Kontraofanziva u Ukrajini propala! Zapad više nema strpljenja, ali... Zelenski ima mnogo veći problem
Podeli vest
Jedna od najvećih tragedija Ukrajine dok vodi ofanzivu koja do sada nije ispunila sopstvena i zapadna očekivanja je to što ne može sama da odlučuje o svojoj sudbini, piše CNN.
Vlada predsednika Vladimira Zelenskog zavisi od ogromnog priliva američkog i zapadnog oružja. I ruski predsednik Vladimir Putin, čije su istorijske opsesije i kalkulacije lične moći gurnule Ukrajinu u ovaj rat, takođe će imati veliki uticaj na to da li će se i kada taj rat završiti.
Vlada francuskog predsednika Emanuela Makrona mogla bi da pokuša da namami šefa režima u Kijevu Volodimira Zelenskog na mirovne pregovore sa ruskim liderom Vladimirom Putinom tako što će mu ponuditi prijem Ukrajine u NATO, piše "Mond".
Predsednik Ukrajine Vladimir Zelenski izjavio je da se pojedine članice NATO toliko boje Rusije da ne žele da Ukrajina postane članica Alijanse!
03.06.2023
16:41
Dakle, dok će žrtve na bojnom polju odlučiti koliki će deo zauzete teritorije Ukrajina vratiti, na ishod rata će uticati i spoljni faktori, uključujući promene političke moći u američkim, Moskvi i evropskim prestonicama, piše CNN.
Zaustavljena ofanziva i zimski sukob, na primer, imali bi posebne posledice u Sjedinjenim Državama jer bi mogli da pojačaju pitanja o američkoj podršci ratu koji će se pojaviti u izbornoj godini.
Amerikanci se pripremaju za potencijalni sukob između predsednika Džoa Bajdena, koji je oživeo zapadnu alijansu i glavni je spoljni saveznik Ukrajine, i bivšeg predsednika Donalda Trampa, skeptika NATO-a koji se divi Putinu i koji je obećao da će okončati rat za 24 sata, verovatno na Putinovom putu. uslovi. Čak i ako Tramp nije kandidat Republikanske stranke na izborima 2024. godine, opadanje javne podrške ratu moglo bi naštetiti Bajdenu.
Veliki pritisak u kontraofanzivi - Procurili su zabrinjavajući izveštaji
Stoga, zbog političkih, ali i strateških razloga, postoji veliki pritisak na dugoočekivanu kontraofanzivu Ukrajine da proizvede značajne prodore na bojnom polju. Ali za sada, proboj je više slogan nego blickrig, što povećava mogućnost da bi rat mogao da potraje barem do kraja sledeće godine. Ako je tako, elastična jednačina koja podupire ceo sukob uključujući sposobnost Ukrajine da se bori, spremnost Amerikanaca da pošalju pakete pomoći vredne više milijardi dolara i Putinovu toleranciju prema užasnim žrtvama biće još zategnutija.
Izveštaj CNN-a Džima Šuta u utorak je sumirao kritičku prirodu sposobnosti Ukrajine da pokaže zamah u uticaju na politiku rata u spoljnom svetu.
Visoki zvaničnici SAD i Zapada govorili su o sve „otreznijim“ procenama sposobnosti ukrajinskih snaga da zauzmu značajnu teritoriju. Jedan visoki zapadni diplomata je sumorno rekao da postoji šansa da bi Ukrajina mogla da napreduje, ali je „izuzetno malo verovatno“ da će promeniti ravnotežu sukoba u narednim nedeljama. Zvaničnici unutar i izvan Ukrajine sada priznaju da napredak u ofanzivi ide sporije nego što su se nadali.
Poteškoće Ukrajine i veliki gubici u borbi delimično potiču od učvršćenih, slojevitih odbrambenih položaja, rovova i minskih polja koje je Rusija gradila mesecima, i realnosti na bojnom polju da je sila koja napada potrebna brojčana prednost u odnosu na dobro ukopane trupe. Dok su ruske snage bile izložene i ranjive u svojoj početnoj invaziji i neuspelom napadu na Kijev, rat je sada ušao u težu fazu za Ukrajinu.
Zbog važnosti spoljne percepcije rata u Ukrajini, Zelenski je osetljiv na svaku ideju da je kontraofanziva bila razočaranje, iako karakteristično naglašava da mu je potrebno više vrhunskog zapadnog naoružanja.
