Destak mladih arheologa, čiji tim predvodi arheolog, profesor Filozofskog fakulteta u Beogradu, Dušan Mihajlović i ove godine nastavlili su jednomesečni istraživački pohod na arheološke lokalitete, Koziju i Malu pećinu, koje su smeštene u gustoj šumi nadomak zaseoka Blizna u ataru sela Rudna Glava kod Majdanpeka.
Tokom protekle godine, tačnije u septembru mesecu, tim mladih istraživača pronašao je i prikupio na ovim još uvek nedovoljno poznatim i neistraženim lokalitetima važne dokaze koji ukazuju na život nenadertalaca na ovim prostorima i njihovom susretu sa savremenim čovekom pre 40 hiljada godina.
,, Mi smo tokom istraživanja krenuli sa iskopavanjem i naišli na veoma bitne i važne artifakte koji ukazuju na život pračoveka na ovim prostorima. Posebna zanimljivost je što smo u jednoj pećini pronašli alatke koje su koristili neandertalci a u drugoj koje su koristili moderni ljudi, odnosno homosapiensi. Naišli smo, ne samo na slojeve paleolita, već i poznih perioda koji svedoče o metalurgiji bakra u periodu od 3.900 do 3.700 godne pre naše ere.
Foto: V.J.
Pronađeni su tragovi metarluškog procesa, što je posebno zanimljivo, jer se Kozija i Mala pećina nalaze nadomak Rudne Glave, nekadašnjeg najstarijeg centra rudarstva u Jugoistočnoj Evropi, pa se pretpostavlja da su tada korišćene rude iz tog rudnika.
Prošle godine smo pronašli ostatke neandertalca u Kozijoj pećini, odnosno mandibule (vilice) što je prava retkosti danas, jer takvih ima veoma malo, kaže za Informer arheolog profesor Dušan Mihajlović.
Nastavljena istraživanja, neandertalac u fokusu
Zahvaljujući upravo ovom otkriću, mladi arheolozi ovih dana nastavili su istraživanja ovih prostora. Uparavo pronađene retkosti iz tog perioda, neandertalski ostaci, sada su posebno u fokusu njihovih interesovanja.
Pre svega, pronalazak delova vilice pećinskog medveda, naveli su ih na dalje traganje o spoznaji koji je kontekst tog veoma značajnog otkrića. Da li se radi o grobu, o mestu stradanja tadašnjeg pračoveka, koji je period zadržavanja modernog čoveka u drugoj Maloj pećini u pitanju, šta su tada lovili, da li postoje tragovi tadašnje umetnosti i sve ostalo vezano za to doba.
Foto: V.J.
Stoga su i očekivanja da će naredni perod od dvadesetaki dana biti od velikog značaja, kako bi se eventualno otkrile još koje znamenitosti koje se kriju upravo u pećinama Majdanpečke opštine koje nisu dovoljno poznate javnosti pa su iz tog razloga ostale očuvane i neuništene.
,, Verujem da će ove pećine koje se svrstavaju u veoma zanimljive i značajne arheološke lokalitete u ovom delu Istočne Srbije uskoro biti zaštićene. Ovo je predivan kraj i svi uslovi s obzirom na konfiguraciju terena postoje da se predstave široj javnosti.
Naš rad je upravo iz tog razloga od velikog značaja, jer su ova dva lokaliteta sa svojim znamenitotima iz praistorije, prema onome što smo već pronašli i što se nadamo da ćemo u naredne tri nedelje tek otkriti, ukazali na postojanje indicija da će to za koju godinu biti sasvim dovoljno da se ponudi ljudima koji su zainteresovani za tu davnu prošlost.
U dubokoj prošlosti centar sveta
Ovo područje trenutno deluje skriveno i pomalo nepoznato međutim, iz nekog razloga u dubokoj prošlosti je bilo centar sveta. Ključne inovacije u smislu civilizacije su se ovde dogodile. Na ovom prostoru, beleži se najranija metalurgija bakra, Lepenski Vir koji se svrstava u svetske fenomene.
Foto: V.Jović
U prečniku od svega 50-tak kilomerata postoje najvažnije inovacije koje su zabeležene u ranoj praistoriji, a sa druge strane gledano, ovo je trenutno jedno pomalo zamrlo i na prvi pogled nikome interesantno područje. Ono na čemu mi trenutno radimo, je da se stvore uslovi i pruži prilika da se ljudima ukaže na veoma veliki značaj ovog kraja sa saznanjima i dokazima o nekadašnjem životu na ovim praistorijskim lokalitetima, ukazuje profesor Mihajlović.
I ovogodišnja istraživanja se sprovode u okviru porjekta koji je finansiski podržan od stane Ministarstva kulture i informisanja Vlade Republike Srbije sa 700 hiljada dinara. Dobra sadranja ostvarena je i sa Muzejskom ustanovom u Majdanpeku i ono na čemu se intezivno radi da se uz podršku i lokalne zajednice, ovo područje u dogledno vreme zaštiti i uz dobru prezentaciju javnosti, prikažu bitne i važne znamenitosti ove vrste, na prostoru majdanpečke opštine.
Retko ko, pa čak i žitelji Majdanpeka ne znaju da se u okrilju guste šume, na tri kilometra od glavnog puta prema Donjem Milanovcu nalaze dva veoma značajna arheološka lokaliteta, Kozija i Mala pećina
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Retko ko, pa čak i žitelji Majdanpeka ne znaju da se u okrilju guste šume, na tri kilometra od glavnog puta prema Donjem Milanovcu nalaze dva veoma značajna arheološka lokaliteta, Kozija i Mala pećina
Slovački premijer Robert Fico pozvao je Evropsku komisiju da preventivno prati dešavanja u Srbiji, upozoravajući da u zemlji dolazi do urušavanja pravne države i da se ne sme dozvoliti ponavljanje tragedija koje su se dogodile u Slovačkoj.
