(FOTO) ŠTA ZNATE O PANČEVCU?! RUŠILI SU GA SRBI, NEMCI, OBNAVLJALI NEMCI I RUSI, PREŽIVEO JE TITA I STALJINA...! Istorija mosta je čudesna!
Podeli vest
Beogradski drumsko-železnički most preko Dunava imao je izuzetan značaj: do 2015. godine bio je jedina veza između prestonice i Vojvodine. Danas se zove Pančevački, a 1946. most je dobio ime po Crvenoj armiji, što je bilo logično i pravedno: upravo su sovjetske železničke vojne jedinice podigle most iz mrtvih
Izgradnja mosta dužine 1,5 km (sa betonskim vijaduktom i inundacionim mostom) započela je 27. oktobra 1933. godine. Gradila su ga nemačke preduzeća, a dobio je ime u čast maloletnog kralja Jugoslavije Petra II.
Milov raspop i poglavar fantomske Crnogorske pravoslavne crkve Miraš Dedeić žestoko se obrušio na SPC i Srbe u Crnoj Gori. On je Srbiju i Republiku Srpsku optužio da se, zaklonjene brigom za sunarodnike, "ponašaju se kao sile i nadahnju beogradske popove po Crnoj Gori da ruše ustavni poredak i otimaju crkve i manastire i kulturnu baštinu"
15.05.2020
17:22
U noći između 10. i 11. aprila 1941. jugoslovenska vojska je minirala most u pokušaju da uspori nemačku ofanzivu, ali okupatori su ga prilično brzo obnovili. U jesen 1944. godine most su uništili Nemci. Prvo su minirali prilaze mostu, a zatim i noseće stubove, jedan za drugim. Ukupno je na dno otišlo oko 20 hiljada tona građevinskog materijala, sve to načičkano minama, avionskim bombama i artiljerijskim granatama.
Dakle, pre početka popravke mosta dno je moralo da se očisti. Jugosloveni su uz rumunsku, mađarsku i bugarsku pomoć počeli da čiste dno, ali nisu nikako mogli da poprave most za kratko vreme. Tada su se i obratili sovjetskom rukovodstvu. 27. septembra 1945. Savet ministara SSSR-a odlučio je da ovaj zadatak da specijalnom građevinskog odeljenju pod brojem 300, a u njega su ušla tri posebna bataljona železničke vojske, brigada minolovaca Dunavske mornarice i 72 rečna plovila različite veličine i tonaže.
Čitavim radom je rukovodio general-poručnik tehničkih vojnih jedinica Vladimir Aleksandrovič Golovko. U Velikom otadžbinskom ratu Golovko je rukovodio Glavnom upravom vojno-građevinskih radova na železnici. Upravo je njegov resor popravljao uništene železničke objekte Sovjetskog Saveza i drugih zemalja koje su bile pod okupacijom fašista.
Pod njegovim rukovodstvom obnovljeno je 2756 velikih i srednjih mostova ukupne dužine od 243.143 metra. Pančevački most nije deo ove statistike, jer je rekonstruisan u posleratnom periodu.
Dužnost glavnog inženjera dobio je jedan od vodećih sovjetskih graditelja mostova - Nikolaj Mihajlovič Kolokolov. Upravo je on napravio plan prema kojem bi se radovi završilil za samo godinu dana. Jugoslovenski inženjeri su smatrali da će radovi trajati najmanje tri i po godine. U prvoj fazi rada - uklanjanju mina - solirali su ronioci. Spuštali su se na dubinu od 12 metara, uzimali smrtonosne trofeje u ruke i izranjali sa njima. Bombe su prenošene čamcima na obalu i tamo detonirane. Ali kada su eksplozivne naprave bile preteške, minirali bi ih pod vodom.
Kada je procenjeno da je na obali uništeno oko 100 tona mina, granata i bombi, plan se promenio. Sada su minolovci čistili dno Dunava. Dva dana, od jutra do kasne večeri, odjekivale su eksplozije.
Tada je rad nastavilo oko 50 sovjetskih i jugoslovenskih ronilaca. Pod vodom je bila prava džungla od srušenih konstrukcija mosta, a ronioci su sekli ono što su mogli na manje delove, a teže predmete su vezivali i podizali dizalicama.
Posao je bio veoma rizičan, što potvrđuje slučaj mladog ronioca Valentina Simonova, koga je pod vodom priklještila gruda gvožđa. Srećom, crevo za dotok vazduha i komunikaciju nije bilo oštećeno, ali ronilac nije mogao sam da se oslobodi. Najiskusniji sovjetski ronilac Fjodor Silka tri puta je pokušao da priđe Simonovu i nije uspeo. Na kraju je pritekao u pomoć Slavko Stanojev, ronilac koji je, kako se govorilo, 20 godina hodao po dnu Dunava.
