DA SE ZNA! SRBIJA NEĆE U EU, AKO JE UCENE IZBOROM RUSIJA ILI BRISEL! Beograd je primio udar Zapada i dao Moskvi vreme da se sredi, sada joj Rusija vraća brutalnom podrškom!
Rusija i Srbija su za vreme predsednika Vladimira Putina i Aleksandra Vučića dostigle najviši istorijski domet saradnje, i u kvantitativnom i u kvalitativnom smislu. Međusobno poverenje, obim i kvalitet saradnje daleko nadmašuju formalne obaveze sadržane u bilateralnim ugovorima
Srbija i Rusija su nosioci pravoslavne civilizacije. Srbija je bila sastavni deo i kratkotrajni naslednik Romejskog carstva, a Rusija je njegov trajni naslednik. To što su one nosioci pravoslavne civilizacije, objašnjava njihovu izuzetnu bliskost, piše Vladimir Kršljanin, potpredsednik Međunarodne slovenske akademije, viši savetnik u MSP Srbije. Njegovu analizu prenosimo u celini!
One su se, kroz čitavu istoriju, uprkos najstrašnijim iskušenjima, pokazale kao najdosledniji zaštitnici zajedničkih duhovno-moralnih vrednosti, a u skladu sa tim vrednostima, svi ljudi, a pre svega svi pravoslavni su braća. To je ono što Srbi i Rusi osećaju jedni prema drugima i što stvara njihovo međusobno poverenje, obim i kvalitet saradnje.
Zahvaljujući svojoj privrženosti duhovno-moralnim vrednostima, Srbija je odolela agresivnom naletu ujedinjenog Zapada 1990-ih i navela Rusiju da bitno koriguje svoju spoljnu i unutrašnju politiku. Zahvaljujući svojoj privrženosti duhovno-moralnim vrednostima, Rusija je danas vojno-politički lider čovečanstva, i zajedno sa Kinom kao ekonomskim liderom, čije su duhovno-moralne vrednosti iste ili veoma slične, stvara novi svet, svet saradnje, a ne konfrontacije.
Saradnja Srbije i Rusije nije samo lep istorijski primer saradnje dva bliska naroda, koja ima viševekovnu tradiciju. To je istovremeno saradnja koja je za obe zemlje od ključnog značaja za njihov opstanak i budućnost.
Kao zemlja na „liniji fronta" u nametnutoj konfrontaciji sa Zapadom, Srbija je već mnogo izgubila - i teritorijalno i ekonomski, a preti joj se i novim gubicima. Podrška Rusije je jedini način da ona opstane i vrati značajan deo izgubljenog.
Kao glavni nosilac duhovno-moralnih vrednosti, međunarodnog prava i novog multilateralizma, Rusija može dokazati svoju svetsku kredibilnost samo ako bude uspešna u prvom redu u saradnji sa zemljama iz svog civilizacijskog kruga - dakle sa pravoslavnim zemljama.
Osim Rusije, pravoslavni svet danas čine još samo dve krupne celine - Ukrajina i Balkan, čije zbližavanje sa Rusijom konfrontaciono nastrojeni Zapad na svaki način nastoji da spreči. A to zbližavanje se može postići samo preko Srbije, koja je u savezništvu sa Rusijom glavni nosilac balkanskih intergacija od HIH veka do danas, odnosno daljim usponom saradnje sa njom.
Foto: AP/Reuters/Fotoilustracija
Ipak, u ovom času, na spoljnu politiku i Srbije i Rusije, pa i na srpsko-rusku saradnju, najveći uticaj imaju odnosi sa Evropskom Unijom. Ni Srbija ni Rusija ne žele pogoršanje odnosa sa EU, a još manje da budu konfrontirane sa ujedinjenim Zapadom. Šta više, kao zastupnici civilizacijskog modela, odnosno duhovno-moralnih vrednosti koje afirmišu saradnju, a negiraju konfrontaciju, one iskreno zagovaraju saradnju sa EU.
