Fruškogorski slavuj neshvaćen u svoje vreme! Ovo je priča o srpskom stvaralacu čiji su spisi izgoreli u ratu!
Podeli vest
Jovan Milenko Grčić je srpski pesnik i doktor medicine rođen na današnji dan 1846. godine, a iza sebe je ostavio intrigantnu priču o tome kako su njegova dela za života bila neshvaćena, a posthumno odlikovana i izuzetno cenjena.
Jedan od najupečatljivijih primera u našoj književnosti kako kritika može da se ogreši o pisca upravo je ovaj stvaralac koji je pisao na razmeđi epohe romantizma i realizma.
Rani začeci Pošte Srbije javili su se pred početak Prvog srpskog ustanka potrebom da se spoje ustanici između sebe, od Tatarskih jahača i čuvenog Sime Besnikovića, prvog poštara, saznajte kako se gradio poštanski sistem Srbije.
Pre više od sedamdeset godina jedan dečak koji je za kaznu zbog lošeg ponašanja na času morao da kopa krompir u školskom dvorištu u Škotskoj.
03.12.2023
18:00
Jovan Grčić Milenko bio je srpski lirski pesnik i pripovedač, poznat i pod nadimkom "fruškogorski slavuj". Rođen je u Čereviću, u Sremu. Njegova je porodica grčkog porekla, otac mu se zvao Teodor Grčki i bio je uspešan trgovac. Jovan će prezime Grčki promeniti u Grčić. Kada je Jovan imao samo četiri godine, umire mu otac, pa se njegova majka Ana posvećuje podizanju dece. Jovan je bio veoma vezan za majku, o čemu svedoče i njegova poezija i proza. Milan Kašanin će reći da u celoj našoj književnosti nema primera takve velike i odane ljubavi pesnika prema majci.
Srpsku osnovnu školu u Čereviću Jovan Grčić Milenko upisao je 1852. godine, potom je učio nemačku školu u Petrovaradinu. Šest razreda gimnazije učio je u Novom Sadu i još dva u Segedinu i Požunu (Bratislavi), do 1865. godine. Milena Stefanović, Jovanova prva i jedina ljubav, umire 1863. godine, posle čega on njeno ime dodaje svom, pa se u prvoj zbirci pesama potpisuje kao Jovan Grčić Milenko. Godine 1867. odlazi na studije medicine u Beč kao stipendista Matice srpske. Zbog tuberkuloze, od koje pati još od detinjstva, napušta studije, 1873. godine i vraća se u Srbiju. Odlazi u manastir Beočinu, gde je i preminuo, 29. maja 1875. godine. Sahranjen je u porti ovog manastira, a na nadgrobnom spomeniku stoje stihovi Jovana Jovanovića Zmaja: Gora ti čuva telo, a spomen Srpstvo celo!
Njegovi zaostali rukopisi izgoreli su u ratu 1914. godine.
Grčka vatra je bila zapaljivo oružje koje je koristilo Istočno rimsko carstvo, poznatije kao Vizantija, počevši od 672. godine nove ere. Radi se o zapaljivoj supstanci koja je mogla da gori u vodi i jednom kada bi pala na neprijatelja, bilo ju je nemoguće ugasiti.
Priča o ljubavi narodnog heroja Ive Lole Ribara i njegove verenice Slobode Trajković jedna je od najpotresnijih i najtragičnijih iz perioda Drugog svjetskog rata. U njoj se prepliću ljubav, odanost i spremnost na odricanje od svih ličnih sreća zarad ideala i vere u borbi za pravedniji svet.
27.11.2023
07:10
Osude i kritike
Jovan Grčić Milenko pripada onom redu srpskih pisaca kojima priznanje, po umetničkoj vrednosti zasluženo, nikada nije stiglo za života, da bi posle smrti bili potpuno zaboravljeni. Poeziju je počeo da piše već u gimnaziji, i svoju prvu pesmu, Ne boj mi se (1863), objavljuje u novosadskom časopisu Danica. U ovom časopisu, kao i u časopisu Matica, do 1869. godine objaviće preko stotinu pesama. Književno najaktivniji period njegovog života predstavljaju godine 1868. i 1869. Tada u časopisu Matica objavljuje svoju dužu pripovetku Sremska ruža, sa uvodom U gostionici kod Polu-zvezde, ali urednik Antonije Hadžić i Književno odeljenje Matice srpske prekidaju njeno objavljivanje pod objašnjenjem da je pripovetka „slaba i dosadna” i da se „štampanje rečene pripovetke ima obustaviti kao nedostojne društvenog lista". Jedan od članova Književnog odbora koji je podržao ovakvu odluku bio je i čuveni srpski pesnik Laza Kostić.
