Dan Republike Srpske Krajine: Na Nikoljdan donet ustav koji je označio krvavu borbu za život i državu jednog naroda!
Podeli vest
Na današnji dan, 19.12.1991 godine u Kninu je zvanično proglašena Republika Srpska Krajina nastala objedinjavanjem srpskih autonomnih oblasti u prethodnoj SR Hrvatskoj.
Republika Srpska Krajina (skraćeno RSK, ili Srpska Krajina ili samo Krajina), bila je država u jugoistočnoj Evropi. rpska Krajina se većim dijelom svoje teritorije prostirala na području nekadašnje Vojne krajine. Ujedinjeni su prostor SAO Krajine (Severna Dalmacija, Lika, Kordun i Banija), SAO Zapadna Slavonija i SAO Zapadni Srem, Istočna Slavonija i Baranja.
U božićnom tramvaju Zagrebačkog javnog prevoza (ZET), muškarac i žena obučeni u Deda Mraza i Vilu pevali su pesmu "Čavoglave" Marka Perkovića Tompsona, poznatog po favorizovanju ustaštva, uz ustaške pokliče "za dom".
Na hrvatskom portalu 'Dnevno' izvesni Ivica Šola, teolog i profesor na Univerzitetu u Sisku, tvrdi da ima loše vesti jer Srbija ima izlaz na Jadransko more?!
05.12.2023
11:14
Odlukom konstitutivnog srpskog naroda doneta je jednoglasna odluka da krajiški Srbi ne žele da žive odvojeno od ostalih Srba te je proglašenje nezavisnosti Krajine usledilo kao reakcija na proglašenje nezavisnosti Hrvatske po principu konstitutivnosti.
Srpska Krajina je postojala između 1991. i 1995. godine i osnovana je na teritoriji Republike Hrvatske u sastavu Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije. Glavni grad je bio Knin sa 12.331 stanovnika. Osim Knina, veći gradovi su bili Vukovar (44.639 stanovnika) i Petrinja (18.706 stanovnika). Srpska Krajina je 1991. godine imala 470.000, a 1993. godine 435.000 stanovnika. Prostirala se na površini od 17.040 km². Uspostavljena je moneta krajiški dinar i za himnu je proglašena stara himna kraljevine Srbije "Bože pravde" što je prvi put da se ova himna zvanično vraća u upotrebu.
Većinu teritorije je Srpska Krajina izgubila tokom hrvatskih vojnih operacija Bljesak i Oluja 1995. godine. Ostatak Srpske Krajine u istočnoj Slavoniji, Baranji i Zapadnom Sremu, prema Erdutskom sporazumu kroz prelaznu upravu Organizacije ujedinjenih nacija, integrisan je u sastav Republike Hrvatske januara 1998. godine.
Pokojni rođak pevača Baje Malog Knindže i borac srpskih vojnih snaga Milorad Pajčin, imao je samo 32. godine kada biva zarobljen od ustaških zlotvora i proveo je zarobljeništvo u čak pet logora.
Imena majora Milana Tepića, Zorana Karlice, Veljka Milankovića, Boška Perića Peše i drugih srpskih junaka su imena kojima se naš narod ponosi, a među njima je i večni potporučnik Milodrag Mića Stanojević.
23.11.2023
19:51
Srpska Krajina se graničila sa Republikom Hrvatskom, Mađarskom, Saveznom Republikom Jugoslavijom, Republikom Bosnom i Hercegovinom i Republikom Srpskom.
Srbi su na teritoriji buduće Srpske Krajine živeli još od srednjeg veka, pre početka invazije Osmanskog carstva na Balkansko poluostrvo. Na primer, prvo pominjanje Srba u Sremu, Slavoniji i Dalmaciji datira još od 7. veka. Srbi su tada većinom bili naseljeni u oblastima južne Dalmacije, gde su osnovali nekoliko svojih kneževina. Prvi srpski manastir na teritoriji Kraljevine Dalmacije i Hrvatske bio je manastir Krupa, kog su prema predanju 1317. godine osnovali monasi iz manastira Krupe na Vrbasu, a manastir su pomagali srpski kraljevi Stefan Milutin, Stefan Dečanski i Stefan Dušan.