Rezultat toga su ovako formulisani glavni akcenti srpske spoljne politike: 1) ulazak u EU; 2) vojna neutralnost (odnosno neulazak u NATO); 3) nikada nećemo uvesti sankcije Rusiji. To nije kraj liste prioriteta, u koju spadaju i razvoj strateškog partnerstva sa prijateljskim silama - Rusijom i Kinom, kao i što bolji odnosi sa SAD, ali ovi glavni akcenti danas potpuno zadovoljavaju i Srbiju i Rusiju, koje znaju da bi eventualno pristupanje Srbije npr. Saveznoj državi Rusije i Belorusije (formalni pokušaj je postojao za vreme Miloševića, u aprilu 1999), danas imalo preveliku cenu, jer bi ga Zapad proglasio za „rusku agresiju na jednu evropsku zemlju".
Sa vremenom, evroentuzijazam dela stanovništva Srbije postepeno opada, a poslednju reč o evrointegracijama Srbije će dati sama EU, zavisno od toga da li će zadržati sadašnji negativan stav po pitanjima Rusije i Kosova i Metohije. Dakle, ili će saradnja zemalja EU sa Rusijom biti moguća, ili Srbija neće biti u EU.
Sa pravom želimo saradnju, ali bi za Srbiju moglo biti sasvim adekvatno i pridruženo članstvo u EU. Vredi primetiti da se u nedavno usvojenom dokumentu SNS (i SPAS): Deklaracija o prioritetima nacionalne i državne politike, EU uopšte ne spominje, već su glavni akcenti mir, razvoj i nezavisnost.
Saradnja kao glavna paradigma novog sveta, koji predvode Rusija i Kina, sa svojim duhovno-moralnim vrednostima, nesumnjivo će trijumfovati jer se već pokazala kao uspešnija i jer daje šansu svima, za razliku od konfrontacije, kao destruktivne i moralno i demokratski defektne paradigme sveta kojim je, uz mnogo nepravde i ljudskih žrtava, upravljao Zapad.
Pripremajući se za novi svet, u kojem će imati značajnu ulogu, Rusija i Srbija se moraju potruditi da što pre nadoknade izgubljeno vreme i prekinutu saradnju u humanitarnoj sferi, odnosno u oblasti obrazovanja i kulture u drugoj polovini 20. veka, kada su, pod zapadnim uticajem, u Srbiji mnogi rusofili bili represirani i progonjeni, a u Rusiji su mnogi zaboravili na postojanje Srba.
Obnova vekovima poželjnih i inspirativnih humanitarnih veza, neophodan je preduslov da sadašnji ogromni rezultati u političkoj, ekonomskoj, vojnoj, tehnološkoj i drugim sferama, trajno opstanu i dalje se razvijaju.
Foto: Reuters/Fotoilustracija
U tom kontekstu, u ove dane, kada obeležavamo 80 godina od početka Velikog otadžbinskog rata i ustanka kod nas odmah potom, kao početka gigantske zajedničke borbe, koja je svet oslobodila od fašizma, ocenjujemo kao izuzetno značajnu, odluku dve zemlje da formiraju u Beogradu Međunarodni institut istorijskog sećanja. To će biti prva u istoriji zajednička akademska institucija, sa potencijalom da afirmiše istinu o zajedničkoj Velikoj pobedi, ali i o srpskoj odbrani od zapadne agresije na početku i na kraju HH veka.
Prilikom poslednje posete predsednika Putina Beogradu, i on i njegov domaćin, predsednik Vučić, srpsko-ruske odnose nazvali su savezničkim. Obojica su, tokom čitavog dana ispunjenog javnim istupanjima, taj izraz upotrebili samo po jednom - da nikome ne zasmetaju.
Velikim dostignućima u saradnji nije potrebna velika reklama. Za njih je dovoljno veliko poverenje. Srbija i Rusija su danas ispunjene težnjom ka saradnji, stvaralaštvu, pravdi, sabornosti i jedinstvu.