Na Informer TV emitovan je novi podkast "Noć sa Vučkom", koji je vodio glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević, a čiji je gost bio poslanik SNS-a Vladimir Đukanović.
Narodni poslanik SNS-a Vladimir Đukanović govorio je, gostujući u podkastu "Noć sa Vučkom" kod glavnog urednika Dragana J. Vučićevića na Informer TV-u, o velikom interesovanju za učlanjenje u SNS nakon prelaska u opoziciju, kao i o svom stavu prema preletačima.
Safeta Biševac iznela je niz skadaloznih stavova o Aleksandru Vučiću, pa poručila da SNS, iako je osvojio više od milion i sedamsto hiljada glasova i sačuvao gotovo sve svoje birače, ne bi trebalo da dobije poslanička mesta.
Minja Miletić je prozvala plenume i Studentsku listu, postavljajući pitanje kakvu medijsku slobodu oni zapravo zagovaraju, ako istovremeno traže dosijee novinara, kažnjavaju medije zbog izgovorenih reči i biraju isključivo redakcije koje im pružaju podršku!
Đorđe Vukadinović izneo je ozbiljno upozorenje na posledice dolaska Studentske liste na vlast u Srbiji, priznavši da bi odnosi sa Evropskom unijom mogli da budu gori nego ikada, i to u roku od svega šest meseci!
Cetinjanin Miloš Đuričković (56), navodni pripadnik cetinjskog ogranka "škaljarskog klana", ubijen je hicima iz automatske puške u naselju Bajice na Cetinju, a policija sumnja da su u likvidaciji učestvovala najmanje dvojica direktnih izvršilaca.
Prava drama odigrala se juče u šumi u austrijskoj opštini Vajsenze gde je radnik iz Bosne i Hercegovine (27) ostao priklješten ispod stabla tokom seče drva.
Potraga za dečakom (6) koji je u petak upao u reku Ribnicu u Podgorici završena je na najtragičniji mogući način kada su ronilačke ekipe Regionalnog centra Bijela pronašle njegovo telo.
Iranska revolucionarna garda saopštila je da je u subotu uveče, 21. novembra, izvela raketne i bespilotne napade na dve američke vojne baze u Bahreinu, tvrdeći da je uništila radare protivvazdušnih sistema „patriot“, jednog od najvažnijih sredstava američke protivvazdušne odbrane na Bliskom istoku.
Šefica evropske diplomatije Kaja Kalas ostala je bez direktnog kontakta sa Izraelom, dok Evropska komisija, predvođena Ursulom fon der Lajen, preuzima sve značajniju ulogu u spoljnoj politici Evropske unije na Bliskom istoku, piše briselski Politiko.
Pentagon je izdao poverljivu direktivu kojom se američkim vojnim zvaničnicima nalaže da ograniče neformalne kontakte sa kanadskim kolegama, što predstavlja novi udarac odnosima Vašingtona i Otave, već ozbiljno narušenim zbog trgovinskih sporova i zahteva američkog predsednika Donalda Trampa.
Ruske snage izvele su seriju snažnih vazdušnih napada na Zaporožje, a prema izveštajima ruskih vojnih kanala, na grad je za samo sat vremena bačeno čak 20 avio-bombi.
Francusko tužilaštvo potvrdilo je danas pokretanje istrage protiv glumca Žerara Depardjea, pisca Mišela Uelbeka i reditelja Gijoma Niklua zbog sumnje na seksualno nasilje tokom snimanja filma "Thalasso" 2018. godine.
Na sceni Sava centra 16. januara 2027. godine nastupiće maestro Plasido Domingo, jedna od najvećih umetničkih ličnosti u istoriji operske umetnosti na poziv srpske istaknute srpske operske umetnice, soprana Marije Jelić, najavili su organizatori.
Britanski finansijski konsultant Martin Luis, osnivač sajta MoneySavingExpert, je otkrio da li je isplativije da grejanje radi neprekidno ili samo po potrebi.
Čizme sa blok petom pravi su saveznik jesenjih i zimskih dana, jer spajaju eleganciju, stabilnost i udobnost, dok istovremeno vizuelno izdužuju figuru.
Pred nama je nedelja koja donosi veliki preokret, jer nas očekuje pun Mesec u Blizancima (24. novembar), ali i ulazak Marsa u Devicu (25. novembar). Tenzija će sredinom nedelje biti na maksimumu, tako da treba izbegavati rasprave i odluke u afektu.
Supruga pevača Nenada Blizanca, Jovana, podelila je na Instagramu snimak sa jučerašnjeg slavlja povodom Aranđelovdana, a prizor porodične atmosfere oduševio je njihove pratioce.
Pevačica Mia Borisavljević prokomentarisala je paljenje automobila kolega Aleksandre Prijović i Uroša Živkovića, ali je izbegla da ulazi u detalje, poručivši da je na estradi trenutno najbolje ćutati i ne eksponirati se.
Diva Jelena Karleuša ponovo je privukla veliku pažnju na društvenim mrežama, a ovog puta pohvalila se podatkom koji potvrđuje koliko je njeno ime prepoznatljivo širom Balkana.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.