Stanojev je prvi put ostao pod vodom oko sat vremena. Simonov je u to vreme već prestao da odgovara. Kada je Stanojev isplivao na površinu rekao je da nije u stanju da sam podigne tešku gredu. Sa njim je zaronilo još troje ljudi i uskoro su izvukli Simonova na površinu. On je pod vodom proveo ukupno 36 sati, ali preživeo je.
Posle oporavka u bolnici Stanojev ga je poveo kod svojih rođaka u selo, rekavši da će „planinski vazduh i prijateljska srca završiti ono što nije mogla medicina". Sovjetski i jugoslovenski ronioci su ukupno podigli na obalu 6.000 tona betonskih i metalnih delova porušenog mosta. Zahvaljujući uspešnom rešenju koje su predložili sovjetski inženjeri, na visinu od 28 metara je podignut i pričvršćena centralna metalna konstrukcija dugačka 160 metara, polomljena na dva dela u eksploziji. Ali stubovi mosta nisu bili spremni.
Prilikom postavljanja stubova graditelji su nailazili na ostatke starog mosta, zato je ponovo bila potrebna pomoć ronilaca. Ali brigada graditelja, želeći da uštedi vreme, sama je obavljala sav posao roneći bez specijalnih odela na dubinu od 5 metara. Jugosloveni su govorili da tako mogu da rade samo Rusi. Kada je jedan sovjetski radnik pao sa velike visine i poginuo na njegovu sahranu došle su hiljade Beograćana. Ostale su zapisane ove reči kapetana Josipa Đurašević, rukovodioca srpske brigade:
- U Evropu nije došao samo vojnik neke druge države. Došao je sovjetski ratnik sa svojim idejama o internacionalnom bratstvu, došli su komunisti-internacionalisti. Znamo kako vam je bilo teško u ovom ratu, koliko vas je koštala vaša pobeda. A sada, kad su vam gradovi i sela u ruševinama, došli ste ovde da obnovite Dunavski most. Sada, kada sovjetski narod nema dovoljno hleba, vaša vlada je poslala 50 hiljada tona žita u Beograd. Tako rade samo pravi prijatelji.
U jesen 1946. izgradnja je došla do kraja. Ostalo je samo da se podigne metalna konstrukcija od 160 metara koju su držali na dva velika šlepa. Pet dana se čekalo da se smiri vetar koji je talasao Dunav. Kada je taj trenutak došao, skoro polovina Beograda stajala je na obali. Skandiralo se „Hvala, Rusi", „Živeo SSSR"… a čitava operacija je mogla da propadne pošto je jak vetar poveo barže ka obali.
Međutim, zahvaljujući majstorstvu kapetana Đuraševića, brodovi se nisu nasukali, a metalna konstrukcija je stala na svoje mesto. Neko je predložio da se razbije flaša šampanjca, kao što se radi prilikom porinuća broda. Ali šampanjca nije bilo, razbili su flašu rakije.
Rekonstrukcija mosta je završena 7. novembra 1946, na godišnjicu Oktobarske revolucije. Ali najvažnija ceremonija sa učešćem Tita koji je presekao vrpcu održana je 29. novembra, na godišnjicu proglašenja socijalističke Jugoslavije. Na mostu je zakačen slogan „Živela družba sovjetskog i jugoslovenskog naroda".
Godinu dana kasnije Staljin i Tito su se posvađali. Ime mosta koje je predložio maršal Tito - „Most Crvene armije" promenjeno je u Pančevački. Ali most je ostao, prenosi portal Balkanist!
Nemačka je u Drugom svetskom ratu bez objave rata na današnji dan 6. aprila 1941. godine, napala Kraljevinu Jugoslaviju. Beograd, koji je tri dana ranije proglašen otvorenim gradom, u 6.30 sati napala su 234 bombardera i 120 lovaca. U bombardovanju nastavljenom i naredna dva dana poginulo je oko 2.500 ljudi.
06.04.2024
07:30
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
komentari
zora
pre 3 godine
Pancevac treba srusiti,zadrzati konstukciju u vodi i napraviti nesto modernije. Metalna konstrukcija je uzas? Koristila sam ga dva puta dnevno godinama.
Milov raspop i poglavar fantomske Crnogorske pravoslavne crkve Miraš Dedeić žestoko se obrušio na SPC i Srbe u Crnoj Gori. On je Srbiju i Republiku Srpsku optužio da se, zaklonjene brigom za sunarodnike, "ponašaju se kao sile i nadahnju beogradske popove po Crnoj Gori da ruše ustavni poredak i otimaju crkve i manastire i kulturnu baštinu"
Igor Avžner, deo tima Zdravka Ponoša, napao je svoje opozicione kolege zbog neimanja plana i programa, te zbog suludih ideja, kao što su izlazak na lokalne, a bojkot beogradskih izbora!