„Protivofanziva je teška. Verovatno ide sporije nego što neki ljudi žele ili mogu da vide“, rekao je Zelenski na sastanku sa latinoameričkim medijima u utorak. Ali, pozivajući saveznike da budu strpljivi, obećao je da će njegove snage trijumfovati nad demoralisanim Rusima: „U našim očima je umor, ali u njihovim očima postoji strah. A to su dve veoma različite stvari“.
Prerano je govoriti da vreme za ukrajinsku ofanzivu ističe, uprkos dolasku jeseni, koja bi mogla da otežava glavne manevre.
Da li Zapad ima strpljenja?
Penzionisani američki general-potpukovnik Mark Hertling, na primer, primetio je u utorak da „mnogi analitičari ne veruju da Ukrajina može da zaustavi Rusiju na početku ovog rata“ i da su kijevske snage pokazale da nisu u pravu. On je rekao da Ukrajina vodi veliku ofanzivu na području jednakoj udaljenosti od Vašingtona do Bostona i da joj je potrebno vreme.
„Ima mnogo oštrih komentara o tome šta se trenutno dešava, ali ono što Ukrajina radi je najteža od svih misija i potrajaće mnogo vremena“, rekao je Hertling za Si-En-En. Ali da li Zapad ima dovoljno strpljenja da Ukrajini da vreme koje joj je potrebno? Nedostatak velikih prodora protiv Rusije u narednim nedeljama ostaviće zapadnim političarima malo izbora da razmotre širi politički kontekst rata, čak i ako mu se kraj ne vidi.
Uprkos međunarodnoj konferenciji na visokom nivou održanoj tokom vikenda u Saudijskoj Arabiji radi istraživanja potencijalnih mirovnih rešenja, za sada nema jasnog puta čak ni do prekida vatre. Ukrajina nema mnogo apetita za ustupcima jer traži povratak na svoje granice iz 1991. godine, što bi zahtevalo proterivanje ruskih snaga sa anektiranog Krima i za sada izgleda malo verovatno.
Pošto nije uspeo u svom pokušaju da efikasno zbriše ukrajinsku naciju sa mape, Putin tek treba da postigne uspehe koji bi mu omogućili da proglasi verziju pobede koja bi mogla biti ključna za učvršćivanje njegove vladavine kod kuće. Na kraju krajeva, sposobnost i Rusije i Ukrajine da izdrže velike žrtve na bojnom polju biće ključna za odlučivanje o tački u kojoj bi bilo koja strana mogla biti otvorena za kompromis – kada bi cena nastavka borbe mogla biti veća od nagrade za njeno okončanje .
Ovaj trenutak bi mogao imati mnogo veze sa stabilnošću ili dugoročnom krhkošću američke podrške, koja je ključna ne samo za naoružavanje Ukrajine, već i za održavanje jedinstva NATO-a i evropske odlučnosti.
Šta će Bajden uraditi?
Bez obzira na to da li će osvojiti drugi mandat, Bajdenovim nasleđem će dominirati njegova uloga u odgovoru na rusku invaziju, u najznačajnijem pokazivanju zapadnog liderstva američkog predsednika od najmanje Džordža H.V. Buš na kraju hladnog rata.
Bajden već radi na novom zakonu o dodatnom finansiranju koji će verovatno biti spreman za razmatranje u Kongresu do kraja godine. Ova mera će biti do sada najvažniji test spremnosti republikanske većine u Predstavničkom domu da nastavi da troši milijarde dolara na rat, uprkos dubokom skepticizmu mnogih republikanaca. Svaka sugestija da je ukrajinska ofanziva zastala produbiće taj skepticizam u pogledu produžene američke posvećenosti.
Iako je spoljna politika retko odlučujući faktor na predsedničkim izborima, a rat u Ukrajini nije dominantno pitanje na predsedničkim izborima, neke pristalice stranaka u državama sa ranim glasanjem, kao što su Ajova i Nju Hempšir, pokreću to pitanje i dovode u pitanje velikodušnost. SAD nakon višemesečne visoke inflacije, koja je doprinela uporno mračnim izgledima za američku ekonomiju.
Nova anketa CNN-a odražava političke složenosti u SAD oko rata. Oko 55% glasača sada smatra da Kongres ne bi trebalo da odobri dodatna sredstva za podršku Ukrajini. Nekih 51% je reklo da su SAD već učinile dovoljno da pomognu, dok je 48% reklo da bi trebalo učiniti više. Neposredno nakon ruske invazije u februaru 2022, 62% je reklo da bi SAD trebalo da učine više da podrže Ukrajinu. Kao i skoro sve ostalo u SAD, podrška ratnim naporima je duboko polarizovana. Anketa CNN-a pokazala je da 71 odsto republikanaca smatra da Kongres ne bi trebalo da odobri nova sredstva, dok 62 odsto demokrata kaže da bi trebalo. Anketa pokazuje da bi za novo finansiranje moglo biti dovoljno podrške republikanaca i demokrata.