Svoju prvu i jedinu zbirku poezije Jovan Grčić Milenko objavljuje u Beču 1869. godine pod nazivom Pesme. O ovoj zbirci izlaze dve veoma nepovoljne, oštre i grube kritike, jedna u Mladoj Srbadiji, a druga u Danici. Utučen, razočaran i duboko pogođen, Jovan Grčić Milenko prestaće da objavljuje poeziju. Tek će dosta kasnije, 1875, pred samu smrt, objaviti ciklus pesama pod nazivom Mozaik, posvećen Lazi Kostiću.
Glavni razlog nerazumevanja i odbacivanja Milenkove poezije od strane domaće kritike leži u njenoj nerazvijenosti, rigidnosti i nemogućnosti da u ovoj poeziji otkrije originalne i modernije izraze i doživljaje. Milenko je dobro poznavao tokove evropske književnosti XIX veka, prevodio je i klasike nemačke poezije, Getea, Šilera i Hajnea, kao i novije nemačke pesnike, Platena i Lenaua. Poezija Jovana Grčića Milenka može se svrstati u period romantičarskih i postromantičarskih tendencija u razvoju srpske književnosti. Njegovi su stihovi melodični, puni autentičnih i neposrednih doživljaja prirode i čedne ljubavne čežnje.
Jovan Grčić Milenko napisao je samo tri prozna dela: Zmijina košuljica (1868), U gostionici kod Polu-zvezde na imendan šantavog torbara (1868) i Sremska ruža (1868–1869). Zmijina košuljica tematsko-motivski i stilski oponaša narodnu bajku, dok U gostionici kod Polu-zvezde i Sremskoj ruži primećujemo pomeranje sa sentimentalno-romantičarskog tipa pripovedanja na realistički. Srpski proučavaoci tumače ove dve pripovetke uvek zajedno, jer U gostionici kod Polu-zvezde predstavlja svojevrstan uvod u šire narativno zamišljenu Sremsku ružu. Pošto je Matica prekinula objavljivanje pripovetke, Jovan Grčić Milenko je nikada nije završio, i mnogi proučavaoci smatraju da bi ona mogla da izraste u pravi roman. Realistički elementi ove pripovetke pre svega se ogledaju u onome što bismo uslovno mogli nazvati pisanje „po Vuku” – stilsko podražavanje narodnog govora i tematsku bliskost sa narodnim životom. Koristeći skaz (uvedenog pripovedača), inkorporirajući u pripovetku dokument (pismo prijatelja), podražavajući narodni govor, Jovan Grčić Milenko stvara, pre Glišića, Lazarevića i Veselinovića realističku pripovetku.
O princu Đorđu i kralju Aleksandru Karađorđeviću pisalo se i pričalo dosta naročito tokom poslednjih godina, ali je činjenica da je kralj Petar I imao i ćerku mnogo manje poznata. Jelena Karađorđević bila je njegovo najstarije dete i prvo koje je doživelo odraslo doba. Ovo je priča o tragičnoj sudbini zaboravljene srpske princeze.
Laza Kostić je, uz Jovana Jovanovića Zmaja i Đuru Jakšića, jedan od trojice najpoznatijih romantičara srpske književnosti. Njegov život bio je itekako zanimljiv, a njegove pesme i danas se smatraju najboljima u srpskoj poeziji.
Sigurno ste za nekoga ko govori nepovezano ili o temi o kojoj ne zna mnogo, čuli da se kaže da “lupa kao maksim po diviziji”. Verovatno ste tu sintagmu i sami makar nekoliko puta iskoristili, ali da li ste se zapitali - ko je Maksim? Koja divizija? Zašto lupa?
Vukašin Mandrapa, rodom iz sela Klepci u Hercegovini, poznat i kao Starac Vukašin, zvanično je kanonizovan 1998. godine, dobivši ime Sveti Novomučenik Vukašin Jasenovački.
Dvadesete godine 20. veka u istoriji će ostati upamćene kao vreme buđenja ideje jugoslovenstva na Balkanu. Mlada Bosna bila je samo jedna od mnogih nacionalno-revolucionarnih organizacija koja je imala za cilj političko i nacionalno ujedinjenje.
Veliki umetnik i pisac Danilo Kiš, koji se smatra jednim od najznačajnijih srpskih književnika 20. veka, preminuo je na današnji dan 1989. godine.
