Muzej žrtava genocida nedavno je na aukciji kupio dokument kojim je Hitler naredio napad na Jugoslaviju i Grčku. Tako će se zloglasna “direktiva broj 25”, nakon decenija lutanja, naći u Srbiji.
Vlada Srbije je na zahtev Muzej žrtava genocida kupila na aukciji dokument i platila ga 40 hiljada dolara. Za njega se nadmetalo još 14 anonimnih kupaca. Zna se da se direktiva imala oznaku "strogo poverljivo", da se nalazila u arhivi Abvera i jedno vreme u SAD, ali gde se do sada čuvala, kao i ko su bili vlasnici koji su je oglasili za prodaju, nije poznato.
Kako bilo, dokument bi trebalo da uskoro stigne u Srbiju i bude dostupan javnosti u nekoj od ustanova kulture.
Šta je pisalo u "Direktivi broj 2"”? Sadržaj ovog dokumenta nije bio tajna. Nakon rata objavljen je u nekoliko knjiga, između ostalog, u "Dokumenti o spoljnoj politici Nemačke 1918-1945".
Evo šta je u njoj tačno pisalo (prevedeno):
"Direktiva br. 25
1. Vojni puč u Jugoslaviji promenio je političku situaciju na Balkanu. Iako je Jugoslavija u početku davala izjave odanosti, mora biti smatrana neprijateljem i stoga uništena što je brže moguće.
2. Moja namera je da u Jugoslaviju upadnemo u opštem pravcu Beograda i južno, koncentričnom operacijom iz oblasti Rijeka-Grac sa jedne strane i oblasti oko Sofije sa druge, i da jugoslovenskim oružanim snagama zadamo udarac koji će ih uništiti. Takođe namerevam da odsečem krajnji južni deo Jugoslavije od ostatka zemlje i koristim ga kao bazu za nastavak nemačko-italijanske ofanzive protiv Grčke.
Brzo otvaranje Dunava za saobraćaj i okupacija rudnika bakra u Boru važni su zbog vojne ekonomije. Biće učinjeni pokušaji da se Mađarska i Bugarska privole da učestvuju u operacijama u zamenu za mogućnost povratka Banata, odnosno Makedonije.
Unutrašnje političke tenzije u Jugoslaviji pooštriće se davanjem političkih obećanja Hrvatima.
3. Detaljno naređujem sledeće:
a) Čim snage budu dovoljno pripremljene i vremenski uslovi dozvole, jugoslovensku avijaciju i Beograd treba uništitit danonoćnim bombardovanjem Luftvafea.
b) Operacija Marita (invazija na Grčku, prim. prev.) treba da počne u najpribližnije moguće vreme, ali nikako ranije. U početku će imati ograničeni cilj da zauzme Solunski zaliv kako bi se učvrstio položaj na visoravni Edese. U tu svrhu 18. armijski korpus može se prebaciti sa jugoslovenske teritorije.
Treba iskoristiti povoljne prilike da se spreči formiranje fronta između Olimpa i visoravni Edese.
c) Sve raspoložive snage u Bugarskoj i Rumuniji mogu biti korišćene u napadima koje treba sprovesti iz oblasti Sofije u pravcu severozapada i iz oblasti Ćustendil-Gornja Džumaja u pravcu zapada, uz uslov da barem jedna divizija uz protivvazdušnu odbranu ostane u naftonosnom području Rumunije radi njegove zaštite.
Očuvanje bezbednosti na turskoj granici privremeno treba prepostiti Bugarima. Nemačka formacija, po mogućnosti oklopna divizija, treba da bude osnovana u njihovoj zaleđini radi pružanja podrške.
d) Proboj iz pravca Graca ka jugoistoku treba sprovesti čim se okupe potrebne snage. Vojsci se prepušta odluka da li će preći preko mađarske teritorije da otvori granicu. Snage na jugoslovenskoj granici treba odmah ojačati. Isto kao i duž bugarske granice, postoje važni ciljevi koji se mogu zauzeti istovremeno sa vazdušnim napadom, čak i pre početka opšteg napada.
e) Luftvafe će sa dve napadačke grupe podržati operacije Dvanaeste armije i novih udarnih grupa koje će biti formirane u oblasti oko Graca. Ona će u vezi s tim uložiti glavne napore u zavisnosti od vremena potrebnog za napredovanje operacija vojske. Mađarske baze se mogu koristiti za koncentraciju snaga i njihovo angažovanje.
Treba ispitati da li 10. vazduhoplovni korpus treba angažovati sa italijanske teritorije. Bez obzira na to, zaštita transporta za Afriku mora biti osigurana.
Pripreme za zauzimanje ostrva Lemnos treba nastaviti, ali odluka o izvršenju ostaje na meni.
Treba stvoriti uslove za dovoljnu protivvazduhoplovnu zaštitu Graca, Klagenfurta, Filaha i Lobena, kao i Beča.
4. Osnovne sporazume sa Italijom sklopiće vrhovna komanda oružanih snaga.
Vojska će imenovati osoblje za vezu sa italijanskom Drugom armijom i Mađarima.
Što se tiče razgraničenja operativnog vazdušnog prostora sa italijanskim i mađarskim vazduhoplovnim osobljem, Luftvafe je ovlašćena da se sporazume sa vrhovnim komandama pomenutih država. Snabdevanje mađarskih baza može odmah početi.
5. Glavni komandanti će raportirati meni preko komande oružanih snaga u vezi sprovođenja operacija i bilo kakvih pitanja."