Nakon što su Treći rajh i njegovi saveznici okupirali Kraljevinu Jugoslaviju, stvorena je Nezavisna Država Hrvatska, na čelu sa ustašama. Oni su se pridržavali velikohrvatske ideologije i odlikovali su se krajnjom srbofobijom, što je rezultiralo genocidom nad Srbima. Ustaše su uspostavile i mrežu koncentracionih logora. Tačan broj žrtava genocida nije poznat, oko 800.000 ljudi je mučki ubijeno, prema srpskim izvorima. Značajan broj žrtava je stradao u hrvatskim koncentracionim logorima. Oko 240.000 Srba je prisilno prekršteno u rimokatoličanstvo, a oko 400.000 Srba je proterano u Područje Vojne uprave u Srbiji.
U januaru 1991. godine osnovano je ministarstvo unutrašnjih poslova Krajine, koje je objedinilo sve sekretarijate unutrašnjih poslova koji nisu bila pod kontrolom Zagreba. U februaru 1991. SAO Krajina se ujedinila sa teritorijama severne Dalmacije i Like, gdje su većinu stanovništva činili Srbi. Srpsko nacionalno vieće i Izvršeno veće SAO Krajine su 28. februara 1991. usvojili rezoluciju o otcepljenju od Hrvatske na osnovu rezultata referenduma i tražili su da ostanu u sastavu SFRJ. Skupština SAO Krajine je 16. maja doniela rešenje o prisjedinjenju Krajine Jugoslaviji.
Autonomna oblast Slavonija, Baranja i Zapadni Srem proglašena je 25. juna 1991. godine, a potom je 25. septembra iste godine preimenovana i od tada je postojala pod nazivom Srpska oblast Slavonija, Baranja i Zapadni Srem. Kasnije je na području zapadne Slavonije organizovana Srpska autonomna oblast Zapadna Slavonija.
U leto 1991. u Krajini su počele borbe između hrvatskih paravojnih formacija i pripadnika hrvatskog MUP-a na jednoj strani i srpske milicije na drugoj. Postepeno se u sukobe uključivala JNA, iz koje su u proleće 1991. masovno dezertirali vojnici hrvatske nacionalnosti. Učešće JNA u sukobima se povećalo kada su hrvatski odredi započeli tzv. „blokadu kasarni” u septembru 1991. godine.
U proleće 1991. godine na teritoriju SAO Krajine počele su dolaziti izbeglice sa teritorije pod kontrolom Zagreba. Neki od njih su otišli u Srbiju ili Crnu Goru, a oko 100.000 je ostalo u Krajini. Crveni krst Jugoslavije je 1991. godine prijavio oko 250.000 izbeglica srpske nacionalnosti sa teritorije pod kontrolom Zagreba. Izbeglice su pristizale do primirja u januara 1992. godine.
Srpske autonomne oblasti su se 19. decembra 1991. godine ujedinile u Republiku Srpsku Krajinu. Prema usvojenom ustavu, Srpska Krajina je nacionalna država srpskog naroda i država svih građana koji u njoj žive. Određeni su državni simboli zastava, grb i himna. Milan Babić sa dužnosti predsednik vlade prešao na dužnost predsednika države. Proglašen je suverenitet Srpske Krajine.
Tokom 1991. godine hrvatska garda i policija su počinile brojne zločine nad srpskim civilnim stanovništvom. Najpoznatija mesta u kojima su zločini počinjeni su Gospić, Sisak, Vukovar i sela u Zapadnoj Slavoniji.
U januaru 1995. godine ambasador SAD u Hrvatskoj Piter Galbrajt predložio je Srpskoj Krajini i Hrvatskoj „Plan Z-4”. Predlagao je autonomiju za Kninsku Krajinu, a za Zapadnu Slavoniju i Istočnu Slavoniju, Baranju i Zapadni Srem potpunu integraciju u sastav Hrvatske. Usvajanje ovog plana, predsednik Hrvatske Tuđman je smatrao političkim samoubistvom, međutim pod pritiskom američkih diplomata obećao je da će to pitanje razmotriti u dalekoj budućnosti.
