Filmovi "Nečista krv", "Zona Zamfirova", "Lajanje na zvezde" samo su neki od uspešnih filmova koji su nastali adaptacijom književnih dela domaćih, ali i stranih poznatih pisaca.
Ekranizacije književnih dela u srpskoj kinematografiji često donose filmove koji ostaju zapamćeni kao neki od najgledanijih i najcenjenijih u istoriji.
Filmovi snimljeni prema književnim delima u Srbiji predstavljaju značajan segment domaće kinematografije.
Od dela naših najpoznatijih pisaca, kao što su Ivo Andrić, Meša Selimović i Danilo Kiš, do modernijih autora, srpska filmska industrija već dugi niz godina uspešno adaptira književne klasike, donoseći ih na filmska platna.
"Lajanje na zvezde"
"Lajanje na zvezde" je film iz 1998. godine, režiran od strane Mladena Jovanovića, koji je zasnovan na istoimenom romanu Vladimira Kecmanovića.
Radnja filma smeštena je u 1963. godinu i prati poslednje dve nedelje školskе godine u jednoj gimnaziji. Glavni junak, Mihailo Knezjević, briljira intelektualno, ali mu najveći izazov predstavlja osvajanje devojke iz razreda, Danice, dok se suočava sa konkurencijom u svom starijem bratu.
Film istražuje dinamiku između učenika, profesora i njihovih međusobnih odnosa, uz obilje duhovitih trenutaka i životnih dilema. Verno prati duh romana, a Kecmanović je i sam napisao scenario, zadržavajući ključne likove i događaje.
Foto: Printscreen/Youtube
Zanimljivost je da je lik profesora prirodnih lepota, Bojan Živojinović, inspirisan stvarnim profesorom iz Užica, Milanom Popovićem.
U filmu se pojavljuju značajni glumci poput Dragana Mićanovića (Mihailo), Nikole Đuričko (Milić Gavranić - Tupa), Nenada Jezdića (Servuz), Nataše Šolak (Danica) i Velimira Bate Živojinović (profesor Božović), a mnogi od likova postali su ikone srpske kinematografije.
"Nečista krv"
"Nečista krv" je televizijska film/serija zasnovana na romanu Bore Stankovića, u režiji Milutina Petrovića i Gorana Stankovića koja istražuje tragičnu sudbinu tri generacije jedne porodice, čiji članovi su potpuno zahvaćeni prokletstvom nasledjenim od svojih predaka.
Radnja serije ističe duboku moralnu patnju koju članovi porodice prolaze zbog svojih postupaka i nemogućnosti da pobegnu od prošlosti, što dovodi do njihovog finansijskog, moralnog i fizičkog propadanja.
Ljudska patnja koja prolazi kroz tri generacije, od Hadži Trifuna, preko njegovog sina Mite, do unuke Sofke, postavlja duboka pitanja o društvenim i porodičnim vrednostima, izdaji i nemogućnosti prekidanja lanca porodičnih grehova i odluka koje vode do tragedija.
Foto: This and that produkcija
Priča iz serije pokazuje kako, iako društvo i vreme idu napred, porodično prokletstvo ostaje neizbrisano, te izaziva patnju i razaranje života ljudi koji su se našli u njegovom začaranom krugu.
Snimanje serije je počelo 2020. godine, a scenario je bio pisan još od 1970. do 1974. godine od strane Voje Nanovića, koji je u to vreme radio u Njujorku. Tek kada se vratio u Jugoslaviju, pronašao je scenario i planirao adaptaciju, ali je dugo bilo odlaganja zbog različitih okolnosti.
O uspehu filma "Nečista krv" dovoljno govori činjenica da je prvi srpski film emitovan na "Netflixu".
U glavnim ulogama se nalaze Dragan Bjelogrlić (Hadži Trifun), Anđela Jovanović (Tašana), Marko Grabež (Mita), Sara Sandeva (Sofka), Feđa Štukan (Koļ), Dejan Bućin (vladika Miron), i mnogi drugi.
"Zona Zamfirova"
"Zona Zamfirova" je film iz 2002. godine, u režiji Zdravka Šotre, koji je adaptacija istoimenog romana Stevana Sremca.
Radnja filma prati ljubavnu priču između mlade i lepe Zone i njenog udvarača Mite, koji dolazi iz skromnije porodice i bori se da osvoji njenu ruku. Film istražuje teme ljubavi, društvenih razlika i tradicije, dok se likovi suočavaju s izazovima koje postavlja njihov društveni status.