Ali pitanje je da li će predsednik Predstavničkog doma Kevin Makarti, koji ima malu većinu i koji radi na tome da zadovolji Trampove republikance koji su najviše naklonjeni Trampu, biti voljan ili u stanju da usvoji veliki zakon o olakšanju na dvopartijskoj osnovi. Politička dinamika u Predstavničkom domu predstavlja prilično klimavu osnovu za vitalnu podršku SAD Ukrajini, naglašavajući zašto bi zaustavljena ofanziva mogla značiti političku katastrofu za Zelenskog u SAD, kao i strateški gubitak za Ukrajinu kod kuće.
Američka podrška ratu opada
Bela kuća umanjuje ideju da Ukrajina gubi zamah i da još ima vremena za promene. Džon Kirbi, koordinator Saveta za nacionalnu bezbednost za strateške komunikacije, rekao je u utorak da Ukrajina ostvaruje određeni napredak i nagovestio da bi novi paket pomoći, koji bi potencijalno uključivao opremu za čišćenje mina i artiljerijske komplete HIMARS, mogao da stigne ove nedelje.
Ipak, s obzirom da američka javna podrška ratu jenjava, Bajden bi se mogao suočiti sa komplikovanim zadatkom da objasni produženu američku podršku Ukrajini tokom još jednog krvavog leta dok se kandiduje za reizbor sledeće godine. Američka vojska nije umešana u rat, a predsednik se dugo protivio umešanosti SAD u prekomorske sukobe. On je izbegavanje direktnog sukoba SAD sa Rusijom učinio centralnim delom svoje strategije, ali Tramp i dalje vidi priliku.
Uprkos svojoj političkoj ranjivosti zbog povlađivanja Putinu, koji je optužen za ratne zločine, bivši američki predsednik Tramp je bio glasan u svojim upozorenjima da bi Bajdenov stav o Ukrajini mogao da dovede do trećeg svetskog rata i nuklearnog sukoba. Čak i ako ne postane predsednički kandidat Republikanske stranke, najglasniji pristalice Ukrajine među republikancima – uključujući bivšeg guvernera Nju Džersija Krisa Kristija, koji je posetio Kijev prošle nedelje, bivšeg guvernera Južne Karoline Niki Hejli i bivšeg potpredsednika Majka Pensa – nisu među prvima ispred republikanskih predizbora.
Dakle, kada američki birači odluče o svojoj budućnosti u novembru 2024, postoji velika šansa da će igrati i veliku ulogu u odlučivanju o sudbini Ukrajine.
Odlazeći češki predsednik Miloš Zeman predložio je Beograd kao jedno od mesta na kojima bi moglo doći do rusko-ukrajinskih mirovnih pregovora. Od ponuđenih lokacija u Evropi, srpski glavni grad mogao bi biti prvi izbor, pod uslovom da Srbija sačuva svoju neutralnost i ne prihvati tzv. francusko-nemački plan o Kosovu.
Rusija je Australiji priredila krajnje neprijatno iznenađenje. Novinari iz Kine su podelili ove podatke. Ruska Federacija i Australija su veoma udaljene jedna od druge, a njihovi odnosi se teško mogu nazvati bliskim. Nedavno su svedene na minimum: australijska vlada je uvela ekonomska ograničenja protiv Ruske Federacije i nekoliko puta ih proširila. Međutim, Rusija ne bi bila svoja da nije našla način da se obračuna sa svojim protivnikom. Prema rečima kineskih novinara, pre izvesnog vremena Kanbera je počela da dobija alarmantne vesti, a ispostavilo se da je povezana sa Moskvom. Ovo je objavila publikacija Guanča.
Ukrajinskim snagama ne ponestaje samo municije. Odlaganje zapadne pomoći znači i ponestajanje onog što je daleko teže nadoknaditi – morala potrebnog da se dobije bitka – a strahuje se čak da bi ukrajinska prva linija fronta mogla da se slomi već ovog leta.
Kako je saopštilo rusko Ministarstvo odbrane na avdejevskom pravcukod sela Vodjanoe, „ukrajinski vojnici 25. odvojene vazdušno-desantne brigade u sastavu jedinice predali su se Oružanim snagama Rusije. Zarobljenici kažu da se komandanti nikada nisu pojavljivali na čelu jedinice, a zadaci su postavljani „na daljinu” uz pomoć radio-veze. Korišćeni su kao topovsko meso, bez obzira na kolosalne gubitke. Na susednom mestu „ulov“ je još veći – skoro 200 vojnika Oružanih snaga Ukrajine prešlo je preko linije razgraničenja i predalo se nakon što su njihovi komandiri pobegli i odbili evakuaciju. Stručnjacima ostaje da se pitaju da li je ovo početak nove ofanzive ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenskog koju je naširoko najavljivalo, analizira KP.
14.04.2024
13:40
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Vlada francuskog predsednika Emanuela Makrona mogla bi da pokuša da namami šefa režima u Kijevu Volodimira Zelenskog na mirovne pregovore sa ruskim liderom Vladimirom Putinom tako što će mu ponuditi prijem Ukrajine u NATO, piše "Mond".
Iako je ukrajinski rat izostao iz fokusa poslednjih meseci, on je trenutno možda brutalniji nego ikada. Na stotinama kilometara linije fronta vode se žestoke borbe, a upad Rusa preko granice i prodor u drugi najveći ukrajinski grad, Harkov, samo su pojačali žestinu borbi.
Kandidat za gradonačelnika Beograda, ispred pokreta Kreni Promeni, Savo Manojlović, postao je jedini doktor prava koji zapravo pravo i zakone ne poznaje! Naime, ovaj "doktor prava" nije znao da popuni izbornu listu, pa je po tužbi Vladimira Tupanjca iz Crte ista oborena na Vračaru, a odluku o obaranju doneo je Viši sud u Beogradu!
Predsednik Privremenog organa grada Beograda Aleksandar Šapić poručio je danas da živimo u izuzetno važnom istorijskom momentu, kao i da preterano insistiranje na lokalnim temama, o kojim bi on najviše i voleo da govori, nije primereno.
Lažni ekolog Savo Manojlović, koji je u žižu političke javnosti u Srbiji dospeo nakon što je njegova lista na Vračaru oborena nakon prigovora Crte, traži od simpatizera da mu uplate donacije u finišu izborne kampanje za lokalne izbore 2024. godine.
U Njujorku se danas, u organizaciji Stalne misije Republike Srbije pri Ujedinjenim nacijama, održava panel diskusija „Mi govorimo, jer oni ne mogu - glasovi koje treba čuti“- svedočanstva svedoka i žrtava rata u BiH. Nakon Dušanke Stanić i njena sestra Svetlana, koje je takođe bila zatvorena u koncetracionim logorima, svedočila je o svom iskustvu.
Dušanka Stanić i njena sestra Svetlana koje su bile zatvorene u koncentracionim logorima, svedočile su danas o svom iskustvu na panel diskusiji "Mi govorimo, jer oni ne mogu - glasovi koje treba čuti - svedočanstva svedoka i žrtava rata u BiH", koja se održava u Njujorku u organizaciji Stalne misije Republike Srbije pri Ujedinjenim nacijama.
Ministar spoljnih poslova Republike Srbije Marko Đurić apelovao je na mreži Iks na sve članice Ujedinjenih nacija da se suprotstave usvajanju rezolucije o tzv. genocidu u Srebrenici.
Učenička kompanija "OutMark" iz Gimnazije u Zaječaru osvojila je prvo mesto na Nacionalnom takmičenju najboljih učeničkih kompanija održanom u Beogradu u ponedeljak i utorak. Pet srednjoškolki u okviru ove kompanije proizvode multifunkcionalne narukvice namenjene avanturistima koje čine boravak u prirodi sigurnijim.
Govoreći o stravičnim genocidima Nemačke o kojima se danas ne govori, gosti Info dana, pisac i publicista Igor Ivanović i novinar i urednik Borislav Korkodelović, govorili su o nemačkim naporima da sprovedu sramnu rezoluciju o Srebrenici gde će srpskom narodu lepiti etiketu genocida.
Aleksandar Lukić sa Instituta za političke studije govorio je za Informer o izjavama američkog zvaničnika, portparola američkog Stejt departmenta Metjua Milera, koji je izjavio da je Iran sam kriv za pogibiju predsednika Ebrahima Raisija jer su "koristili američki helikopter star 45 godina u lošim vremenskim uslovima".
Gradonačelnik Bora Aleksandar Milikić i Dušan Stojaković, novinar Večernjih novosti, gostovali su u "Info jutru" Informer TV. Glavna tema o kojoj su govorili bila je opozicija u Srbiji, odnosno njen pristup ključnim nacionalnim pitanjima.