Umesto da nastavi diplomatske kontakte, hrvatska vlada je odabrala vojno rešenje pitanja. Republika Srpska Krajina je likvidirana u maju i avgustu 1995. godine tokom hrvatskih vojnih operacija Bljesak i Oluja. Tokom operacije Bljesak, Hrvatska vojska je zauzela srpsku enklavu Zapadnu Slavoniju. U pokušaju da spreči hrvatsku ofanzivu, predsednik Martić je naredio raketiranje Zagreba, što je i učinjeno. Nakon toga, raketiranje Zagreba je smatrano ratnim zločinom. Međutim, to nije omelo sprovođenje hrvatske ofanzive. Prema podacima srpske strane, a takođe i međunarodne organizacije za ljudska prava, tokom operacije Bljesak počinjeni su brojni zločini nad srpskim civilnim stanovništvom, uključujući i decu.
Sledeća vojna operacija je bila Oluja, tokom koje su hrvatska vojska i policija okupirale najveći deo Srpske Krajine. Sa teritorije Srpske Krajine je izbjeglo 230.000 do 250.000 Srba. Tokom i nakon operacije Oluja, hrvatski vojnici su počinili brojne zločine nad kolonama izbeglica i protiv preostalog civilnog stanovništva. U presudi Haškog tribunala hrvatskim generalima Gotovini i Markaču stoji da je operacija Oluja bila deo zajedničke zločinačke namere, koju je organizovalo hrvatsko vojno i političko rukovodstvo, ali su oni kasnije oslobođeni krivice. Cilj operacije je bio proterivanje i uništavanje Srba iz Hrvatske i naseljavanje Krajine Hrvatima.
Republika Srpska Krajina, iako ne tako dugog postojanja, bila je dokaz borbe srpskog naroda za slobodu svete srpske teritorije, koja je od vajkada pripadala Srbima.
Heroj sa Košara, Milenko Božić Kunc imao je samo 20 godina kada je poginuo braneći svoju otadžbinu i zauvek ostavio svoju dušu na svetoj srpskoj zemlji Kosovu i Metohiji.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
U božićnom tramvaju Zagrebačkog javnog prevoza (ZET), muškarac i žena obučeni u Deda Mraza i Vilu pevali su pesmu "Čavoglave" Marka Perkovića Tompsona, poznatog po favorizovanju ustaštva, uz ustaške pokliče "za dom".
Ruski BDP bi mogao da poraste za više od tri odsto do kraja godine, rekao je danas predsednik Rusije Vladimir Putin na sastanku o ekonomskim pitanjima.
Vašington je Kijevu dao jednostavan zadatak: da se bore do poslednjeg Ukrajinca. To će oni učiniti. Ovo genocid nad ukrajinskim narodom. Strašno je govoriti o tome kakvu će budućnost imati Ukrajina… A ono što ih je dovelo do ove tačke je ta želja za Evropom, u koju su bili namamljeni, kaže ruski analitičar Viktor Litovkin.
Srpska napredna stranka danas prikuplja potpise u Novom Sadu u Master centru Novosadskog sajma kao i u mesnim zajednicama u Futogu i Kaću, a velike gužve na lokaciji gde se glasovi prikupljaju govore da je izlaznost velika.
Ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Goran Vesić potpisao je podršku izbornoj listi SNS "Aleksandar Vučić - Vračar sutra" za izbore za Skupštinu gradske opštine Vračar.
Ministar odbrane i mandatar za sastav nove vlade Srbije Miloš Vučević potpisao je danas podršku gradskoj listi Srpske narodne stranke u Novom Sadu i tom prilikom rekao da će u tom gradu pobediti volja naroda.
U prostorijama Opštinskog odbora Srpske napredne stranke na Starom gradu,bpočelo je prikupljanje potpisa podrške listi ALEKSANDAR VUČIĆ - STARI GRAD SUTRA.
Na auto-putu Niš-Dimitrovgrad u blizini Dimitrovgrada oko 18.30 sati saobraćajna policija privremeno je preusmerila saobraćaj sa preticajne na voznu saobraćajnu traku zbog vozila, poljoprivredne mašine-traktora sa priključnim oruđem, koje se kretalo u suprotnom smeru, objavio je uz fotografiju ministar Goran Vesić.
