Arhitektonski studio ABIBOO, koji ima predstavništva širom sveta, predstavio je planove prve naseobine na Marsu na kojoj će jedan od pet gradova čija se izgradnja planira na Crvenoj planeti – biti glavni grad Njua Siti, u kome će moći da živi 250.000 ljudi
Izgradnja je planirana duž stene u Tempe Mensu na Marsu i gradiće se vertikalno, umesto horizontalno, u unutrašnjosti litice, kako bi se smanjio efekat atmosferskog pritiska i zračenja koje je za ljude smrtonosno.
Grad bi imao sva osnovna obeležja kao i gradovi na Zemlji, uključujući kancelarije, stanove, pa čak i zelene površine. Dizajn prostora zasnovan je na naučnim istraživanjima „Sonet netvorka“ i Društva „Mars“.
Foto: Printscreen You Tube abibooarchs
Glavni grad na Marsu za ljude
Studio ABIBOO je predstavio i izgled unutrašnjosti prostorija, a stene će omogućiti svakom budućem stanovniku da živi u odvojenim prostorijama, ali i da ima pristupa drugim delovima grada namenjenim za poljoprivrednu proizvodnju i proizvodnju energije.
Stanovnici će moći da se bave i stočarstvom jer je cilj ovog projekta da se izgradi samoodrživa civilizacija na površini Marsa koja može da preživi bez stalnog transporta namirnica sa Zemlje.
Alfredo Munjoz, osnivač ABIBOO-a, rekao je za „Juronjuz“ da je neophodno obaviti brojne analize kako bi shvatili kakvi ih sve izazovi očekuju na Marsu.
- Moramo da se suočimo sa izazovima koje Mars postavlja, a jedan od njih je i gravitacija koja je za dve trećine manja nego na Zemlji. Međutim, srećom, tu je ugljen-dioksid i voda na Marsu. Voda je velika prednost i omogućiće nam da imamo potreban materijal za izgradnju. Pomoću vode i ugljen-dioksida ćemo stvoriti ugljenik, a pomoću njega čelik. U suštini, ABIBOO planira da u izgradnji koristi samo materijale sa Marsa - navodi Munjoz.
Ljudi koji bi želeli da se nastane u ovom gradu na Marsu moraće ipak da to prepuste budućim generacijama, jer se predviđa da izgradnja započne tek 2054. godine. Useljenje će se najverovatnije dogoditi 2100, što je u skladu sa onim što je i Ilon Mask najavljivao, da se za njegovog života to neće dogoditi.
U budući Njua Siti će moći da se smesti oko 250.000 ljudi, a ime mu potiče od mitološke kineske boginje Njue, koja je zaštitnica ljudi.
Što se tiče rekreacije, ljudi će moći da upražnjavaju iste aktivnosti kao i na Zemlji. Od sporta do kampovanja. Dolazak sa Zemlje na Mars će biti nezgodan, ali nije nemoguć.
Čarter-rakete za prevoz će kretati na svakih 26 meseci, a svako putovanje će trajati od jednog do tri meseca. Cena karte u jednom pravcu za one koji bi da se presele na Mars iznosiće oko 300.000 dolara, ali ne mora da znači da se do 2100. godine i to neće promeniti, prenosi RTS.
Sledećeg meseca čovečanstvo će obeležiti 60. godišnjicu svog prvog svemirskog leta, sa preko 560 ljudi iz 41 zemlje koji su stigli do niske orbite Zemlje, putujući van Zemljine niske orbite ili čak odlazeći na Mesec od istorijskog leta kosmonauta Jurija Gagarina 12. aprila , 1961. godine
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Sledećeg meseca čovečanstvo će obeležiti 60. godišnjicu svog prvog svemirskog leta, sa preko 560 ljudi iz 41 zemlje koji su stigli do niske orbite Zemlje, putujući van Zemljine niske orbite ili čak odlazeći na Mesec od istorijskog leta kosmonauta Jurija Gagarina 12. aprila , 1961. godine
Glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević objavio je tokom današnjeg prvog Kolegijuma naše televizije ekskluzivne informacije kako je Beograd spreman da uvede recipročne mere Crnoj Gori nakon što je on u toj zemlji stavljen na crnu listu.
