 1.300 smrtnih slučajeva zabeleženo je u Evropi od 21. juna zbog ekstremnih vrućina, saopštila je Svetska zdravstvena organizacija, dok se kontinent suočava sa jednim od najtežih toplotnih talasa poslednjih godina.
Sjedinjene Američke Države i Iran postigli su dogovor o obustavi međusobnih napada i planiraju sastanak u utorak u Dohi, gde će se razgovori nastaviti oko najopasnije tačke nove krize — bezbednosti plovidbe kroz Ormuski moreuz.
Ruska Spoljnoobaveštajna služba objavila je da Kijev, prema njenim tvrdnjama, pojačava saradnju sa meksičkim narko-kartelima i da Ukrajina sve više postaje tranzitni koridor za prebacivanje droge iz Latinske Amerike ka evropskom tržištu.
Američki geološki zavod upozorio je da sever Venecuele, već razoren serijom snažnih zemljotresa, u narednih sedam dana ima 48 odsto šanse da ga pogodi još jedan naknadni potres jači od pet stepeni Rihterove skale.
Svečanom dodelom nagrada i projekcijom filma "Saučesnici" reditelja Marka Novakovića završen je 9. Ravno Selo Film Festival, međunarodni festival prvog ili drugog filma, koji je tokom četiri dana u Ravnom Selu okupio filmske autore, goste iz zemlje i inostranstva, mlade stvaraoce i publiku.
Vozači primećuju da im se baterija telefona prazni drastično brže dok su na putu. Stručnjaci otkrivaju da su za to kriva podešavanja koja se sama aktiviraju i troše resurse u trenucima kada se menja geografska lokacija.
Istraživači su proučavali uticaj takozvane "zapadnjačke ishrane" na sistem serotonina, neurotransmitera koji ima važnu ulogu u regulaciji emocija, ponašanja, sna i drugih funkcija organizma.
Muzička zvezda Zorica Brunclik danas proslavlja svoj 71. rođendan, a iako njen život pun je uspona i padova, pevačicu optimizam i smeh nikada nisu napuštali.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.