Openhajmer - svi smo gledali film, a malo ko zna ove detalje iz života slavnog fizičara!
Podeli vest
Kao jedan od vođa "Projekta Menhetn", fizičar Robert Openhajmer je stvorio atomsku bombu, ali je nakon njihovog bacanja na Hirošimu i Nagasaki, zbog toga zažalio i ostao upamćen u istorji kao "otac naprave sudnjeg dana".
Tog 16. jula 1945. godine, kada su bačene bombe na Hirošimu i Nagasaki, život jednog čoveka se zauvek promenio. Taj čovek je bio fizičar Robert Openhajmer, vođa "Menhetn projekta".
Objavljene su mape koje pokazuju razaranja koja bi mogla biti izazvana ako se na Moskvu baci nova vrsta nuklearne bombe, koju tajno razvija Bajdenova administracija, piše Dejli mejl.
Izraelski premijer Benjamin Netanjahu suspendovao je danas sa sastanaka vlade na neodređeno vreme ministra baštine Amihaija Elijahua zbog toga što je govorio o mogućnosti nuklearnog napada na Gazu, saopštila je premijerova kancelarija.
05.11.2023
10:59
Ko je bio Robert Openhajmer?
Rođen 22. aprila 1904. u Njujorku, Robert Openhajmer je studirao filozofiju, književnost i jezike. Pored toga, voleo je i klasiku: čitao je Platonove dijaloge na grčkom i drevne hinduističke pesme. Opi, nadimak po kom je bio poznat među svojim rođacima, počeo je da pokazuje interesovanje za eksperimentalnu fiziku na Univerzitetu Harvard, a posebno dok je studirao termodinamiku. U Sjedinjenim Državama, mali broj univerziteta je posvećivao deo svojih programa ovoj temi, pa je Openhajmer odlučio da nastavi studije u Evropi.
Prijatelji su ga opisivali kao čoveka teškog karaktera. Tokom 1920-ih, naučnik je živeo život čoveka "odsečenog" od stvarnog sveta: nije čitao novine niti slušao radio. Čuo je za pad na Volstritu dok je šetao sa fizičarom - a kasnije i nobelovcem Ernestom Lorensom - šest meseci nakon što se to dogodilo. On je potvrdio da je prvi put glasao na predsedničkim izborima 1936. godine, uprkos činjenici da je godinama ranije već počeo da se interesuje za međunarodnu politiku.
Izraelski ministar za poslove i nasleđe Jerusalima Amihaj Elijahu iz ultradesničarske partije Ocma jwehudit (Jevrejska snaga) izjavio je da je jedna od opcija u ratu u Pojasu Gaze da se baci nuklearna bomba na tu palestinsku teritoriju.
Ruski predsednik Vladimir Putin potpisao je danas zakon o opozivu ratifikacije Sporazuma o sveobuhvatnoj zabrani nuklearnih proba.
02.11.2023
11:05
Lažne optužbe i pokušaji diskreditovanja
Openhajmer je bio uključen u ekipu koja je učestvovala u "Projektu Menhetn", uprkos činjenici da je FBI počeo da ga istražuje 1941. godine kako bi utvrdio da li je član Кomunističke partije Sjedinjenih Država. Ono što su uspeli da potvrde jeste da je bio deo Izvršnog komiteta Američke unije za građanske slobode, koja je smatrana paravanom za komunističke aktivnosti.
Tako je dosepo na spisak koji je uključivao sve one ljude koji su u slučaju vanredne situacije u državi, morali da budu uhapšeni. Uz sve ovo, zaprepašćenje je izazvalo i to što ga je Lesli Grouvs - visoka komanda "Menhetn projekta" i nadzornik izgradnje Pentagona - postavio na čelo projekta. Ali general ga je smatrao najpogodnijom osobom za to, uprkos izveštajima FBI.
Godine 1953. Openhajmer je optužen za saradnju sa komunistima, da je štitio neke od njih tokom boravka u Alamogordu. Iako tvrdnje nikada nisu dokazane, sve bezbednosne dozvole su povučene. Nemilosrdno je ispitivan, pa čak i ponižen detaljima iz privatnog života.
Atomske bombe i rehabilitacija
Federacija američkih naučnika odmah je stala u njegovu odbranu, čineći ga simbolom nepravednog lova na veštice. U narednim godinama je nastavio da piše i objavljuje radove, da bi mu godine 1963 američki predsednik Lindon Džonson uručio nagradu Enriko Fermi, gest političke rehabilitacije.
