Miodrag Krivokapić kaže da mu se srce slomilo kada je otišao u rodni grad Peć na Kosovu i Metohiji i nije mogao da prepozna zgradu u kojoj je odrastao.
Glumac Miodrag Krivokapić koji je slavu stekao ulogama u filmovima "Ranjenik", "Ptice koje nikad ne polete" i serijama "Gore-dole" i "Beležnica profesora Miškovića" rođen je na današnji dan 1949. godine.
Rođen je u Peći na Metohiji gde je i odrastao.
- Odrastao sam na Kosovu, zapravo u Metohiji. U Peći sam stekao senzibilitet da razumem civilizacijske razlike i osetljivosti one druge strane. Izbegavao sam da komentarišem ono što je delikatno, da javno iznosim svoje političke stavove. Više mi se sviđalo da ih kroz predstavu iskažem. Ta vrsta angažmana uvek mi se više sviđala - rekao je glumac jednom prilikom.
Foto: Printscreen/Youtube
Miodrag Krivokapić u filmu "U raljama života"
Miodrag je iz peći otišao 1969. kada je imao 20 godina kako bi mogao da upiše studije glume, a opisao je svoj poslednji susret sa rodnim gradom koji mu nije ostao u lepom sećanju.
- Iz Peći sam otišao 1969, moji tri godine kasnije. Posle duge pauze ponovo sam se našao dole 1997. godine. Povod da odem bila je predstava "Hasanaginica" u kojoj sam igrao. Oni su nameravali da gostuju u Prištini, ali sam insistirao da obiđemo i Peć. Kad sam se tamo našao, nisam prepoznao ni zgradu u kojoj sam stanovao. Uočio sam nešto čega sam se unapred bojao. U vreme dok sam živeo u Peći korzo je bio podeljen na dve strane, ali te 1997, grad je bio potpuno getoiziran. U moje doba, bar kafane nisu bile odvojene. Obišao sam tada i Patrijaršiju, Dečane... Danas su to mitska mesta u koja verovatno nikada više neću otići - otkrio je svojevremeno glumac.
Foto: ATAIMAGES
Miodrag Krivokapić
Miodrag Krivokapić srećno je oženjen doktorkom Svetlanom, poreklom iz Dubrovnika. Imaju dva sina, Bojana i Damjana. Bojan je krenuo očevim stopama i bavi se glumom.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Potpredsednik Stranke slobode i pravde Borko Stefanović dao je intervju za "Autonomiju", portal Dinka Gruhonjića, u kom je najstrašnije lagao o poseti predsednika Srbije Aleksandra Vučića samitu "EU - Zapadni Balkan" u Tivtu.
Evropska unija će se suočiti sa masovnom nezaposlenošću ukoliko ne dereguliše svoju ekonomiju, izjavio je Morten Virod, generalni direktor švedsko-švajcarske multinacionalne korporacije ABB, jednog od globalnih lidera u oblasti elektrifikacije i industrijske automatizacije.
Glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević otkrio je tokom vanrednog uključenja u Kolegijum naše televizije šokantne detalje blokaderskog napada na dugogodišnjeg novinara Vesti u Frankfurtu.
Predsednik SRS-a prof. dr Vojislav Šešelj izneo je oštre kritike na račun najavljene studentske liste, tvrdeći da ona neće predstavljati studente, već političke aktere koji, prema njegovim rečima, žele da se domognu vlasti.
Novi užas u režiji blokadera dogodio se u srcu Frankfurta u Nemačkoj, gde su siledžije na tribini u organizaciji blokaderskog Proglasa, na čijem su čelu Dragan Bjelogrlić, Zoran Kesić, Svetlana Ceca Bojković, Miodrag Majić i njima bliska ekipa, pokušali da bukvalno raščerupaju jednog novinara.
Opozicioni lider i jedan od organizatora blokada, Goran Ješić, uputio je pretnje i niz uvreda na račun profesora, policije i državnih institucija, poručujući otvoreno da neće proći bez kazne svi oni koji ne podržavaju promenu aktuelne vlasti.
Voditeljka Informer TV Andrea Veskov uputila je javno izvinjenje Privrednoj pravnoj akademiji iz Novog Sada i njenom rektoru prof dr Milanu Počuči zbog pogrešno interpretiranog stava u vezi sa tom institucijom u poslednjem izdanju emisije Paralela.
Publika od sada ima priliku da svake srede od 17 časova na Prvom programu Radio Beograda prati novi politički tok-šou "U sredu sa Bojanom Bilbijom". Reč je o autorskom projektu koji se bavi najvažnijim političkim, geopolitičkim i društvenim temama koje oblikuju svakodnevni život građana Srbije, ali i globalne procese koji utiču na ceo svet.
U Guči se ove godine održava jubilarni 65. Sabor trubača! Prema najavama organizatora, finalni program i najatraktivniji deo Sabora - izbor najboljeg trubača i orkestra zakazan je za vikend od 7. do 9. avgusta.
Anđelko Aćimović, otac devojčice koja je žrtva masakra u OŠ "Vladislav Ribnikar", otkrio je da je ponašanje Vladimira i Miljane Kecmanović tokom poslednjeg suđenja za odgovornost za zločin bilo sramno.
Više od tri godine nakon masakra u Osnovnoj školi "Vladislav Ribnikar", jedno pitanje i dalje ne prestaje da zanima javnost - šta će biti sa Kostom K. kada napuni 18 godina, i da li će jednog dana napustiti ustanovu u kojoj se nalazi?
Najmanje tri osobe poginule su u razornom zemljotresu jačine 7,8 stepeni po Rihterovoj skali koji je danas pogodio Filipine, a odmah nakon potresa izdato je upozorenje na cunami širom regiona.
Evropska unija će se suočiti sa masovnom nezaposlenošću ukoliko ne dereguliše svoju ekonomiju, izjavio je Morten Virod, generalni direktor švedsko-švajcarske multinacionalne korporacije ABB, jednog od globalnih lidera u oblasti elektrifikacije i industrijske automatizacije.
NATO pokreće vežbu vazduhoplovnih snaga "Ramštajn zastava 2026" (Ramstein Flag 2026), koja će se, između ostalog, održati u zemljama koje se graniče sa Rusijom, prenosi agencija RIA Novosti.
U sred leta paradajz je u najintenzivnijoj fazi razvoja, pa zahteva posebnu pažnju. Zbog toga se mnogi baštovani okreću prirodnim đubrivima koja mogu da obezbede neophodne hranljive materije za zdrav rast paradajza.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar