Filmovi "Nečista krv", "Zona Zamfirova", "Lajanje na zvezde" samo su neki od uspešnih filmova koji su nastali adaptacijom književnih dela domaćih, ali i stranih poznatih pisaca.
Ekranizacije književnih dela u srpskoj kinematografiji često donose filmove koji ostaju zapamćeni kao neki od najgledanijih i najcenjenijih u istoriji.
Filmovi snimljeni prema književnim delima u Srbiji predstavljaju značajan segment domaće kinematografije.
Od dela naših najpoznatijih pisaca, kao što su Ivo Andrić, Meša Selimović i Danilo Kiš, do modernijih autora, srpska filmska industrija već dugi niz godina uspešno adaptira književne klasike, donoseći ih na filmska platna.
"Lajanje na zvezde"
"Lajanje na zvezde" je film iz 1998. godine, režiran od strane Mladena Jovanovića, koji je zasnovan na istoimenom romanu Vladimira Kecmanovića.
Radnja filma smeštena je u 1963. godinu i prati poslednje dve nedelje školskе godine u jednoj gimnaziji. Glavni junak, Mihailo Knezjević, briljira intelektualno, ali mu najveći izazov predstavlja osvajanje devojke iz razreda, Danice, dok se suočava sa konkurencijom u svom starijem bratu.
Film istražuje dinamiku između učenika, profesora i njihovih međusobnih odnosa, uz obilje duhovitih trenutaka i životnih dilema. Verno prati duh romana, a Kecmanović je i sam napisao scenario, zadržavajući ključne likove i događaje.
Foto: Printscreen/Youtube
Zanimljivost je da je lik profesora prirodnih lepota, Bojan Živojinović, inspirisan stvarnim profesorom iz Užica, Milanom Popovićem.
U filmu se pojavljuju značajni glumci poput Dragana Mićanovića (Mihailo), Nikole Đuričko (Milić Gavranić - Tupa), Nenada Jezdića (Servuz), Nataše Šolak (Danica) i Velimira Bate Živojinović (profesor Božović), a mnogi od likova postali su ikone srpske kinematografije.
"Nečista krv"
"Nečista krv" je televizijska film/serija zasnovana na romanu Bore Stankovića, u režiji Milutina Petrovića i Gorana Stankovića koja istražuje tragičnu sudbinu tri generacije jedne porodice, čiji članovi su potpuno zahvaćeni prokletstvom nasledjenim od svojih predaka.
Radnja serije ističe duboku moralnu patnju koju članovi porodice prolaze zbog svojih postupaka i nemogućnosti da pobegnu od prošlosti, što dovodi do njihovog finansijskog, moralnog i fizičkog propadanja.
Ljudska patnja koja prolazi kroz tri generacije, od Hadži Trifuna, preko njegovog sina Mite, do unuke Sofke, postavlja duboka pitanja o društvenim i porodičnim vrednostima, izdaji i nemogućnosti prekidanja lanca porodičnih grehova i odluka koje vode do tragedija.
Foto: This and that produkcija
Priča iz serije pokazuje kako, iako društvo i vreme idu napred, porodično prokletstvo ostaje neizbrisano, te izaziva patnju i razaranje života ljudi koji su se našli u njegovom začaranom krugu.
Snimanje serije je počelo 2020. godine, a scenario je bio pisan još od 1970. do 1974. godine od strane Voje Nanovića, koji je u to vreme radio u Njujorku. Tek kada se vratio u Jugoslaviju, pronašao je scenario i planirao adaptaciju, ali je dugo bilo odlaganja zbog različitih okolnosti.
O uspehu filma "Nečista krv" dovoljno govori činjenica da je prvi srpski film emitovan na "Netflixu".
U glavnim ulogama se nalaze Dragan Bjelogrlić (Hadži Trifun), Anđela Jovanović (Tašana), Marko Grabež (Mita), Sara Sandeva (Sofka), Feđa Štukan (Koļ), Dejan Bućin (vladika Miron), i mnogi drugi.