Openhajmer se posvetio dušom i telom realizaciji glavnog cilja projekta. Ali nakon eksplozije dve atomske bombe na japanskom tlu, u Hirošimi i Nagasakiju, ponos koji je Openhajmer osećao nakon testova u Novom Meksiku pretvorio se u užasan osećaj krivice. U poseti američkom predsedniku Hariju Trumanu, Openhajmer je rekao da mu je žao što ima "krv na rukama". Кada je naučnik otišao, Truman je rekao da više nikada ne želi da vidi "ovog skota", smrknutog lica i vidno uznemiren.
Ministarstvo energetike SAD je 2014. godine objavilo kompletan transkript suđenja Openhajmeru, čiji mnogi detalji su i ranije bili poznati. Ipak, objavljeni materijal je potvrdio da je on zaista bio odan svojoj zemlji. Ostao je upamćen kao jedan od najvećih fizičara sveta, ali i kao čovek koji je, kao tvorac atomskih bombi, neposredno zaslužan za nebrojeno odnetih života u eksplozijama atomskih bombi u Japanu 1945. godine.
Umro je u Prinstonu, 18. februara 1967. godine od raka grla, a ove godine je prikazan film o njemu i njegovom životu, koji je stekao ogromnu popularnost širom sveta.
Rusija planira da do 2036. godine rasporedi oko Zemlje grupaciju od preko 2.000 svemirskih letelica, navodi se u izveštaju koji je pripremljen uoči posete ruskog predsednika Vladimira Putina Raketno-kosmičkoj korporaciji „Energija“.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Objavljene su mape koje pokazuju razaranja koja bi mogla biti izazvana ako se na Moskvu baci nova vrsta nuklearne bombe, koju tajno razvija Bajdenova administracija, piše Dejli mejl.
Poljska je zvanično podnela prijavu za učešće u programu Nuclear Sharing i nije je povukla, potvrdio je zamenik ministra nacionalne odbrane Poljske Pavel Zalevski.
Evropa postaje zavisna od ruskog đubriva kao što se dogodilo sa gasom, piše američki list "Fajnenšel tajms", pozivajući se na jednog od najvećih proizvođača đubriva za poljoprivredne kulture Svejna Torea Holzetera.
Kandidat pokreta Kreni-promeni za gradonačelnika Beograda Savo Manojlović izjavio je, gostujući na opozicionoj N1, kako opozicija samo priča o krađi izbora, a sedi u Skupštini i prima milione.
Kandidat pokreta Kreni-promeni za gradonačelnika Beograda Savo Manojlović izjavio je, gostujući na opozicionoj N1, da treba dopreti do što većeg broja ljudi koji nemaju prilike da gledaju ovu "kanalizaciju".
Brajan Brković iz pokreta "Bravo" poznat po svojim antisrpskim stavovima, te skrnavljenu srpske zastave najavio kako ide "zajedno i jako" sa Milošem Jovanovićem.
Mandatar za izbor Vlade Srbije Miloš Vučević ocenio je danas da priča dela opozicije o bojkotu izbora za njega nije ništa drugo osim rašomonijada i ocenio da to što neko bira gde će izaći, a gde neće ne znači ništa drugo osim da procenjuju gde bi možda mogli da pobede i gde mogu da kontrolišu svoje odbore.
Mercedes 600 iz 1974. godine, u kome se vozio bivši predsednik SFRJ Josip Broz Tito vratio se svojoj kući, u Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srbije.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je, povodom kritika da je izgradnja vezana za Ekspo preplaćena, da je umoran od takvih priča i ukazao da danas ne bi bilo ni Beograda na vodi, ni auto-puteva, ni drugih projekata, da je slušao one koji su uvek protiv nečega.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je danas da Srbiju od susednih zemalja razlikuje to što joj Zapad ne diktira šta treba da uradi i poručio da je Srbija slobodna i nezavisna zemlja i da će takva i ostati.
O sramnoj rezoluciji o nepostojećem genocidu u Srebrenici, kao i o pravoj istini se zapravo dogodilo u tom mestu, govorio je u Info jutru dr Vojislav Šešelj, lider SRS.