Povezanost filma sa knjigom je očigledna, jer film prati osnovnu fabulu romana, a likovi i odnosi su verno preneti na ekran. Međutim, film se u određenim delovima razlikuje od knjige, posebno u pogledu kraja.
Foto: printscreen/youtube
U knjizi, priča se završava drugačije, sa više naglaska na društvene promene koje prate likove. Film, s druge strane, nudi drugačiji završetak, koji je više naglašen u romantičnom tonu i s pomirenjem likova, kako bi bio emocionalno zadovoljavajući za gledaoce.
Iako je film u velikoj meri veran knjizi, u njemu je prisutna određena romantična idealizacija, dok su neki složeniji društveni i filozofski aspekti iz knjige ublaženi ili izostavljeni, kako bi film bio pristupačniji široj publici.
"Zona Zamfirova" je postao jedan od najgledanijih srpskih filmova, a njegov uspeh doprineo je popularizaciji srpske književnosti među mlađom publikom.
Glavni glumci u filmu su Katarina Radivojević, Vojin Ćetković, Dragan Nikolić, Milena Dravić, Nikola Đuričko i Radmila Živković.
"Majstor i Margarita"
"Majstor i Margarita" je film iz 1972. godine, režiran od Aleksandra Petrovića, temeljen na istoimenom romanu Mihaila Bulgakova.
Radnja se dešava u sovjetskoj Moskvi 20-ih godina, gde dramaturg Nikolaj Maksudov piše komad o Ponciju Pilatu i njegovom konfliktu s Ješujom (Isusom Hristom). Iako Maksudovovo delo izaziva reakcije i odbacivanje od strane sovjetskih vlasti, njegova voljena Margarita je jedina koja prepoznaje njegovu genijalnost.
U Moskvi se pojavljuje Voland, tajanstveni stranac koji je zapravo sam đavo. Kroz magična i paklena dešavanja, Voland kažnjava sve koji su upleteni u progonstvo Majstora.
Foto: printscreen/youtube
Glavni glumci u filmu "Majstor i Margarita" su Ugo Tonjaci, Alen Kuni, Mimsi Farmer, Velimir Bata Živojinović, Pavle Vuisić, Ljuba Tadić, Fabijan Šovagović, Danilo Bata Stojković, Taško Načić, Zlatko Madunić, Fahro Konjhodžić
Film je osvojio brojne nagrade, uključujući Plaketu Svetog Marka i Srebrnog Huga u Veneciji, te Zlatnu arenu u Puli, među kojima se izdvaja nagrada za režiju i muške uloge, koje je osvojio Velimir Bata Živojinović.
Film je bio inspiracija mnogim filmskim i televizijskim adaptacijama, a sam roman Bulgakova ostao je jedno od najvažnijih dela ruske književnosti.
"Prokleta avlija"
"Prokleta avlija" je jugoslovenski televizijski dramski film iz 1984. godine, režiran od Marinka Maričića, koji je napisao scenario zasnovan na istoimenom delu Ive Andrića.
Film veoma verno prati atmosferu i motive iz romana, istražujući duboke filozofske i egistencijalne teme zatvorenog društva, kroz likove koji su zamišljeni u originalnom delu.
Foto: printscreen/youtube
Događaji se odvijaju u zatvorenom prostoru gde ljudi žive kao zatvorenici, ne samo fizički, već i duhovno, i gde se bave pitanjima života i smrti, te patrijarhalnih vrednosti.
Glavni glumci: Petar Kralj, Dubravko Jovanović, Zoran Radmilović, Miloš Žutić, Zijah Sokolović, Lazar Ristovski, Dragan Maksimović.
"Derviš i smrt"
"Derviš i smrt" je jugoslovenski film iz 1974. godine, režiran od strane Zdravka Velimirovića, kao ekranizacija istoimenog romana Meše Selimovića.
Radnja prati Ahmeda Nurudina, starešinu islamskog reda derviša, čiji život se menja nakon hapšenja i pogubljenja njegovog nevinnog brata. U pokušaju da uspostavi pravdu, Nurudin preuzima vlast, ali ubrzo shvata da se sistem ne menja samo promenom lica, te se suočava sa tragičnim krajem.
Film istražuje duboke teme o pravdi, vlasti i iluzijama.