"Zona Zamfirova"
"Zona Zamfirova" je film iz 2002. godine, u režiji Zdravka Šotre, koji je adaptacija istoimenog romana Stevana Sremca.
Radnja filma prati ljubavnu priču između mlade i lepe Zone i njenog udvarača Mite, koji dolazi iz skromnije porodice i bori se da osvoji njenu ruku. Film istražuje teme ljubavi, društvenih razlika i tradicije, dok se likovi suočavaju s izazovima koje postavlja njihov društveni status.
Povezanost filma sa knjigom je očigledna, jer film prati osnovnu fabulu romana, a likovi i odnosi su verno preneti na ekran. Međutim, film se u određenim delovima razlikuje od knjige, posebno u pogledu kraja.
Foto: printscreen/youtube
U knjizi, priča se završava drugačije, sa više naglaska na društvene promene koje prate likove. Film, s druge strane, nudi drugačiji završetak, koji je više naglašen u romantičnom tonu i s pomirenjem likova, kako bi bio emocionalno zadovoljavajući za gledaoce.
Iako je film u velikoj meri veran knjizi, u njemu je prisutna određena romantična idealizacija, dok su neki složeniji društveni i filozofski aspekti iz knjige ublaženi ili izostavljeni, kako bi film bio pristupačniji široj publici.
"Zona Zamfirova" je postao jedan od najgledanijih srpskih filmova, a njegov uspeh doprineo je popularizaciji srpske književnosti među mlađom publikom.
Glavni glumci u filmu su Katarina Radivojević, Vojin Ćetković, Dragan Nikolić, Milena Dravić, Nikola Đuričko i Radmila Živković.
"Majstor i Margarita"
"Majstor i Margarita" je film iz 1972. godine, režiran od Aleksandra Petrovića, temeljen na istoimenom romanu Mihaila Bulgakova.
Radnja se dešava u sovjetskoj Moskvi 20-ih godina, gde dramaturg Nikolaj Maksudov piše komad o Ponciju Pilatu i njegovom konfliktu s Ješujom (Isusom Hristom). Iako Maksudovovo delo izaziva reakcije i odbacivanje od strane sovjetskih vlasti, njegova voljena Margarita je jedina koja prepoznaje njegovu genijalnost.
U Moskvi se pojavljuje Voland, tajanstveni stranac koji je zapravo sam đavo. Kroz magična i paklena dešavanja, Voland kažnjava sve koji su upleteni u progonstvo Majstora.
Foto: printscreen/youtube
Glavni glumci u filmu "Majstor i Margarita" su Ugo Tonjaci, Alen Kuni, Mimsi Farmer, Velimir Bata Živojinović, Pavle Vuisić, Ljuba Tadić, Fabijan Šovagović, Danilo Bata Stojković, Taško Načić, Zlatko Madunić, Fahro Konjhodžić
Film je osvojio brojne nagrade, uključujući Plaketu Svetog Marka i Srebrnog Huga u Veneciji, te Zlatnu arenu u Puli, među kojima se izdvaja nagrada za režiju i muške uloge, koje je osvojio Velimir Bata Živojinović.
Film je bio inspiracija mnogim filmskim i televizijskim adaptacijama, a sam roman Bulgakova ostao je jedno od najvažnijih dela ruske književnosti.
"Prokleta avlija"
"Prokleta avlija" je jugoslovenski televizijski dramski film iz 1984. godine, režiran od Marinka Maričića, koji je napisao scenario zasnovan na istoimenom delu Ive Andrića.
Film veoma verno prati atmosferu i motive iz romana, istražujući duboke filozofske i egistencijalne teme zatvorenog društva, kroz likove koji su zamišljeni u originalnom delu.
Foto: printscreen/youtube
Događaji se odvijaju u zatvorenom prostoru gde ljudi žive kao zatvorenici, ne samo fizički, već i duhovno, i gde se bave pitanjima života i smrti, te patrijarhalnih vrednosti.