Direktor kampanja pokreta "Kreni promeni" Savo Manojlović saopštio je da je taj pokret doneo odluku da 2. juna učestvuje na izborima u Beogradu, što je najpravilo ozbiljnu pometnju u redovima tajkunske opozicije.
Miloš Vučević je sapoštio da je nosilac liste „Aleksandar Vučić – Novi Sad sutra“ prof. dr Vesna Turkulov, poznati lekar u Novom Sadu, koja trenutno vrši funkciju državnog sekretara u Ministarstvu zdravlja.
TOLIKO se građana žalilo da im je iz Pošte stigla lažna poruka o prijemu paketa da su nadležni odlučili da nađu način kako da stanu na put prevarantima.
Srpskе turistе koji sе i ovе godinе odlučе za lеtovanjе u Grčkoj očеkuju vеćе cеnе smеštaja, boravišnе taksе, putarinе i posеtе arhеološkim lokacijama.
Osam pripadnika Nacionalne garde Ohaja, među kojima je i pukovnik, trčaće u nedelju Beogradski maraton. Uz njih se izazovu priključilo i sedam pripadnika Evropskih vazduhoplovnih snaga vojske Sjedinjenih Država.
Udružеnjе poljoprivrеdnika Sеntе bilo jе domaćin 21. fеstivala ovčarstva, gdе su sе nadmеtali u ručnom i mašinskom strižеnju ovaca i kuvanju ovčijеg paprikaša, a ovdašnji odgajivači prikazali su najlеpšе primеrkе iz svojih stada.
ZBOG početka prolećnog raspusta za osnovne i srednje škole, kao i spajanja praznika, u poslepodnevnim satima se očekuje intenzivniji saobraćaj, prvo na izlazima iz većih gradova i naseljenih mesta, a zatim i na svim ostalim putevima u Srbiji, saopštio je danas Auto-moto savez Srbije (AMSS).
U novom izdanju emisije "Info veče", o pritiscima Zapada na Srbiju putem sramne rezolucije o Srebrenici, govorili su gosti Bojan Bilbija novinar "Politike" i Olivera Miletović, novinar.
O aktuelnim svetskim žarištima, pre svega o specijalnoj vojnom operaciji u Ukrajini i o sukobu na Bliskom istoku, govorili su gosti Dževad Galijašević, stručnjak za terorizam, Nemanja Dević istoričar i Aleksandar Pavić politikolog.
O paklenim planovima koje su za Srbiju spremili zajedičkim snagama opozicija i Zapad, govorili su gosti Info dana Aleksandar Gajić, novinar i Mile Bosnić iz pokreta Srba Krajišnika.
Sudija za istragu Višeg suda u Podgorici odredio je pritvor do 30 dana državljanki Južnoafričke Republike N.L.T. (29), koja je u ponedjeljak uhapšena u Perastu zbog sumnje da je ubila majku K.L.L.T. (62).
Više javno tužilaštvo u Nišu zatražilo je danas da se Darku Mitiću (36) izrekne 40 godina zatvora zbog teškog ubistva i nedozvoljenog držanja oružja i eksplozivnih materija
Odbojkaši Crvene zvezde i Partizana večeras (19.00, RTS 2) na Banjici odigraće majstoricu plej-ofa Superlige nakon koje će biti poznato koja od ove dve ekipe će biti novi šampion države!
Ne postoji čudesno sredstvo za rešavanje ukrajinske krize, strane treba da stvore uslove za prekid vatre i pregovore, izjavio je kineski ministar spoljnih poslova Vang Ji.
Vojno-industrijski kompleks zapadnih zemalja zaostaje za ruskim u stopama proizvodnje i nije u stanju da promeni situaciju u pravcu Kijeva, napisao je bivši oficir CIA i član Demokratske partije SAD Brajan Din Rajt u materijalu za Foks njuz.
Ispitivanja nisu potvrdila eksploziju na avionu Tu-154 poljskog predsednika Leha Kačinjskog koji se srušio u blizini Smolenska 2010. godine . Ovo je izjavio zvanični predstavnik poljskog glavnog tužilaštva Pšemislav Novak, prenosi RIA Novosti .
Zajednički napori planetarnih naučnika sa Kalifornijskog instituta za tehnologiju (Caltech), Univerziteta Azurna obala i Jugozapadnog istraživačkog instituta otkrili su nove dokaze koji ukazuju na postojanje neuhvatljive devete planete u Sunčevom sistemu.
Aleksandra Prijović poznata je kao vredan i marljiv radnik, a da i ona ume da se opusti pokazuje snimak iz jednog kluba gde se pevačica veselila i to uz rep.
Pevač Aca Lukas je više puta govorio o svojoj zavisnosti od narkotika, kao i izlečenju koje, i pored svih napora, nije uspelo da otkloni sve posledice koje je konzumiranje droge ostavilo na njegovo telo.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.