Foto: printscreen/youtube
U glavnim ulogama su: Voja Mirić (Ahmed Nurudin), Boris Dvornik (Hasan Dželebdžija), Bata Živojinović (Muselim), Faruk Begolli (Mula Jusuf), Veljko Mandić (Kara Zaim), Olivera Katarina (Kadinica) i Pavle Vuisić (Muftija).
Na Pulskoj filmskoj festivalu 1974. godine, film je osvojio Srebrnu arenu za najbolji film, Zlatnu arenu za režiju, Zlatnu arenu za sporednu mušku ulogu (Abdurahman Šalja), Zlatnu arenu za kameru (Nenad Jovičić) i Zlatnu arenu za scenografiju (Vlastimir Gavrik). Film je bio jugoslovenski kandidat za najbolji strani igrani film na 47. dodeli Oskara, ali nije bio nominovan.
Film je proglašen kulturnim dobrom od velikog značaja, a 2016. godine, Jugoslovenska kinoteka ga je uključila na listu sto srpskih igranih filmova od velikog značaja. Restauirana verzija filma premijerno je prikazana u februaru 2024. godine.
U selu Dobroselica na Zlatiborskom okrugu snimljeni su mnogobrojni filmovi, a meštani bi voleli da njihov kraj ponovo postane centar filmadžija kao nekada.
Od priče o Vladimiru Putinu i biografije Donalda Trampa do epskih portreta Abrahama Linkolna i Ričarda Niksona, filmovi o poznatim predsednicima prikazuju unutrašnje živote i kontroverze najpoznatijih državnika sveta.
Glumac Nikola Pejaković je na panel-diskusiji na Zlatiboru rekao da Filmski centar Srbije zajedno sa producentima mora naći razlog zašto se dogodio problem da se 53 filma nisu snimila, a dat je novac za njihovo sufinansiranje.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
U selu Dobroselica na Zlatiborskom okrugu snimljeni su mnogobrojni filmovi, a meštani bi voleli da njihov kraj ponovo postane centar filmadžija kao nekada.
Predstavnici izborne liste "Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija" predali su danas u 13.00 časova Republičkoj izbornoj komisiji listu kandidata za narodne poslanike uz potpise podrške građana.
Poslednjih dana u žiži javnosti je novosadski novinar i blokader Žarko Bogosavljević, koji je prvo na krajnje neprimeren način likovao zbog smrti generala Ratka Mladića, a svega par dana nakon toga nasilno izvlačio ljude iz automobila u maniru najnasilnijih blokadera.
Glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević otkrio je tokom današnjeg Kolegijuma da je od Gledalačko-obaveštajne službe Informera (GOSI) dobio ekskluzivnu informaciju koliko su blokaderi juče uspeli da sakupe potpisa za svoju listu za predstojeće izbore.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić sastao se danas sa ambasadorom Ruske Federacije Aleksandrom Bocan-Harčenkom, sa kojim je vodio izuzetno važne i strateške razgovore o energetskoj stabilnosti naše zemlje i ključnim pitanjima od nacionalnog interesa.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić prisustvovaće sutra od 11.00 časova na privremenom poligonu "Pešter" velikoj taktičkoj vežbi sa bojevim gađanjima "Pobednik 2026".
Voditeljka "Druge strane Exatlona" Tijana Jović i voditelj Exatlona Aleksa Erski poručili su da u ovoj avanturi "Exatlona 2" nema mesta za one koji se plaše da zasuku rukave i uđu u najteže izazove.
Lider "Srpskih suverenista" Vukša Dragović, koji je razotkrio NVO hidru u Srbiji objavivši detaljan spisak nevladinih organizacija i načine njihovog finansiranja kroz brojke i detalje predstavio je NVO koje stoje iza blokaderskog pokreta.
U prethodnoj epizodi emisije „Na merama“ pokazali smo vam šta rade osvedočeni blokaderi Nenad Kulačin i Marko Vidojković kad misle da ih niko ne gleda, kako nekadašnji političar Žarko Korać pokušava da iz penzije diže tenzije, u čijem društvu se opušta modna kreatorka Verica Rakočević, zašto je glumac blokader Milan Marić „utripovao“ da je veća zvezda od Žan-Klod Vam Dama…
Doktor Stojan Radenović, matematičar i profesor u penziji gostujući u Info jutru objasnio je zašto je za njega čast da bude na izbornoj listi Srpske napredne stranke.