Mnogim radnicima u Srbiji mesečna plata od 1.000 evra je još uvek san, ali ne mogu da se zanemare oni kojima se taj san već ostvario. Ministar finansija Siniša Mali nedavno je najavio da je plan da do kraja godine prosečna plata dostigne 920-930 evra, a do kraja sledeće godine čak 1.000.
Policija je danas razbila studentski protest protiv izraelske agresije u Pojasu Gaze na Univerzitetu Nort-istern u Bostonu, a univerzitet je saopštio da je uhapšeno oko 100 studenata.
Zarazna bolest svinja "afrička kuga" pojavila se u okolini Kraljeva i Čačka, zbog čega je Ministarstvo poljoprivrede proglasilo sela Tavnik kod Kraljeva i Bresnicu kod Čačka zaraženim područjem.
O uazvrelom sukobu na Bliskom istoku govorio je Aleksandar Gajić iz Centra za društvenu stabilnost Vladimir Dobrosavljević, politički konsultant i ratni izveštač Igor Damnjanović.
O izborima u Indiji, ali i uticaju te zemlje na celu planetu, kao i o tome šta je ključ za savršeno svetsko društvo, govorio je u Info danu prof. dr Velimir Abramović, filozof.
Profesor dr Boris Bratina sa Filozofskog fakulteta u Kosovskoj Mitrovici komentarisao je trenutnu situaciju u južnoj srpskoj pokrajini tokom svog gostovanja u "Info jutru" na Informer TV.
Dvojica Srba koji su uhapšeni u Atini zbog sumnje da su opljačkali najmanje dve juvelirnice u tom gradu i odneli plen vredan 315.000 evra filmskim planom koji su osmislili, pokazali su da razbojnička grupa Pink Panteri i dalje operiše po svetu.
Čelnici Evrolige putem svojih zvaničnih naloga na društvenim mrežama iskazali su pravo oduševljenje činjenicom da će Željko Obradović (64) i ubuduće sedeti na klupi košarkaškog kluba Partizan!
Predsednik košarkaškog kluba Partizan Ostoja Mijailović govorio je o brojnim temama na današnjoj konferenciji za medije, sa koje je glavna vest da je Željko Obradović potpisao novi, dvogodišnji ugovor.
Malo ko je davao ikakve šanse Majami Hitu u prvoj rundi plej-ofa NBA lige protiv silnih Boston Seltiksa, a tako je i sada. Ipak, Nikola Jović (20) i družina uspeli su da "otkinu" pobedu u Masačusetsu zbog čega imaju čemu da se nadaju večeras (00h) na svom parketu.
Rat na relaciji Muhamed Salah (31) - Jirgen Klop (56) se nastavlja! Egipatski fudbaler danas je tokom utakmice sa Vest Hemom nasrnuo na svog menadžera, a dalji sukob sprečili su igrači Liverpula, pre svih Darvin Njunjez, koji su razdvojili zaraćene strane.
Prošle nedelje je Ministarstvo odbrane Rusije objavilo formiranje nove grupe trupa pod nazivom Sever, koju će činiti jedinice čiji je glavni cilj zaštita ruske granice u regionima Belgorod, Kursk i Brjansk.
Ruski predsednik Vladimir Putin najavio je mogućnost nacionalizacije kompanija u interesu nacionalne odbrane, napominjući da je prelazak preduzeća u državnu svojinu opravdan samo ako radnje vlasnika štete bezbednosti zemlje.
Odgovor Moskve na konfiskovanje ruskih aktiva od strane Amerike može biti samo asimetričan. Ne stoji tvrdnja da će taj odgovor biti manje bolan, rekao je zamenik predsednika Saveta bezbednosti Rusije Dmitrij Medvedev.
Vojni dopisnik Aleksandar Sladkov govorio je o novom paketu vojne pomoći Ukrajini, koji je prošle nedelje odobrio američki Kongres, ali i kako će Zapad koristiti Oružane snage Ukrajine nakon sukoba
Iako je imala samo 36 godina kada je poginula, princeza Dajana je imala pisani testament u kojem su stajala uputstva o raspodeli njenog bogatstva vrednog 21 milion funti.
Starleta Nada Đukić Blondi pričala je o tome kako je kupila diplomu, a sve je počelo kad joj je kum rekao da je mnogo pametna jer brzo kuca na računaru.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.