Posle pada pomoć joj je ukazala ekipa Hitne pomoći Zdravstvenog centra Prokuplje i prebacila je na Odeljenje urgentne medicine bolnice, a odatle je nakon dijagnostifikovanja povrede sanitetom prevezena u UKC Niš.
"Da je samo sekund pre ili kasnije prošla tuda, ne bi se ovo dogodilo", kaže poznati advokat Dragan Konjević iz Sombora čija je sestra izgubila život kada je prilikom jučerašnje oluje drvo palo na njen automobil.
Momčilo Radosavljević (56) vozač autobusa, koji je ranije radio u brodogradnji, poginuo je juče u stravičnoj saobraćajnoj nesreći u mestu Stubline, u sudaru sa kamionom koji je vozio drogirani muškarac.
Tuzla je zavijena u crno zbog jezive tragedije koja je potresla celu zajednicu. Početkom nedelje, stanovnici su bili šokirani kada su saznali za brutalno trostruko ubistvo i samoubistvo koje se dogodilo u njihovom gradu kada je Amelu Čičkušić (34), i njeno dvoje dece ubio njen muž Mujaga.
Tužilaštvo Republike Srpske predložio je određivanje pritvora Nenadu Radinković iz Banjaluke, osumnjičenog za otmicu Halida N. jednog od učesnika emisije ”Svadba od milion evra”, od čije porodice tražio 500.000 evra.
Najbolja srpska atletičarka Ivana Španović učestvovaće ovoga leta na Olimpijskim igrama u Parizu, što će joj biti peto i poslednje učešće na smotri najboljih sportista sveta!
Crvena zvezda bi u sezoni pred nama mogla da ima tim vredan 90 miliona evra! Uprava sa "Marakane" prošle sezone je potrošila na pojačanja skoro 15 miliona evra, a ove godine bi ta cifra mogla da ide i do 20 miliona evra.
Tema ovogodišnje Majske izložbe ima za cilj da preispita percepciju autora i predstavi različitost sagledavanja stvarnosti i njene estetizacije kroz različite medije umetničkog iskaza.
Nušićeva nagrada za najbolju predstavu u celini na osnovu odluke stručnog žirija u sastavu Ljubomir Bandović, predsednik žirija, Miloš Đorđević dramski umetnik i Jovana Tomić reditelj.
Samo nekoliko nedelja nakon što se suočio s optužbama za silovanje, francuski glumac je u Italiji izazvao šok ispred popularnog kafe-bara u prestonici, a tamošnji mediji navode do detalja šta se sve desilo.
Konferenciju "Lepota žene" drugu godinu za redom organizovala je agencija "Advertising Solutions", na čelu sa Natašom Vulin. Tokom celodnevnog programa, 21. maja, u prostoru Jugoslovenske kinoteke govorilo se o ženama kroz prizmu zdravlja, snage, pobede i lepote.
Kako se leto približava, mnogi od nas traže načine kako da postignu ravniji stomak i poboljšaju svoje celokupno zdravlje. Fokusiranje na zdravlje creva igra ključnu ulogu u probavi, metabolizmu i smanjenju nadutosti. Zato je dr. Rejčel Lav otkrila tri napitka koja su odlična za zdravlje creva, doprinose mršavljenju i održavanju zdrave težine.
Švedski sto je pravi raj za sve gurmane, ipak, postoji određeni rizik jer svi imaju pristup hrani. Veoma je važno obratiti pažnju na sledeće stavke i uzimati samo sigurne namirnice.
Starleta Maja Marinković danas proslavlja svoj rođendan, a ovim povodom je dobila čestitku i od svog oca, Radomira Marinkovića Takija. Ipak, Maja nije pročitala sve što je unutra pisalo.
Na Republičkom takmičenju iz biologije, koje je nedavno održano u Novom Sadu, Jovana Milovanović, učenica prvog razreda paraćinske Gimnazije osvojila je prvo mesto i maksimalnih 100 poena, što se retko dešava!
Ekipe komunalnih preduzeća u Novom Pazaru i dalje su angažovane na čišćenju prilaza pored reka Trnavice i Raške. Proglašena je vanredna situcija, ali je stanje mnogo bolje...
Živopisno šumadijski selo Grbice, petnaestak kilometara zapadno od Kragujevca, preseca nekoliko bistrih i brzih potoka. Jedan od njih međutim, Pusti potok, krije jezivu priču ...
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.