Visoka inteligencija svakako je prednost, ali nije i ključ za lakši, jednostvaniji, srećniji ili ispunjeniji život. Može li inteligencija biti i prokletstvo?
Psiholozi objašnjavaju da ona svakako može da ima negativne strane.
1. Inteligenti ljudi često razmišljaju umesto da osećaju
Visoko inteligentni ljudi mogu da razumeju osećanja vrlo dobro, razmišljaju i razgovaraju o njima, ali problem je u tome što često neće osećati olakšanje prilikom njihovog izražavanja.
To je čest problem veoma pametnih ljudi, naročito onih koji se sjajno izražavaju. Oni koriste reči kao dimnu zavesu. Manje komunikativni ljudi svoje ponašanje koriste i kao ispusni ventil – povikaće, baciti nešto, rasplakaće se, skočiti, plesati.
Visoko inteligentni će pričati o tome kako se osećaju, a kad završe s razgovorom, svi će ti osećaji i dalje biti zarobljeni – kaže psiholog Markus Geduld.
Dodaje kako je u tome ključna razlika između kognitivnih i emocionalnih veština i iako naučnici ne mogu detaljno da objasne kako su oni povezani, očito je da visoka emocionalna inteligencija kompenzuje niske kognitivne sposobnosti, pri čemu se izrazito pametni ljudi ne moraju oslanjati na svoje emocionalne veštine da bi rešili probleme.
Foto: Pixabay
2. Osećaju više teskobe i stresa
Prilikom prepoznavanja visoko inteligentnih ljudi, društvo će od njih očekivati više – da budu najbolji u svemu, nebitno o kojem je području reč, pa oni nemaju s kim da razgovaraju o svojim slabostima ili o nesigurnosti.
Na njima je veći pritisak da moraju uspeti, zbog čega su pod stalnim stresom. To je očito već i u mlađoj dobi – deca koja su inteligentnija generalno osećaju više teskobe.
3. Teže nauče vredost teškog rada
Činjenica je da će inteligentniji ljudi znati bolje da rasporede svoje zadatke i da brže obave posao, odnosno s manje truda nego što bi trebalo nekom ko nije tako inteligentan.
Ipak, inteligencija ne vodi direktno ka uspehu, a visoko inteligentni ljudi možda nikad ne razviju upornost koja im je za to potrebna. Inteligencija postaje problem kad oni koji je imaju otkriju u ranoj dobi da ne treba puno da rade kako bi pratili druge, pa nikad ne razviju dobre radne navike – ističu psiholozi.
4. Ljudima idu na živce jer ih ispravljaju
Bez obzira na to da li reč o čavrljanju ili ozbiljnijem razgovoru, inteligentni ljudi najčešće imaju potrebu da ispravljaju druge ako kažu ili tvrde nešto pogrešno, a to znači da ih drugi doživljavaju kao pametnjakoviće koji su u društvu naporni.
5. Preterano analiziraju
Ljudi s visokom inteligencijom previše vremena troše na razmišljanje i analize. Zbog preteranih analiza dolazi i do previše briga, pa i otežane mogućnosti odabira – inteligenti ljudi su ziheraši u svojim odlukama – kako bi bili uvereni da nisu pogrešili, što je u većini životnih situacija nemoguće, pa je ponekad neophodno osloniti se i na svoj instinkt.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Blokaderski advokat Čedomir Čeda Kokanović brutalno je izvređao veliki broj građana koji su danas prisustvovali istorijskom skupu "Srbija, jedna porodica" koji je održan u centru Beograda.
Od večeri 15. marta, kada su tokom petnaestominutne tišine na protestu u Beogradu nastale scena panike i, kako se kasnije ispostavilo režirane predstave od strane blokadera, srpska javnost našla se pod lavinom medijskih tvrdnji, kategoričnih zaključaka i senzacionalnih naslova o navodnoj upotrebi takozvanog zvučnog topa.
U Beogradu je danas održan veliki skup SNS-a, na kojem je, prema procenama MUP-a, bilo više od 200.000 ljudi, a to je, izgleda, zasmetalo hrvatskim medijima, koji su odmah počeli negativno da pišu o ovom skupu.
