Selen je esencijalni mineral u tragovima vrlo važan za zdravlje, a iako nam je potreban u relativno malim količinama, nužan je za mnoge fizičke procese: utiče na pravilan rad mozga i kognitivnu funkciju, zdrav imunološki sistem, na plodnost muškaraca i žena.
Takođe učestvuje u prevenciji kardiovaskularnih bolesti, doprinosi metabolizmu hormona štitne žlezde i sintezi DNK. a pomaže i u zaštiti od oksidativnih oštećenja i infekcija.
Raznovrsna ishrana
Odgovarajući unos selena možemo obezbediti pravilnom ishranom. Od namirnica koje se izdvajaju po količini selena u svom sastavu su orašasti plodovi, plodovi mora, meso, jaja, žitarice, a daleko najveći sadržaj selena pronađen je u brazilskim oraščićima. Međutim, količina selena u biljnoj hrani varira u zavisnosti od koncentracije i sadržaju ovog minerala u zemlji u kojem je uzgojena i zato je važno jesti raznovrsnu ishranu, a to znači više od jednog dobrog izvora ovog minerala.
Istraživanja
Uz već navedene uloge, selen je i moćan antioksidans, sprečava oštećenje ćelija koje uzrokuju slobodni radikali, bori se protiv oksidativnog stresa povezanog s hroničnim bolestima poput bolesti srca, Alchajmerove bolesti, kao i preranog starenja i rizika od moždanog udara.
Istraživanja su pokazala da pored smanjenja oksidativnog stresa u telu, selen pomaže da se smanji rizik od određenih vrsta raka. Pregledom 69 studija koje su obuhvatile više od 350 hiljada ljudi otkrilo se da visoki nivo selena u krvi posebno zaštitno deluje u prevenciji karcinoma dojke, pluća, debelog creva i prostate.
Važno je ipak napomenuti da je taj učinak povezan samo sa selenom dobijenim hranom, a ne iz dodataka ishrani. Međutim, neka istraživanja sugerišu da selen kao dopuna može da smanji nuspojave kod osoba koje su podvrgnute radioterapiji.
Pomaže mentalnom zdravlju
Pokazalo se da ishrana bogata selenom sprečava mentalni pad osoba starije dobi i usporava gubitak pamćenja kod ljudi s Alchajmerovom bolešću. Nekoliko studija pokazalo je da bolesnici s Alchajmerovom bolešću imaju niži nivo selena u krvi, a pomoću dodataka sa selenom usporava se njihov nagli kognitivni pad.
Foto: Shutterstock
Ne sme se preterivati
Iako je selen preko potreban za zdravlje i vrlo je retka pojava njegovog viška u organizmu, preterivanje s dodacima ishrani može biti opasno. Zapravo, konzumiranje visokih doza selena može biti toksično, što izaziva gubitak kose i vrtoglavicu, čak i smrtonosno. Stoga je važno držati se preporučene doze od 55 mcg dnevno i ne prelaziti tu količinu.
Nizak nivo u vezi sa povećanim rizicima
Brojna istraživanja potvrdila su moć selena za zdravlje. Hrana bogata selenom pomaže zdravlju srca, a s druge strane, nizak nivo ovog minerala povezan je s povećanim rizikom od bolesti koronarnih arterija. Na primer, pregledom 16 studija koje su obuhvatile više od 433 hiljade ljudi s koronarnom bolešću srca pokazalo se da uzimanje selena u obliku dodataka smanjuje nivo upalnog markera CRP. To pokazuje da selen može pomoći da se smanji rizik od srčanih bolesti smanjenjem upale i oksidativnog stresa u telu.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Gazimestan je i ovog Vidovdana okupio veliki broj Srba koji su došli da obeleže jedan od najvažnijih datuma u srpskoj istoriji, ali je čitav skup protekao uz pojačano prisustvo pripadnika takozvane kosovske policije i iživljavanje naoružane šiptarske bande nad srpskim stanovništvom.
Blokaderi predvođeni Petrom Đurićem, pijani i drogirani, zaustavljeni su od strane policije u Kraljevu posle blokaderskog skupa, a u nastavku teksta pogledajte kako je izgledalo privođenje opozicionog lidera.
Siniša Mali, prvi potpredsednik Vlade i ministar finansija prilikom gostovanja u emisiji "Hit Tvit" na TV Pink govorio je važnim temama za građane Srbije.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić najavio je da će Srbija već krajem avgusta započeti prvu fazu proizvodnje humanoidnih robota, odnosno njihovo sklapanje, dok bi naredne faze podrazumevale razvoj takozvanih "data fabrika" i intenzivniju primenu veštačke inteligencije.
Snimci intime, golotinja i fetiši na internetu su roba koja ima široko tržište. Ovaj biznis je razrađen i kod nas, a, verovali ili ne, po dogovoru s "kupcem" može da se zaradi i golicanjem!
Skandal veka dogodio se na svadbi u Čačku, kada je kum jasno u mikrofon izgovorio ime devojke, za koju tvrdi da je bila u aferi sa mladoženjom nakon veridbe.
Prizor sa plaže u grčkom letovalištu Pefkohori izazvao je buru na društvenim mrežama, a ljudi su po automatizmu zaključili da su za isti krivi turisti iz Srbije.
Tradicionalno okupljanje vlasnika i ljubitelja "fića" u Velikom parku u Kragujevcu bila je vožnja kroz istoriju i lepa sećanja poznanika i starih prijatelja koji su se našli ponovo na istom mestu.
Marinko Magda, poznat kao "Subotički Džek Trbosek", već više od tri decenije služi kaznu za zločine koji su šokirali Srbiju i region, a građani i danas sa jezom govore o krvavoj noći iz 1994. godine.
Smrtna kazna predstavlja najradikalniji i najkontroverzniji pravni mehanizam u istoriji čovečanstva, postavljen na tankoj granici između apsolutne pravde i ubistva. Dok je savremeni svet predvođen Evropom krenuo putem ukidanja ove sankcije u ime dostojanstva ljudskog života, globalna slika pravosuđa ostaje podeljena.
Apelacioni sud u Beogradu ukinuo je presudu kojom je Damjan Gvozdenović bio osuđen na 10 godina zatvora za ubistvo Aleksandra Tatalovića u Rakovici 2022. godine i naložio ponovno suđenje uz produženje pritvora.
Takozvani "duh Enkoridža", koji se odnosi na nedavne razgovore između Rusije i Sjedinjenih Američkih Država, nije formalizovan u zvaničnim dokumentima niti je bio praćen potpisivanjem bilo kakvih sporazuma, izjavio je ruski predsednik Vladimir Putin.
Poljska je danas zabeležila najvišu temperaturu od početka merenja, pošto je tokom toplotnog talasa koji pogađa veći deo Evrope u mestu Slubice izmereno 40,5 stepeni Celzijusa, saopštio je danas poljski Institut za meteorologiju i upravljanje vodama.
Predsednik Belorusije Aleksandar Lukašenko uputio je, uoči sastanka sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom u Valdaju, javni i neočekivano oštar apel ruskom ambasadoru u Minsku Borisu Grizlovu otvoreno zatraživši od Moskve da ne uvlači Belorusiju u direktan vojni sukob sa Ukrajinom.
Glumac Tihomir Arsić preminuo je 7. decembra 2020. godine. Tokom svoje dugogodišnje karijere bio je jedan od miljenika "sedme sile" jer je medijima rado izlazio u susret i davao intervjue.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.