Verujemo da će one taj duh u perspektivi jačati ne samo u svojim odnosima, nego i u celom svetu.
Srbija je za Rusiju veliki prijatelj i bratska zemlja, najpouzdaniji saveznik u Evropi, a dve zemlje se međusobno pomažu i grade aposolutno puno poverenje i prijateljstvo zasnovano na saradnji dvojice predsedika Vladimira Putina i Aleksandra Vučića, poručio je ambasador Rusije u Srbiji Aleksandar Bocan-Harčenko
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Srbija je za Rusiju veliki prijatelj i bratska zemlja, najpouzdaniji saveznik u Evropi, a dve zemlje se međusobno pomažu i grade aposolutno puno poverenje i prijateljstvo zasnovano na saradnji dvojice predsedika Vladimira Putina i Aleksandra Vučića, poručio je ambasador Rusije u Srbiji Aleksandar Bocan-Harčenko
Rusija je tokom noći izvela veliki kombinovani raketni i napad dronovima na više regiona Ukrajine, a eksplozije su odjekivale u Kijevu, Odesi, Zaporožju, Krivom Rogu i Kremenčugu, dok su ukrajinske vlasti potvrdile da ima ranjenih i pogođenih objekata.
Voditeljka emisije "Druga strana Exatlona" Tijana Jović pozirala je na Cirkus poligonu u nesvakidašnjem izdanju, privukavši pažnju upečatljivom šminkom i atraktivnim stajlingom.
Dva dobro poznata lica kriju se među takmičarima "Exatlona 2", a reč je o bivšim učesnicima rijalitija "Elita" koji će se ovog puta oprobati u potpuno drugačijem izazovu – na zahtevnim sportskim poligonima.
Reper Pavle Bošković, poznatiji kao Gazda Paja, novi je učesnik druge sezone Exatlona, a iza sebe ima bogatu karijeru punu zabave i šokantnih dešavanja.
Skijanje na vodi bio je preveliki izazov za bivšu takmičarku "Exatlona" Sanju Kalinović, koja je odustala i pre nego što je pokušala da savlada ovu disciplinu, dok je šampion rijalitija Marko Nikolić uspeo da pokaže umeće!
Darko Mladić, sin srpskog generala Ratka Mladića koji izdržava kaznu zatvora u Hagu gostujući u Info jutru govorio je o novom zahtevu koji je porodica uputila Međunarodnom krivičnom sudu.
Novinarka Olivera Miletović gostovala je u Info jutru i tom prilikom govorila o napadima na predsednika Srbije Aleksandra Vučića, ali i otkrila detalj iz prošlosti dok su se ona i lider države privatno družili.
Televizijska produkcija dobija novu adresu za velike priče, aktuelne teme i atraktivan program od 1. septembra. U Novom Sadu je otvoren novi studio za emisije, osmišljen tako da spoji savremeni dizajn, najnoviju tehnologiju i uslove koji odgovaraju najvišim produkcijskim standardima.
Osnovno javno tužilaštvo u Somboru saopštilo je da je određeno zadržavanje do 48 sati S. Đ. (30) osumnjičenom da je jutros na putu Kljajićevo - Sivac, teretnim vozilom udario dvojicu radnika puta, koji su preminuli na licu mesta.
U Višem javnom tužilaštvu u Beogradu saslušan je državljanin Bosne i Hercegovine Sekula N. (50) zbog sumnje da je 25. avgusta na Banovom Brdu starijoj ženi pokušao da otme novčanik, a potom je silovao.
Radosav Gile Stanišić (42), pripadnik podgoričkog ogranka "kavačkog" klana, dva meseca je uspevao da izbegne hapšenje za koje je nalog izdalo Specijalno državno tužilaštvo Crne Gore, tako što je napravio bunker u sopstvenoj kući!