Glavni glumci: Petar Kralj, Dubravko Jovanović, Zoran Radmilović, Miloš Žutić, Zijah Sokolović, Lazar Ristovski, Dragan Maksimović.
"Derviš i smrt"
"Derviš i smrt" je jugoslovenski film iz 1974. godine, režiran od strane Zdravka Velimirovića, kao ekranizacija istoimenog romana Meše Selimovića.
Radnja prati Ahmeda Nurudina, starešinu islamskog reda derviša, čiji život se menja nakon hapšenja i pogubljenja njegovog nevinnog brata. U pokušaju da uspostavi pravdu, Nurudin preuzima vlast, ali ubrzo shvata da se sistem ne menja samo promenom lica, te se suočava sa tragičnim krajem.
Film istražuje duboke teme o pravdi, vlasti i iluzijama.
Foto: printscreen/youtube
U glavnim ulogama su: Voja Mirić (Ahmed Nurudin), Boris Dvornik (Hasan Dželebdžija), Bata Živojinović (Muselim), Faruk Begolli (Mula Jusuf), Veljko Mandić (Kara Zaim), Olivera Katarina (Kadinica) i Pavle Vuisić (Muftija).
Na Pulskoj filmskoj festivalu 1974. godine, film je osvojio Srebrnu arenu za najbolji film, Zlatnu arenu za režiju, Zlatnu arenu za sporednu mušku ulogu (Abdurahman Šalja), Zlatnu arenu za kameru (Nenad Jovičić) i Zlatnu arenu za scenografiju (Vlastimir Gavrik). Film je bio jugoslovenski kandidat za najbolji strani igrani film na 47. dodeli Oskara, ali nije bio nominovan.
Film je proglašen kulturnim dobrom od velikog značaja, a 2016. godine, Jugoslovenska kinoteka ga je uključila na listu sto srpskih igranih filmova od velikog značaja. Restauirana verzija filma premijerno je prikazana u februaru 2024. godine.
U selu Dobroselica na Zlatiborskom okrugu snimljeni su mnogobrojni filmovi, a meštani bi voleli da njihov kraj ponovo postane centar filmadžija kao nekada.
Od priče o Vladimiru Putinu i biografije Donalda Trampa do epskih portreta Abrahama Linkolna i Ričarda Niksona, filmovi o poznatim predsednicima prikazuju unutrašnje živote i kontroverze najpoznatijih državnika sveta.
Glumac Nikola Pejaković je na panel-diskusiji na Zlatiboru rekao da Filmski centar Srbije zajedno sa producentima mora naći razlog zašto se dogodio problem da se 53 filma nisu snimila, a dat je novac za njihovo sufinansiranje.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
U selu Dobroselica na Zlatiborskom okrugu snimljeni su mnogobrojni filmovi, a meštani bi voleli da njihov kraj ponovo postane centar filmadžija kao nekada.
Predsednica Narodne skupštine Ana Brnabić reagovala je na društvenoj mreži Iks nakon objave CRTE o razgovoru predsednika Srbije Aleksandra Vučića sa građaninom tokom njegove posete Topličkom okrugu.
Specijalni izaslanik predsednika SAD za posebne misije Ričard Grenel izjavio je da je premijer u tehničkom mandatu i lider Samoopredeljenja Aljbin Kurti izazvao političku krizu na Kosovu, te ocenio da Zapad više neće sarađivati sa njim „jer se samo žali i stvara blokade“, prenosi Gazeta ekspres.
Koncentracioni logor "Lora" u Splitu zvanično je zatvoren na današnji dan pre 1997. godine, a predsednik Saveza Srba iz regiona Miodrag Linta podsetio je da je "Lora" nastavila da postoji dve godine nakon završetka rata i da je logor zatvoren pod direktnim pritiskom međunarodnih organizacija.
Ministar Nemanja Starović rasturio je Dragana Đilasa nakon što tajkun napao predsednika Srpske napredne stranke i savetnika predsednika Srbije Aleksandra Vučića Miloša Vučevića.
