Pripovesti o četničkom zlatu koje se sve redovnije pojavljuju u javnosti Srbije tokom dve minule decenije, zametnute su još tokom Drugog svetskog rata, da bi propaganda Titovog režima neprestano ponavljala legendu o silnim dukatima koje su Britanci poslali ratnicima Jugoslovenske vojske u otadzbini
Ovoj se povesnoj magli posvetio dr Miloš Timotijević, istoričar Narodnog muzeja u Čačku.
- Već na suđenju generalu Mihailoviću 1946. insistiralo se na zlatu i papirnom novcu koje su četnici dobijali u ogromnim količinama. Stvoren je snažan mit dodatno utemeljen pričom o sramnom bežanju kralja sa narodnim zlatom 1941. i opštoj marksističko-lenjinističkoj osudi materijalizma liberalno - kapitalističkog društvenog sistema. Istovremeno, komunisti su iz javnog pamćenja izostavljali činjenicu da su i sami za svoje potrebe koristili pune bisage zlatnog, srebrnog i običnog papirnog novca - rekao je Timotijević za RINU.
Timotijević je, zahvaljujući višeletnom istraživanju, nedavno objavio studiju "Zlato četnika i partizana: mit i kolektivno sećanje", štampanu s potpisom "Službenog glasnika".
To je mnoštvo zapisa, neki su dokumentovani dok drugi počivaju na izučavanju usmenih izvora ili izmaštanih sećanja koja se naslanjaju na prastaru mitsku matricu vezanu za legende o zlatu, pa Timotijević ovako niže neke redove u svojoj knjizi:
Britanska pomoć četnicima bila je neredovna i oskudna, ali i tako male količine novca i ratnog materijala bile su potencijalna pretnja za okupacioni aparat u Jugoslaviji i Srbiji. Čak i ovako simbolične pošiljke, bacane daleko od komunikacija, imale su veliki moralni efekat na stanovništvo. Pronosile su se priče (glasine) o hrpama oružja i odeće, posebno o zlatnom novcu koji je dospevao i do Nedićevih službenika u Srbiji:
- Tako pretstojnik gradske policije u Čačku tvrdi da je on video dva zlatna šilinga, koji su bili nešto savijeni i ulupani, i da pretpostavlja da su se oštetili prilikom pada na zemlju. Veli da je čuo sa više strana da kod naroda ima dosta tih para, i da ih narod grozničavo čuva.
Foto: M. Timotijevič/RINA
Dukat kraljevine Jugoslavije iz 1933. godine,
Stara mitska podloga, uz pomoć neobuzdanih glasina, dobila je novi podsticaj i očekivana preterivanja. Okupaciona Nedićeva policija pod kontrolom Nemaca je imala zadatak da "svestrano ispita" i "tačno" ustanovi odakle Dražinim četnicima dolazi novac, "na kom mestu je bačen, po mogućnosti i u kojoj količini."
Sledi i pričica kako su Nemci iznosili blago iz Srbije:
- Jedan deo opljačkanog zlata sakrio je za sebe Franc Nojhauzen, nemački generalni opunomoćenik za privredu u okupiranoj Srbiji. Najviše je zakopao na imanju u Čoki, mestu za koje se mislilo da će biti glavna nemačka komanda za Jugoistok posle povlačenja iz Grčke. To zlato uzeo je Gestapo 1944. kada je Nojhauzen uhapšen u sklopu privođenja svih osoba optuženih za pripremu atentata na Hitlera. Prema pojedinim izjavama Gestapo je u Čoki pronašao čak 800 kilograma zlata, a u Nojhauzenovom stanu u Beogradu još 245 kilograma. On nije sve zlato zadržavao samo za sebe. Pohlepnom i sujetnom Hermanu Geringu poklonio je za rođendan polugu zlata tešku jedan kilogram. Najviši rukovodioci Rajha dobijali su iz Srbije kao poklon staru srpsku prepečenicu, ljutu rakiju, u bačvama koje su u sebi imale i zlatne kocke zapremine jednog litra.
- Priče o izgubljenom blagu, najčešće zlatu, govore o iskonskoj čovekovoj želji za dosezanjem sreće, neraskidivo vezanoj za materijalno bogatstvo od vremena početka razmene dobara. Čovek je plemenite metale veoma rano počeo da ceni, svakako zbog njihovih fizičkih i hemijskih osobina, a potom da koristi u različite svrhe, od upotrebe u kultovima do trgovačke razmene. Svi predmeti koji su u stanju da premoste jaz među civilizacijama, naročito zlato, uspone i padove ljudskih zajednica, čak prave ponore vremena, uvek imaju magičnu privlačnost. Kako materijalnu, tako i duhovnu, povremeno čak i mističnu. Dabome da ni ratni Srbi, ali ni mirnodopski, nisu izuzetak - rekao je dr Timotijević.
Urbana legenda koja se priča u čačanskom kraju kaže da vladari Srbije nikako nisu voleli ovaj grad. Kralj Aleksandar Karađorđević posetio ga je samo jednom i to zbog sahrane vojvode Stepe Stepanovića, a Tito ga je zaobilazio u širokom luku
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Urbana legenda koja se priča u čačanskom kraju kaže da vladari Srbije nikako nisu voleli ovaj grad. Kralj Aleksandar Karađorđević posetio ga je samo jednom i to zbog sahrane vojvode Stepe Stepanovića, a Tito ga je zaobilazio u širokom luku
Evropski lideri sve otvorenije govore o mogućem sukobu sa Rusijom, povećavaju vojne budžete i pripremaju stanovništvo za godine nestabilnosti, ali veliki deo građana nije spreman da zbog takve politike uzme oružje i ode u rat.
Dok porodica, prijatelji i pošteni građani Srbije tuguju za tragično nastradalim policajcem Vasilijem Lalovićem (33) – nevinim čovekom i ocem troje male dece – na društvenim mrežama odvija se monstruozno lešinarenje.
Dok u javnosti pokušavaju da prodaju jeftine priče o institucijama, moralu i promenama, blokaderske uličarske grupacije pod svoje okrilje primaju isključivo likove sa mračnim kriminalnim dosijeima, dokazujući da je za njih brutalno gaženje zakona - sasvim normalna pojava.
Vladimir Pavićević, profesor na Fakultetu političkih nauka i jedan od najvećih kritičara predsednika Aleksandra Vučića, ismejao je ustaškog evroposlanika Tonina Piculu, koga blokaderi kuju u zvezde.
Poznati korisnik društvene mreže Iks, koji se predstavlja kao Narodni neprijatelj, uporedio je blokaderskog glumca Nikolu Đurička sa čuvenim umetnikom i glumačkom legendom Predragom Mikijem Manojlovićem, kog su mnogi blokaderi u prethodnom periodu na sraman način optuživali da je "ćaci".
Slobodan Stupar, ideolog blokadera, demonstrirao je neviđenu količinu mržnje prema Srbiji i Srbima i još jednom pokazao i dokazao da je autošovinizam srž blokaderske politike.
U najnovijoj epizodi emisije „Na merama“ videćete šta je to rastužilo perjanicu Đilasove stranke Borka Stefanovića, gde voli da boravi propali političar Srđan Milivojević, kuda se to zaputio samozvani revolucionar Aleksandar Jovanović Ćuta, kako vreme provodi bivša ministarka zdravlja Danica Grujičić...
U prethodnoj epizodi emisije "Na merama" videli ste gde najviše voli da “dokoniše” blokaderski profesor Jovo Bakić, kako penzionerske dane provode blokaderi Dušan Petričić i Žarko Korać, o čemu “pripoveda” blokaderski analitičar Cvijetin Milivojević, zašto je samozvani revolucionar Predrag Voštinić teški licemer, sa kime je to u društvu bila glumica blokaderka Anđelka Prpić...
Snežana Paunović, ministarka državne uprave i lokalne samouprave gostujući u Info jutru objasnila je zašto se našla na udaru različitih struktura na Kosovu i Metohiji, ali i u centralnom delu Srbije.
Policija u Skoplju podnela je krivične prijave protiv dvojice muškaraca iz tog makedonskog grada koji se sumnjiče da su silovali ženu iz Srbije (32) koja živi u Skoplju, saopštilo je Ministarstvo unutrašnjih poslova Severne Makedonije.
U reci Savi, kod Okunščaka u opštini Rugvica, u toku je potraga za trojicom stranih državljana koji su, kako se pretpostavlja, u reku ušli da bi se okupali.
Iranska vojska i Korpus islamske revolucionarne garde, saopštili su danas da su izveli raketne i napade dronovima na američke položaje u Kuvajtu i Bahreinu.
Netfliks je objavio najnoviji izveštaj koji detaljno otkriva koje su to naslove pretplatnici širom sveta masovno gledali tokom prvih šest meseci 2026. godine.
Bila je kraljica pozorišta, ali i žrtva brutalne sudbine. Život Žanke Stokić obeležile su batine, siromaštvo i smrt u samoći, dok joj je spomenik podigla služavka, jer niko drugi nije želeo.
Novi film britansko-američkog reditelja Kristofera Nolana "Odiseja", zasnovan na istoimenom antičkom epu starogrčkog pesnika Homera, ostvario je zaradu od 264,1 milion dolara na svetskim bioskopskim blagajnama tokom prvog vikenda prikazivanja, saopštio je studio "Universal Pictures".
Starleta Stanija Dobrojević odnela je pobedu u rijalitiju Elita 9 i osvojila glavnu nagradu od 100.000 evra, a njen rijaliti put traje više od 15 godina.
Učesnica rijalitija Elita 9 Aneli Ahmić osvojila je 2. mesto u superfinalu "Elite 9", međutim ona je zaplakala kada je videla da je nije sačekao niko od njenih bliskih ljudi.
Pobednica "Elite 9" Stanija Dobrojević uvek je isticala koliko ceni svoju porodicu, a njen brat Sani nije deo javnog sveta već vodi miran život baveći se veterinom i putujući svetom.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.