Reakciju Muzeja žrtava genocida na deo obraćanja Emira Suljagića, direktora Memorijalnog centra u Potočarima prenosimo u celosti.
"Muzej žrtava genocida izražava zabrinutost zbog niza tvrdnji direktora Memorijalnog centra u Potočarima g. Emira Suljagića, saopštenih tokom konferenciije posvećene kulturi sećanja održane 10. jula ove godine u Srebrenici, kojima je pokušao da izvrši krivotvorenje i zloupotrebu Holokausta i genocida, događaja koji su na najtragičniji i najdramatičniji način obeležili razdoblje Drugog svetskog rata.
Naime, upućujući reči izvinjenja Jevrejima zbog zločina koje je nad pripadnicima tog naroda tokom Drugog svetskog rata počinila zloglasna 13. SS oružana brdska ,,Handžar'' divizija, g. Suljagić je očito potpuno svesno, a ne iz neznanja, smetnuo sa uma determinišuće istorijske
činjenice.
Gospodinu Suljagiću je, bez ikakve sumnje, potpuno jasno to da žrtve te nacističke jedinice, upamćene po monstruoznosti, brutalnosti i masovnosti počinjenih zločina, čiju su većinu pripadnika činili upravo bosansko-hercegovački muslimani, nisu isključivo bili Jevreji, već u
znatno većem obimu i broju Srbi.
Ono što je dodatno zabrinjavajuće jeste i pokušaj g. Suljagića da amnestira NDH za počinjeni Holokaust. Drugim rečima, dobro je poznato da je navedena 13. SS oružana brdska ,,Handžar'' divizija uspostavljena tokom proleća 1943. godine, odnosno u periodu kada je Holokaust nad
bosansko-hercegovačkim Jevrejima već uveliko bio izvršen i to upravo od strane njegovih sunarodnika i Hrvata koji su počev od aprila 1941. godine prigrlili ustašku ideologiju i otpočeli spiralu zločina do tada nezabeleženih na ovim prostorima.
Da pokušaj krivotvorenja prošlosti koji je demonstrirao g. Suljagić bude još gori, pripadnici 13. SS oružane brdske ,,Handžar'' divizije bili su, ubrzo po njenom formiranju u proleće 1943. godine, upućeni na obuku na područje okupirane Francuske i Poljske odakle su vraćeni tek godinu dana
kasnije.
Ukoliko, pak, imamo u vidu činjenicu da je najbrojnija jevrejska zajednica u Bosni i Hercegovini tokom Drugog svetskog rata, ona u Sarajevu, koja je u tom periodu brojala nešto više od 8.300 pripadnika, bezmalo u celosti bila likvidirana 1941. i 1942. godine upravo u hrvatskim logorima smrti u Jasenovcu i Đakovu, kao i da je već početkom 1942. godine hrvatski ministar unutrašnjih poslova Artuković slavodobitno saopštio da je ,,jevrejsko'' pitanje rešeno, ostaje osećaj zaprepašćenosti zbog blamantnog i nedoličnog pokušaja obmanjivanja javnosti za kojim je, pod plaštom navodnog izvinjenja, posegao g. Suljagić. Da čitav ovaj slučaj bude još opasniji, već je dobro poznato to da g. Suljagić ovakve i njima slične tvrdnje nije po prvi put saopštio tek 10. jula ove godine u Srebrenici, već da je to činio i ranije zbog čega je bivao izložen otvorenim kritikama i osudama u delu međunarodne, a posebno nemačke javnosti.
Međutim, direktor Memorijalnog centra u Potočarima se nije zaustavio isključivo na nekolikim pokušajima očiglednog i neskrivenog krivotvorenja prošlosti, već se u nedoličnom naporu da uspostavi bilo kakvu vezu između Holokausta i zločina počinjenog u Srebrenici i okolini u julu
1995. godine usudio da ustvrdi kako su njegovi sunarodnici, stradali na tom području pre 28 godina, doživeli tragičnu sudbinu upravo zbog svoje ,,boje kože'', kao što je to bio slučaj i sa Jevrejima tokom Holokausta.
Ova tvrdnja g. Suljagića, zaprepašćujuća u svoj svojoj netačnosti, ukazuje na spremnost pojedinaca koji obavljaju odgovorne dužnosti da posegnu za rasnim teorijama koje impliciraju rasnu različitost evropskih Jevreja u razdoblju Drugog svetskog rata u odnosu na preostalo stanovništvo Starog kontinenta, odnosno savremenih Bošnjaka u odnosu na Srbe i Hrvate. Naime,
direktor Memorijalnog centra u Potočarima je tom tvrdnjom pokušao da transponuje nacističke rasne postulate u znatno docnije i istorijskim kontekstom potpuno specifično razdoblje ratova za jugoslovensko nasleđe. Drugim rečima, g. Suljagić se osmelio da pokuša da uspostavi makar i
simbolički, ukoliko ne i stvarni, istorijski, znak jednakosti između Holokausta i zločina u Srebrenici počinjenog pola veka nakon okončanja Drugog svetskog rata.
Izražavajući zabrinutost zbog stavova g. Suljagića, uvijenih u formu navodnog izvinjenja, koji su u potpunoj suprotnosti sa istorijskim činjenicama, Muzej žrtava genocida ukazuje na svu opasnost ovakvih nenaučnih i antičinjeničnih tvrdnji čija afirmacija u razdoblju koje je pred nama može da izazove nove podele i nestabilnost, kao i da mobiliše na novu mržnju i nasilje nad nedužnima.