Narodni poslanik u Narodnoj skupštini Republike Srbije i član Predsedništva Srpske napredne stranke Milica Nikolić ponovo je rasturila najpoznatiju srpsku preletačicu Mariniku Tepić.
Ruski avion Iljušin Ministarstva za civilnu zaštitu, vanredne situacije i otklanjanje posledica elementarnih nepogoda Ruske Federacije, sleteo je večeras na Aerodrom ''Konstantin Veliki'' u Nišu.
Na grčkom ostrvu Rodos, gde se u ovom trenutku nalazi mnogo Srba, svakodnevno se na desetine pacijenata javi zbog simptoma upale gastrointestinalnog trakta.
Više državno tužilaštvo u Podgorici saslušalo je devet svedoka i preduzima sve radnje u cilju rasvetljavanja slučaja u kojem je, kako se sumnja, osuđenik V. B. (23) silovao pedesettrogodišnjeg zatvorenika sa kojim je delio ćeliju u Upravi za izvršenje krivičnih sankcija (UIKS) u Spužu.
Hrvatska policija večeras je pronašla i uhapsila Ž. B. (47) na području zagrebačkog naselja Jarun, čime je zvanično okončana opsežna potera koja je trajala oko 30 sati. Begunac je lociran i savladan nakon što je dan ranije uspeo da pobegne policajcima tokom sprovođenja u istražni zatvor Remetinec.
Jedan zločin dogodi se u Budvi, drugi u Beogradu, između njih prođe gotovo godinu dana, a naizgled ih ništa ne povezuje. Ipak, tragovi sa mesta pucnjave mogu da otvore potpuno novu istragu.
Kijev je ponovo na meti raketnog napada. Lokalni kanali izveštavaju o seriji snažnih eksplozija, dok su ukrajinske vlasti prethodno upozorile na opasnost od balističkih projektila.
U Ukrajini ćute o činjenici da je rizik od potpunog nestanka struje ove zime veći nego ikad, kaže Jurij Koroljčuk, suosnivač Instituta za energetske strategije.
Iza leđa ministra odbrane Jevgenija Hmare, na zidu u prostorijama 3. armijskog korpusa Oružanih snaga Ukrajine, vidi se karta sa granicama takozvane "Velike Ukrajine".
Tokom avgusta na raspolaganju je veliki broj sezonskih plodova koji su ukusni, sveži i često pristupačniji. Zbog toga je ovo dobar period da osobe sa povišenim holesterolom u svoju ishranu uključe više voća koje je bogato vlaknima i antioksidansima.
Osim uobičajenog nanošenja na vrat, zglobove i prostor iza ušiju, postoji i jednostavna tehnika nanošenja parfema koja privlači sve više pažnje - takozvana metoda obrnutog trougla.
Naučnici su istražili čak 138 različitih rasa pasa kako bi utvrdili koja je najlepša. Na osnovu savršenih proporcija, jedna rasa se posebno izdvojila i zauzela prvo mesto na listi najlepših pasa na svetu.
Kompanija iz Kupertina upozorila je korisnike na opasnost od špijunskog softvera koji može ugroziti privatnost i bezbednost uređaja. Upozorenje se odnosi na korisnike koji bi mogli biti meta sofisticiranih napada.
Muzički producent i harmonikaš Mikica Gačić oglasio se za Informer, nakon što je javnost saznala da glas njegovog unuka Tadeja, sina Goge Babić i Marka Gačića otvara pesmu "Balkanboy" Jelene Karleuše.
Jovana Đorđić, unuka legende narodne muzike Predraga Živkovića Tozovca, ponovo je privukla veliku pažnju na društvenim mrežama objavom vrelih fotografija s letovanja.
Voditeljka Bojana Lazić uživa na zasluženom odmoru, a sada je fotografijama u bikiniju raspametila pratioce pokazavši svoje izvajano telo i vitku liniju.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.