U potpisu - Adolf Hitler
"Direktivu broj 25" pratila su i usmena naređenja od 27. marta 1941. Nakon što je Hitler stavio potpis na nju, sve je bilo spremno za napad na Srbiju. Usledilo je bombarodvanje 6. aprila 1941. nakon kog je Jugoslavija ušla u Drugi svetski rat.
Prota Mateja Nenadović preminuo je na današnji dan 1854. godine u Valjevu, a srpska istorija ga pamti kao najmudrijeg pregovarača kako sa Turcima, tako i sa Rusima.
Živopisino selo Struganik, smešteno između padina Divčibara i Suvobora, je mesto koje je izrodilo jednog od najvećih vojskovođa u istoriji srpskog naroda.
Ako kažete da večeras idete "do čaršije" neko će vas verovatno i razumeti, ali kuda ste se uputili ako idete "na čair"? I ko vas to prati kada sa vama ide i "dost"? Još kažite da ćete usput svratiti do "džambasina" i nikome najverovatnije neće biti ništa jasno!
Jovan Milenko Grčić je srpski pesnik i doktor medicine rođen na današnji dan 1846. godine, a iza sebe je ostavio intrigantnu priču o tome kako su njegova dela za života bila neshvaćena, a posthumno odlikovana i izuzetno cenjena.
Priča o ljubavi narodnog heroja Ive Lole Ribara i njegove verenice Slobode Trajković jedna je od najpotresnijih i najtragičnijih iz perioda Drugog svjetskog rata. U njoj se prepliću ljubav, odanost i spremnost na odricanje od svih ličnih sreća zarad ideala i vere u borbi za pravedniji svet.
O princu Đorđu i kralju Aleksandru Karađorđeviću pisalo se i pričalo dosta naročito tokom poslednjih godina, ali je činjenica da je kralj Petar I imao i ćerku mnogo manje poznata. Jelena Karađorđević bila je njegovo najstarije dete i prvo koje je doživelo odraslo doba. Ovo je priča o tragičnoj sudbini zaboravljene srpske princeze.
Sigurno ste za nekoga ko govori nepovezano ili o temi o kojoj ne zna mnogo, čuli da se kaže da “lupa kao maksim po diviziji”. Verovatno ste tu sintagmu i sami makar nekoliko puta iskoristili, ali da li ste se zapitali - ko je Maksim? Koja divizija? Zašto lupa?
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Prota Mateja Nenadović preminuo je na današnji dan 1854. godine u Valjevu, a srpska istorija ga pamti kao najmudrijeg pregovarača kako sa Turcima, tako i sa Rusima.
Da se opozicija i blokaderska "elita" u Srbiji više uopšte ne podnose, da im sve puca kao balon od sapunice i da su ušli u fazu potpunog raspada, iz dana u dan potvrđuju njihovi brutalni obračuni na društvenim mrežama!
Novi talas bezumlja, autošovinizma i brutalnog vređanja sopstvenog naroda ponovo je zapalio društvene mreže, a glavni akter je blokaderski glumac Tihomir Stanić.
Blokaderska voditeljka medijske trovačnice N1 pokušala da provocira, a odgovorom joj je održan brutalni čas iz patriotizma, te je očitana lekcija medijima koji sramno lešinare nad srpskom nesrećom.
Na području Beograda uhapšen je M. S. (30) u munjevitoj akciji koju su izveli specijalci Specijalne antiterorističke jedinice i UKP! Osumnjičeni je lociran u jednom objektu, posle čega je usledila operacija hapšenja.
Policijski službenici Uprave kriminalističke policije, Službe za kriminalističko obaveštajni rad, UKP PU za grad Beograd, PU Valjevo, Specijalne antiterorističke jedinice, u Beogradu, uhapsili su M. S. (30) za kojim su raspisane potrage PU Valjevo i PU za grad Beograd, UKP, Odeljenje za borbu protiv droga.
Turski državljanin K. E. (24), osumnjičen za ubistvo ruske državljanke Ljudmile Turkove Konstantinove (27), boravio je oko dva meseca u iznajmljenom stanu u Borči, gde je, kako se saznaje, živeo sa suprugom koja je nekoliko dana pre zločina otišla u Istanbul.
Ljubisav Trifunoviću (83) iz svrljiškog sela Pirkovac, osuđen je danas na 14 godina zatvora, jer je 25. avgusta prošle godine ubio svog komšiju Jovana Mijajlovića (80).
Oružane snage Ukrajine razmestile su strane plaćenike iz Latinske Amerike i skladišta oružja u dečjem kampu u selu Sprinja, Lavovska oblast, tvrde izvori.
Istaknuti srpski glumac Jovo Maksić je proteran sa ognjišta tokom operacije "Oluja" kojom je izvršeno etničko čišćenje Srba sa prostora Krajine, te je sad progovorio o najtežem periodu u životu.
Pakovanje kofera ne mora da bude stresno. Uz nekoliko jednostavnih trikova možete poneti sve što vam je potrebno, uštedeti prostor i izbeći pretrpan prtljag.
Visoke letnje temperature mogu biti veoma naporne za pse, pa je važno da vlasnici prilagode svakodnevnu rutinu kako bi svojim ljubimcima olakšali boravak na vrućini.
Iako ne postoji siguran način da to odmah potvrdite, postoje određeni znaci koji mogu ukazivati na to da je vaš broj završio na listi blokiranih kontakata.
Mustafa Durdžić, otac rijaliti učesnika Asmina Durdžića javno je pružio podršku Hani Duvnjak i Neriu Ružanjiu nakon što se par žestoko sukobio sa Aneli Ahmić u emsiji "Narod pita".
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.