15.10.2024
06:55
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Rani začeci Pošte Srbije javili su se pred početak Prvog srpskog ustanka potrebom da se spoje ustanici između sebe, od Tatarskih jahača i čuvenog Sime Besnikovića, prvog poštara, saznajte kako se gradio poštanski sistem Srbije.
Izraelske vazduhoplovne snage uništile su strateški odbrambeni potencijal Irana tokom napada na vojne objekte Islamske Republike 26. oktobra, objavio je izraelski vojni radio „Galej IDF“, pozivajući se na bezbednosne izvore.
Ministar za javna ulaganja Darko Glišić gostovao je u novoj emisiji "Bez garda" na Informer TV, koju vodi poznata voditeljka Ivana Vučićević. Takođe, emisiju možete pogledati i na televiziji Studio B.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je danas u Žablju da Srbija trenutno nema bližeg i većeg saveznika od Mađarske i poručio je da će se, dok god se bude bavio politikom, truditi da dobre odnose dva naroda ništa ne pokvari.
Dopisnica Informera iz Čačka Dragana Ćendić ponovo se našla na udaru hejtera koji očigledno ne mogu da joj oproste izveštavanje tokom propalog protesta opozicije i lažnih ekologa u Preljini.
Kforove Strateške rezervne snage (SRF), koju je isprva rasporedila Velika Britanija, napuštaju danas Kosovo i Metohiju nakon uspešne 45-dnevne misije, saopšteno je iz Kfora.
Na magistralnom putu Kruševac-Aleksandrovac, na Begovom brdu, dogodila se saobraćajna nezgoda u kojoj je učestvovalo više vozila. Putnica i troje dece, koji su se nalazile u kamionu koji se prevrnuo, prevezeni su radi opservacije u Opštu bolnicu u Kruševcu.
Dvojca za sada nepoznatih ribokradica sinoć sat vemena pre ponoći upali u privatni ribnjak u selu Sutjeska, nedaleko od Zrenjanina. Oni su pretukli šefa čuvarske službe Vladimira Popadića, koji je zadobio teške telesne povrede i nalazi se u zrenjaninskoj bolnici.
Mladić N. P. (22) na koga je danas pucao otac, a koji je primljen u Kliničko-bolnički centar "Bežanijska kosa", munjevitom reakcijom Hitne pomoći i lekara ove zdravstvene ustanove je spasen i više nije u životnoj opasnosti.
Treće osnovno javno tužilaštvo u Beogradu je danas podnelo Trećem osnovnom sudu u Beogradu optužni predlog protiv okrivljenih Novaka Buhe, njegovog sina Nemanje i D. B. (54) iz Surčina!
Barselona, koja se nalazi u seriji sjajnih rezultata, mogla bi uskoro da bude još jača, jer se njen standardni defanzivac Ronald Arauho vraća u tim posle duže pauze zbog povrede.
Informer televizija vas vodi pravo u srce američkih izbora uz našu voditeljku Andreu Veskov, koja uživo iz SAD-a donosi najsvežije informacije, ekskluzivne analize i dramatične preokrete u jednoj od najvažnijih političkih bitaka na globalnoj sceni.
Izraelski premijer Benjamin Netanjahu poručuje da zaposleni u Agenciji UN za pomoć palestinskim izbeglicama (UNRWA) moraju biti pozvani na odgovornost za, kako je rekao, "terorističke aktivnosti" protiv države Izrael.
Snajperisti obučeni u Ukrajini stigli su u Tbilisi, verovatno da bi napravili incident koji bi opravdao državni udar opozicije koja protestuje zbog rezultata nedavnih izbornih rezultata i pobede vladajuće partije Gruzijski san koja je osvojila više od 54 odsto glasova!
Povodom 90 godina od rođenja velikana srpskog glumišta Danila Bate Stojkovića (1934-2002) Jugoslovenska kinoteka će, uz otvaranje legata i izložbe, prirediti retrospektivu njegovih filmova u obe svoje sale.
Damijano David, nekadašnji muzički šarm koji je osvajao publiku širom sveta, sada deluje kao da se potpuno promenio. Nakon uspeha sa bendom "Maneskin" i pobede na Evroviziji 2021. godine, njegov nedavni solo projekat donosi sasvim drugačiji imidž koji se ne sviđa njegovim vernim obožavaocima.
Melanija Tramp (54) pružila je podršku svom suprugu Donaldu Trampu na predizbornom skupu Republikanske partije u Njujorku i oduševila prisutne svojom odevnom kombinacijom.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.