Od 1. oktobra 2026. roditelji i negovatelji koji zbog stalne brige o detetu ili članu porodice ne mogu da rade dobijaju novu podršku države. Novi zakon donosi mesečnu naknadu od 65.000 dinara, ali i uplatu zdravstvenih i penzijskih doprinosa.
U sali Narodnog pozorišta u Subotici danas je otvoren turnir u šahu "Trofej Subotice" koji je okupio oko 250 učesnika iz Srbije, Mađarske, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Rusije i Gruzije.
Istraživački tim predvođen Univerzitetskim koledžom u Dablinu pružio je prvi genetski dokaz da su ovčije boginje bile rasprostranjene mnogo pre moderne ere, a do tog otkrića naučnici su došli izdvajanjem DNK iz životinjskih koža korišćenih za izradu pergamenta.
Stravična saobraćajna nesreća odigrala se na magistralnom putu u Novom Pazaru, u neposrednoj blizini tržnog centra, kada je teški kamion naleteo na ženu pešaka koja je od siline udara preminula na licu mesta.
Nakon prave drame i skandala koji se odigrao na Novom Beogradu, po nalogu Trećeg osnovnog javnog tužilaštva uhapšen je V. S. (54) koji je najpre maltretirao devojke u kafiću i pobegao bez plaćanja računa, a potom patikom tukao policajca koji je došao da ga privede.
Smrt mladog Nišlije V.J. (17) i dalje je misterija s obzirom na to da je tinejdžer iznenada preminuo 4. septembra nakon što se, kako tvrdi njegova porodica, nekoliko dana ranije zarazio bakterijom u rasadniku komunalnog preduzeća gde je odrađivao vaspitnu meru.
Zagrebačka policija zvanično je završila kriminalističko istraživanje nad maloletnikom koji je u petak u Elektrotehničkoj školi u Voltinom napravio krvavi pir nožem. Osumnjičeni se tereti za pokušaj teškog ubistva drugog učenika, dva pokušaja ubistva radnica škole, kao i za tešku povredu prava dece koja su pretrpela užasnu traumu posmatrajući napad.
Kako se sumrak spuštao nad Sejlemom u američkoj saveznoj državi Oregon, hiljade Voksovih čiopa odjednom je počelo da kruži i pravi spirale iznad crkvenog tornja. Formirajući ogroman, kovitlajući crni oblak, ptice su se naglo obrušile i doslovno "usisale" u cigleni dimnjak zgrade.
Ukoliko ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski zaista želi da se sastane sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom, može da dođe u Moskvu - poziv njemu ostaje otvoren, izjavio je danas portparol Kremlja Dmitrij Peskov.
Kratka interakcija između gradonačelnika Njujorka Zohrana Mamdanija i kongresmenke Aleksandrije Okasio-Kortez, zabeležena video-snimkom tokom ceremonije obeležavanja 25. godišnjice terorističkih napada 11. septembra 2001. godine, izazvala je žestoke kritike.
Veliki broj ljudi okupio se danas u centru Dablina kako bi izrazili svoje protivljenje aktuelnoj poseti američkog predsednika Donalda Trampa Irskoj, prenose britanski mediji.
Psa koji neprestano laje možete smiriti tako što ćete mu smireno, bez vike izdati komandu i preusmeriti mu pažnju na drugu aktivnost, a onda ga nagraditi.
Bivši fudbaler Saša Đani Ćurčić svojevremeno je otkrio detalje iz mladosti i ispričao kako je početkom devedesetih, dok je tek gradio fudbalsku karijeru, započeo vezu sa devojkom koja je prethodno bila u vezi sa Aleksandrom Kneževićem Kneletom.
Pevačica i spisateljica Nives Celzijus ponovo je uspela da privuče pažnju javnosti, ovoga puta kadrovima sa snimanja novog spota koji podseća na uvod u po*no snimak, kako kažu na mrežama!
Đina Džinović, ćerka Harisa Džinovića i modne dizajnerke Meline Galić, ponovo je privukla pažnju javnosti objavama na društvenim mrežama pokazavši skupocene firmirane komade odeće.
Nataša Bekvalac ima novog dečka, a sada su o biznismenu iz Beograda isplivane najnovije informecije - bavio se fudbalom, poznata je faca u noćnom životu prestonice.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.