Predsednik Demokratske stranke (DS) Srđan Milivojević dotrčao je kod hrvatskih medija i preko njih otkrio svoje političke fantazije, istovremeno preteći aktuelnoj vlasti u Srbiji.
Predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić predstavio je javnosti najnoviji, sveobuhvatni paket državnih mera koje su direktno usmerene na podizanje životnog standarda i ekonomsko osnaživanje svih građana naše zemlje.
Skupina koja sebe naziva studentima u blokadi je još jednom pokazala da kada ne maltretiraju i ne napadaju građane Srbije kojima ne daju da mirno žive, onda napadaju i maltretiraju jedni druge.
Eparhija raško-prizrenska izrazila je danas duboku zabrinutost i najodlučniji protest povodom postupanja tzv. kosovske policije tokom i naročito nakon jučerašnjeg obeležavanja Vidovdana na Gazimestanu.
Predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić odgovarajući na pitanja novinara, istakao je da će država biti spremna za uvođenje vojnog roka, a plan je i da se vojska rasporedi po različitim delovima naše zemlje kako bi se razvijali i manji i pogranični gradovi, a ne samo veliki centri poput Beograda i Novog Sada.
Republika Srbija je 2012. godine prvi put izdvojila sredstva iz budžeta za lečenje retkih bolesti, u iznosu od 130 miliona dinara. Pre te godine nije postojalo budžetsko finansiranje za ovu namenu.
Najnoviji podaci Republičkog hidrometeorološkog zavoda (RHMZ) pokazuju da u pojedinim mestima živa u termometru ne pada ispod 30 stepeni ni u deset sati uveče.
Republički hidrometeorološki zavod izdao je hitno upozorenje na ekstremno visoke temperature koje će nas pratiti i sutra, kada nas očekuju temperature i do 40 stepeni!
U istoriji pravosuđa postoje trenuci kada svedoci, teorije i spekulacije padaju u vodu pred jednim jedinim, neoborivim materijalnim dokazom. Tehnologija, forenzika i digitalni tragovi danas kroje sudbinu optuženih, a neki od najpoznatijih procesa u Srbiji i svetu prelomljeni su upravo u sekundi kada je na sto iznet dokaz koji je promenio sve.
Putevi opojnih droga se ukrštaju u Srbiji jer se nalazi na geografskoj sponi Evrope u Azije, kaže za Informer Marko Nicović, advokat i član svetske Asocijacije šefova policija.
Viši sud u Bijelom Polju ukinuo je oslobađajuću presudu Osnovnog suda u Podgorici od 3. oktobra prošle godine i vratio predmet "Tunel“ na ponovno suđenje.
Prava drama odigrala se večeras u samom centru Novog Sada, kada je izbio požar u Kosovskoj ulici. Prema prvim informacijama, vatrena stihija je zahvatila jedan napušteni objekat, a gust dim je brzo počeo da se širi okolnim ulicama.
Tokom 28. juna i u noći na 29. jun, jedinice Odbrambenih snaga Ukrajine izvele su seriju koordinisanih udara na niz važnih vojnih ciljeva pod kontrolom ruskih snaga.
Oružane snage Ruske Federacije izvele su seriju snažnih vazdušnih udara na ukrajinske vojne i industrijske ciljeve u Harkovu, koristeći teške razorne avio-bombe tipa FAB opremljene univerzalnim modulima za planiranje i korekciju (UMPK).
Sve je izvesnije da se situacija oko Ukrajine dramatično usijava, a kijevski mediji otvoreno upozoravaju da Belorusija i Rusija možda planiraju "nešto užasno" uz pomoć Kine.
Predsednik Francuske Emanuel Makron danas se ponovo pojavio noseći naočare za sunce dok je čekao na stepenicama Jelisejske palate omanskog sultana Hajtama bin Tarika.
Glumac Predrag Miki Manojlović odbio je reditelja Stivena Spilberga, a francuskom predsedniku Emanuelu Makronu je u lice rekao istinu o Kosovu i Metohiji.
Srbi bruje o vreloj sceni sa Music Week-a kada su se smuvali Indodjija i Đekson, koji je dosta stariji od nje, a malo ko zna da je Đekson drug njenog rođenog brata.
Pevačica Anabela Atijas nastupala je sinoć u Crnoj Gori, a pored njene pojave na bini, pažnju u publici privukla je i bivša članica grupe "Models" Ivana Stamenković Sindi.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.