Šiptarski ekstremisti predvođeni Kurtijem i Vjosom Osmani hoće da naprave novu Srebrenicu na Kosovu i Metohiji. Samo čekaju da se prizna sramna rezolucija i prihvatanje Kosova i Metohije u Savet Evrope da bi mogli da tuže Srbiju. Na ovu, ali i na druge važne teme u "Info večeri" govorili su Gavrilo Kovačević, predsednik opštine Zemun i Vladimir Kljajić, politikolog. Uživo u program putem vajber uključenja javio se pukovnik Milan Jolović koji je komentarisao moguće donošenje sramne rezolucije o Srebrenici.
Na današnji dan pre tačno godinu dana Kosta Kecamović je uzeo dva očeva pištolja i municiju i stavio ih u svoj školski ranac, a onda je kobnog 3. maja tim oružjem ubio devet učenika i radnika obezbeđanja OŠ "Vladislav Ribnikar" na Vračaru.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Zaječaru, po nalogu tužioca, uhapsili su D.D. (52) iz ovog grada, zbog postojanja osnova sumnje da je izvršio krivično delo teška telesna povreda.
Državljanin Srbije M.B. (60) nastradao je tokom planinarenja u kanjonu Mrtvice kod Kolašina u Crnoj Gori. Reč je o muškarcu iz Beograda, kom je prethodno pozlilo.
Utakmica Olimpijakosa i Barselone u Atini donela je pregršt uzbuđenja, produžetak, dramu u poslednjoj sekundi, bes domaćih navijača i igrača zbog sudijskih odluka, ali i blokadu sezone!
Centar Olimpijakosa i srpski košarkaški reprezentativac Filip Petrušev u tren oka prešao je put od heroja do tragičara u porazu od Barselone, pošto je pri rezultatu 80:80 doslovce u poslednjoj sekundi faulirao Džabarija Parkera pri šutu za tri poena, a ovaj je od tri bacanja iskoristio dva za pobedu 82:80.
Novak Đoković se uvek trudi da pomogne mladim igračima, a to je potvrdio i Jakub Menšik koji je otkrio koliko mu je značila podrška najboljeg na svetu.
Veliki broj njujorških policajaca ušao je u utorak uveče na Univerzitet Kolumbija i priveo oko 50 propalestinskih demonstranata, nekoliko sati nakon što je gradonačelnik Njujorka poručio da protest studenata koji dve nedelje paralizuje tu obrazovnu instituciju "mora odmah da se okonča".
"Tenkovi-kornjače" ili "car-mangali" sve češće se pojavljuju na frontu sa ruske strane i igraju važnu ulogu, kako kad je u pitanju pratnja tehnike, tako i u borbi protiv dronova, ističu stručnjaci za Biznis insajder i Forbs.
Evropa postaje zavisna od ruskog đubriva kao što se dogodilo sa gasom, piše američki list "Fajnenšel tajms", pozivajući se na jednog od najvećih proizvođača đubriva za poljoprivredne kulture Svejna Torea Holzetera.
Portparol vojske Huta Jahja Sari Kasim rekao je sinoć u televizijskom obraćanju da su „u znak podrške palestinskom narodu i kao odgovor na američko-britansku agresiju, izveli vojne operacije protiv protivničkih ratnih brodova u Crvenom moru“.
Uprkos dešavanjima koja su u prdohodnih mesec i više dana potresala čitav istok Srbije posebno najveće selo na području grada Bora, Zlot, iz koga su osumničeni za monstruozno ubistvo dvogodišnje Danke Ilić , tradicionalna ,,Bakljada,, u organizaciji Mesne zajednice je održana.
Čačanin Rato Smiljanić (75), penzionisani TV mehaničar, kuću svojih roditelja pre nekoliko godina pretvorio je u jedinstveni muzej nostalgije i sećanja.
Praznik rada danas praznuju i oni koji rade i oni koji još nemaju ni dan radnog staža. Ovaj dan, međutim, nekada je bio poseban za Crnotravce! Samouki zidari, tesari, kamenoresci bili su nekada najtraženiji majstori...Ovo je priča o njima.
U leto 1914. godine moćna Austrougarska monarhija napala je Srbiju. Posle očajničke i herojske borbe mnogo manje i slabije opremljene srpske vojske, izbora više nije bilo – jedini put za spas Srbije vodio je preko vrleti nepristupačne i negostoljubive Albanije.
Srbofilija predstavlja osećanje ljubavi ili simpatije prema Srbima, Srbiji, Republici Srpskoj, srpskoj istoriji, srpskom jeziku, srpskoj kulturi i svemu što je povezano sa Srbima.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.