Sjedinjene Države optužile su hakersku grupu povezanu sa kineskom državom za višegodišnje napade na najosetljivije američke mreže, od NASA i Federalnih rezervi do Senata i ministarstava, samo nekoliko nedelja pre očekivanog dolaska kineskog predsednika Si Đinpinga u SAD na razgovore sa predsednikom SAD Donaldom Trampom.
Ruska vojna infrastruktura u Kalinjingradskoj oblasti bila bi među prvim metama NATO ukoliko bi sukob Moskve i Alijanse na Baltiku prešao u otvorenu vojnu fazu, izjavio je bivši ministar spoljnih poslova Litvanije Antanas Valionis, tvrdeći da bi zapadni savez pokušao da preventivno neutrališe vojni potencijal ruske enklave.
Kijev i okolinu tokom noći zahvatio je novi talas ruskih udara mlaznim bespilotnim letelicama, koje su primećene i iznad centralnih delova ukrajinske prestonice, dok su se tokom napada čule eksplozije, pojavili požari, a veliki broj građana sklonio se u stanice metroa.
Dok je direktor CIA Džon Retklif 25. avgusta stigao u Moskvu sa upozorenjem da Rusija ne pokušava vojnu eskalaciju prema baltičkim članicama NATO, FSB i Rosgvardija su praktično istog dana u Lenjingradskoj oblasti uvežbavali scenario prodora neprijateljske diverzantske grupe preko ruske državne granice.
Holivudski glumac Žan-Klod Van Dam, gost Međunarodnog filmskog festivala u Nišu, sastao se juče sa gradonačelnikom Niša Dragoslavom Pavlovićem, a u Gradskoj kući susreo se i sa mladim karatistima Karate kluba "Niš".
Nacionalni festival filma i televizije - NAFFIT 2026 biće održan od 3. do 6. septembra na Zlatiboru, uz četiri dana projekcija, razgovora, susreta i festivalskih programa posvećenih domaćoj kinematografiji, televiziji i stvaraocima koji su obeležili srpsku audiovizuelnu scenu.
Srpska književnost ima dugu tradiciju humora, satire i komedije, a pojedina dela uspela su da nadžive vreme i ostanu jednako zanimljiva i današnjim čitaocima.
Saznajte koji sastojak iz domaćinstva može pomoći u uklanjanju najtvrdokornijih naslaga sa posuđa. Može biti veoma koristan za skidanje kamenca, ali i za omekšavanje zagorelih ostataka hrane.
Sve više turista počinje da izbegava najpoznatija i najposećenija ostrva zbog velikih gužvi i masovnog turizma. Traže mirnije destinacije, očuvanu prirodu i odmor daleko od velikog broja ljudi, a evo koje je ostrvo proglašeno za najmirnije u Evropi.
I zelene i crvene jabuke obezbeđuju važne hranljive materije poput vlakana i vitamina C. Iako postoje manje razlike u ukusu i broju kalorija, nijedna nije značajno zdravija od druge.
Posle letovanja često se desi da se na koži pojave sitne bubuljice. Ovo stanje je dermatolozima poznato već decenijama pod nazivima "acne aestivalis" i "Mallorca acne".
Svinjski vrat možda jeste klasik kada je roštilj u pitanju, ali carsko meso bez problema može da mu bude ozbiljna konkurencija. Ovaj komad, poznat i kao svinjska potrbušina sa rebrima, ima nešto više masnoće, što mu tokom pečenja daje posebnu sočnost i bogatiji ukus.
Dok Kraljevo odbrojava dane do 5. septembra i nastupa bosanskog kantautora Dine Merlina, društvene mreže gore od besa, budući da su viralni snimci iz rata, gde baš on slavi ratnog zločinca!
Milanče Radosavljević još jednom je pokazao da njegov odnos sa publikom nije samo odnos muzičara i fanova. Legendarni pevač narodne muzike uradio je nešto što do sada niko nije...
Pevačica Jelena Karleuša trenutno boravi u Dubaiju, gde uživa na odmoru sa ćerkama, dok je njen bivši suprug Duško Tošić odlučio da letovanje provede na Mikonosu.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.