Lider Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorad Dodik, koji je u Beogradu prisustvovao skupu "Srbija, jedna porodica", izjavio je da je za Republiku Srpsku važno da je Srbija stabilna i moćna.
Srpkinja je tokom letovanja u Kalitei doživela strašnu neprijatnost, kada je grupa tinejdžera tokom noći upala u dvorište smeštaja, a jedan od njih izvršio je veliku nuždu u bazenu.
Grupacija "Stelantis" najavila je povratak malih gradskih električnih automobila na tržište, a najveću pažnju privukla je nova "fiat panda", koja će se proizvoditi u Italiji. Početna cena iznosiće oko 15.000 evra.
Novootvorenom deonicom Moravskog koridora, od Čačka do Kraljeva, od zvaničnog puštanja u saobraćaj, pa do 16:00 sati, prošlo je 7.960 vozila, saopštilo je danas preduzeće "Putevi Srbije".
Ono što se dešava iza zatvorenih vrata izolovanih sredina i pod uticajem bolesnog uma nekada prevazilazi najgore horor filmove. Kada se u četiri zida ili u glavi pojedinca spoje nelečena šizofrenija, paranoja i okultizam, nastaje katastrofa.
Darko Vesković Prika, koji je brutalno likvidiran u ponedeljak 22. juna 2026. godine u kafiću u beogradskom naselju Kumodraž, danas je sahranjen na Centralnom groblju u Beogradu.
Više javno tužilaštvo u Beogradu podiglo je optužnicu protiv Andrije S. (20) zbog sumnje da je 10. decembra 2025. godine u jednom ugostiteljskom objektu na Vračaru, pokušao da ubije Vuka Bajruševića, i jer je neovlašćeno nosio vatreno oružje i municiju.
Više javno tužilaštvo u Beogradu pokrenulo je istragu protiv četvorice muškaraca zbog postojanja osnova sumnje da su 5. juna 2026. godine izvršenjem različitih krivičnih dela učestvovali u bacanju bombe na porodičnu kuću S.Č. na teritoriji opštine Novi Beograd.
Profesor Univerziteta Jugoistočne Norveške Glen Dizen tvrdi da je britanska vlada odobrila upotrebu krstarećih raketa storm šedou za ukrajinski napad na Voronjež, izveden 22. juna, u kojem je poginulo pet ljudi.
Rusija i Indonezija sve brže razvijaju ekonomske mehanizme koji zaobilaze tradicionalne finansijske kanale pod dominacijom dolara, a ruski mediji taj proces predstavljaju kao novi udar na zapadni finansijski sistem i odgovor Moskve na dugogodišnje sankcije.
Suprug italijanske ministarke za porodična pitanja Evđenije Ročela, Luiđi Kavalari, nestao je u jezeru Viko u blizini Rima nakon što je bio u čamcu zajedno sa suprugom.
Ugledna agencija Blumberg, pozivajući se na poverljive izvore, prenosi da je kardinalna greška američke obaveštajne službe rezultirala stravičnim napadom na školu za devojčice u iranskom gradu Minabu.
Slavni glumac i reditelj Radoš Bajić odlučio je da svoj godišnji odmor provede u Srbiji, tačnije u svom voljenom zavičaju, selu Medveđa kraj Trstenika.
Bivša rijaliti učesnica i reperka Dia Kostić, otkrika je da je pevač Era Ojdanić svojevremeno hteo da joj kupi nekretninu u rodnom kraju, Vrnjačkoj Banji.
Pevačica Elena Kitić na početku svoje karijere negovala je provokativan imidž, a sada su se svi iznenadili novim - smernim izgledom ćerke Mileta Kitića i Marte Savić.
Starleta Atina Ferari oglasila se nakon što je isplivao snimak sa jučerašnjeg koncerta "Južnog vetra" na kojem joj obezbeđenje nije davalo da uđe na ulaz koji je htela, te je objasnila šta se desilo.
Nekadašnja rijaliti učesnica Kristina Spalević nedavno je ponovo prijavila policiji bivšeg partnera Kristijana Golubovića, a sada je otkrila detalje o njihovom odnosu.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.