Iskazujući istinski pijetet u odnosu na sve nedužne žrtve Drugog svetskog rata, kao i ratova za jugoslovensko nasleđe, Muzej poziva sve pojedince, organizacije, institucije i organe vlasti, da se suzdrže od pokušaja krivotvorenja prošlosti, a posebno Holokausta i genocida počinjenog nad pripadnicima srpskog naroda tokom Drugog svetskog rata.
Opštine Srebrenica i Bratunac jedne su od najvećih srpskih kosturnica, a samo kameni spomenici ostaju nemo i trajno da svedoče o najsvirepijim, a nekažnjenim zločinima počinjenim nad Srbima ovog kraja u proteklom Odbrambeno-otadžbinskom ratu, rekao je predsednik Republike Srpske Milorad Dodik.
U Bratuncu i Srebrenici danas se obeležava 31 godina od zločina nad srpskim civilima koji su počinile muslimanske snage u srebreničkim selima Sase i Zalazje i bratunačkim Biljača i Zagoni.
Bošnjački član Predsedništva BiH Denis Bećirović tvrdi da se u BiH nije dogodio građanski rat, već da je to bila agresija i međunarodni oružani sukob tokom kojeg je, kako je naveo, "počinjen genocid" nad Bošnjacima, te ponovio poziv na sankcionisanje onih koji to negiraju.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Opštine Srebrenica i Bratunac jedne su od najvećih srpskih kosturnica, a samo kameni spomenici ostaju nemo i trajno da svedoče o najsvirepijim, a nekažnjenim zločinima počinjenim nad Srbima ovog kraja u proteklom Odbrambeno-otadžbinskom ratu, rekao je predsednik Republike Srpske Milorad Dodik.
Evropski lideri sve otvorenije govore o mogućem sukobu sa Rusijom, povećavaju vojne budžete i pripremaju stanovništvo za godine nestabilnosti, ali veliki deo građana nije spreman da zbog takve politike uzme oružje i ode u rat.
U najnovijoj epizodi emisije „Na merama“ videćete šta je to rastužilo perjanicu Đilasove stranke Borka Stefanovića, gde voli da boravi propali političar Srđan Milivojević, kuda se to zaputio samozvani revolucionar Aleksandar Jovanović Ćuta, kako vreme provodi bivša ministarka zdravlja Danica Grujičić...
U prethodnoj epizodi emisije "Na merama" videli ste gde najviše voli da “dokoniše” blokaderski profesor Jovo Bakić, kako penzionerske dane provode blokaderi Dušan Petričić i Žarko Korać, o čemu “pripoveda” blokaderski analitičar Cvijetin Milivojević, zašto je samozvani revolucionar Predrag Voštinić teški licemer, sa kime je to u društvu bila glumica blokaderka Anđelka Prpić...
Snežana Paunović, ministarka državne uprave i lokalne samouprave gostujući u Info jutru objasnila je zašto se našla na udaru različitih struktura na Kosovu i Metohiji, ali i u centralnom delu Srbije.
Zbog višesatnih gužvi na Gradini, vozači koji danas putuju ka Grčkoj mogu uštedeti vreme prelaskom na manje opterećene alternativne granice sa Bugarskom.
U kovčegu ispred oltara Saborne crkve u Beogradu počivaju mošti Svetog Stefana Štiljanovića, velikog dobrotvora i zaštitnika srpskog naroda. Njegove mošti donete su u Beograd kako bi bile zaštičene od ustaša.
Danas slavimo Svetog Prokopija, jednog od ognjevitih svetaca. U narodnom kalendaru ovaj svetac se ubraja u red ognjevitih praznika, zajedno sa Svetim Ilijom i Ognjenom Marijom, a za njegov dan vezuju se brojni strogi običaji i verovanja.
Policija u Skoplju podnela je krivične prijave protiv dvojice muškaraca iz tog makedonskog grada koji se sumnjiče da su silovali ženu iz Srbije (32) koja živi u Skoplju, saopštilo je Ministarstvo unutrašnjih poslova Severne Makedonije.
U reci Savi, kod Okunščaka u opštini Rugvica, u toku je potraga za trojicom stranih državljana koji su, kako se pretpostavlja, u reku ušli da bi se okupali.
Iranska vojska i Korpus islamske revolucionarne garde, saopštili su danas da su izveli raketne i napade dronovima na američke položaje u Kuvajtu i Bahreinu.
Netfliks je objavio najnoviji izveštaj koji detaljno otkriva koje su to naslove pretplatnici širom sveta masovno gledali tokom prvih šest meseci 2026. godine.
Bila je kraljica pozorišta, ali i žrtva brutalne sudbine. Život Žanke Stokić obeležile su batine, siromaštvo i smrt u samoći, dok joj je spomenik podigla služavka, jer niko drugi nije želeo.
Novi film britansko-američkog reditelja Kristofera Nolana "Odiseja", zasnovan na istoimenom antičkom epu starogrčkog pesnika Homera, ostvario je zaradu od 264,1 milion dolara na svetskim bioskopskim blagajnama tokom prvog vikenda prikazivanja, saopštio je studio "Universal Pictures".
Starleta Stanija Dobrojević odnela je pobedu u rijalitiju Elita 9 i osvojila glavnu nagradu od 100.000 evra, a njen rijaliti put traje više od 15 godina.
Učesnica rijalitija Elita 9 Aneli Ahmić osvojila je 2. mesto u superfinalu "Elite 9", međutim ona je zaplakala kada je videla da je nije sačekao niko od njenih bliskih ljudi.
Pobednica "Elite 9" Stanija Dobrojević uvek je isticala koliko ceni svoju porodicu, a njen brat Sani nije deo javnog sveta već vodi miran život baveći se veterinom i putujući svetom.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.