MISLILI SMO DA ĆE KORONA NESTATI KAD DOĐE LETO, A ONA JE PODIVLJALA! Evo šta nas čeka kada stigne HLADNIJE VREME, koje inače pogoduje širenju virusa
Podeli vest
"Sunce ubija koronavirus", "Kad dođu prvi sunčevi zraci sve će nestati" - prethodnih meseci često smo slušali ovakve i slične izjave. A onda je došlo leto i umesto da svi pradahnemo od virusa, on je tek podivljao. A šta nas čeka na zimu, periodu koji inače pogoduje širenju virusa?
Ponašanje koronavirusa zaista je nepredvidivo i to naglašavaju kako naši, tako i svi svetski stručnjaci. Nije bilo člana Kriznog štaba, ali ni ostalih domaćih i stranih naučnika i lekara, kome je palo na pamet da bi virus mogao imati ovakav potencijal u letnjim mesecima.
Naučnici sugerišu da bi u Velikoj Britaniji u drugom, zimskom talasu infekcije koronavirusa moglo da umre oko 120.000 ljudi. Najgori mogući scenario je brojka od 24.500 do 251.000 smrti u januaru i februaru 2021. godine
14.07.2020
12:06
Mnogi su, poput epidemiologa Predraga Kona navodili ćemo na leto imati sporadične slučajeve, a da je period godine za koji treba da se spremamo kasna jesen i zima.
I to je vrlo logično razmišljanje bazirano na iskustvima sa drugim virusima. Ipak, od toga nije ostalo ništa, pa je virus sada, na leto, čini se jači nego ikad.
No, šta je to što viruse čini još jačima zimi?
Virus se lakše širi zimi
- U ovom trenutku je jako teško da se kaže kako će se virus ponašati u zimskom periodu, ali ono što je jasno je da sa manjim zracima sunca rizik od zaraze je veći. Ja volim da kažem da za to nije uzročnik samo sunce već nedostatak vitamina D - objašnjava imunolog i profesor Medicinskog fakulteta u penziji Borislav Kamenov.
U oblastima umereno kontinentalne klime sezonski grip i drugi oblici koronavirusa obično se šire zimi.
To je možda zato što je vazduh u hladnijim mesecima uglavnom suvlji, kako u zatvorenom, tako i na otvorenom prostoru, a naučno je dokazano da suvlji vazduh pogoduje lakšem prenosu gripa.
A i imunitet nam je slabiji zimi
Sa druge strane, naš imuni sistem je u proseku slabiji zimi - verovatno zbog manjka sunčeve svetlosti i nižeg nivoa vitamina D.
Više smo u zatvorenom
Treća stavka zbog koje nam je teže zimi je to što kada je hladnije više vremena provodimo u zatvorenim prostorima i u gužvi.
Posebno su škole uporišta zaraznih bolesti - na primer, pandemija svinjskog gripa u SAD značajno je popustila tokom školskih letnjih praznika i naglo je porasla kada su se učenici vratili u septembru u školu.
I upravo na imunom sistemu i njegovom slabljenju se zadržo i profesor Kamenov.
On objašnjava da ne veruje da se sam virus promenio, već da se promenio put prenošenja virusa.
- Na proleće su se ljudi više pridržavali zaštitnih mera, komunikacija je bila manja. Danas su se stvari promenile, rođendani, žurke, utakmice dovele su do većeg prisustva virusa u populaciji, samim tim i više obolelih u mlađoj populaciji - kaže Kamenov.
On naglašava da je moguće da će zimi biti ozbiljnija situacija, te da hladnoća nosi rizike, ali da i leti i zimi postoji jedan problem na koji se ne obraća mnogo pažnje.
Najavažnije je jačanje imuniteta
- Na prvom mestu su mere i prevencija, smanjivanje kontakata, onda i leti i zimi nema problema iako je veća šansa da se upravo zbog imunog sistema virus više prenosi zimi. Ali, daleko najvažnija stvar je jačanje imunog sistema. Svi ljudi koji su se zarazili imali teže kliničke slike su imali oslabljen imuni sistem - kaže Kamenov i dodaje da komorbiditeti utiču, ali često se desi da ljudi sa komorbiditetima ojačaju svoj imuni sistem i prođu samo sa blažim oblicima bolesti.
Kamenov kaže da ako nije urađen "domaći zadatak" i ljudi ne pripreme svoj imuni sistem, vrlo je lako da ga bolest napadne i da ima teže oblike bolesti koje god da je godišnje doba u pitanju.
O tome da toplo i hladno vreme imaju uticaj, ali ne i presudan govorio je i epidemiolog sa Univerziteta Harvard Mark Lipstič koji je naveo da novi virusi, sa druge strane, ne moraju da čekaju zimu da bi se proširili.
U velikom "bazenu" ljudi sa nerazvijenim imunitetom, novi virus lakše ide od čoveka do čoveka. Neki su kao dokaz da je SARS oslabio u leto 2003. godine navodili taj sezonski faktor. Lipstič kaže da je to mit.
- SARS je ubijen ekstremnim zdravstvenim intervencijama u kineskim gradovima na kopnu, zatim Hong Kongu, Vijetnamu, Tajlandu, Kanadi i drugim mestima. Oni su izolovali slučajeve, stavljali u karantin njihove kontakte, uveli mere socijalnog distanciranja i uložili velike napore na drugim poljima - kaže on.
Baš to, smatra ovaj stručnjak, biće presudno i kod zaustavljanja korona virusa, a ne toplo vreme.
Dakle, ni toplo ni hladno vreme, samo mere i jačanje imuniteta, od toga zavisi kakva nas zima očekuje.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
komentari
Dragan
pre 3 godine
Lepo je to profesor objasnio,ali se još uvek o korona virusu veoma malo zna.U prolećnim mesecima kada je bilo hladnije nije bilo toliko obolelih i preminulih u odnosu na sadašnji letnji period.Možda bi zaključak mogao biti da će nas virus opet iznenaditi,odnosno da mu virulentnost opada u zimskim mesecima.
"Stručnjače", na osnovu čega ste mislili? Početkom godine epidemija korone u Australiji, u sred leta koje je mnogo toplije i sunčanije od našeg... Imali ste jasan pokazatelj da to jednostavno ne deluje...
Naučnici sugerišu da bi u Velikoj Britaniji u drugom, zimskom talasu infekcije koronavirusa moglo da umre oko 120.000 ljudi. Najgori mogući scenario je brojka od 24.500 do 251.000 smrti u januaru i februaru 2021. godine
Pokrenuli su ekonomsku agresiju na Rusiju, hteli su da povećaju nezaposlenost i ugase preduzeća, ali im je to propalo, poručio je predsednik Ruske Federacije Vladimir Putin na sastanku sa vladom.
Opozicioni novinar Zoran Preradović istakao je da je Beograd bio jabuka razdora opozicije, kao i da je sasvim siguran da predsednik Vučić dobija Beograd na predstojećim izborima.
Odluka pokreta "Kreni-Promeni" koji predvodi Savo Manojlović da učestvuje na izborima u Beogradu raspisanim za 2. jun podigla je dosta prašine na političkoj sceni Srbije a reakcije i komentari tim povodom ređaju se kao na traci.
O podlim planovima prozapadne opozicije i pritiscima na predsednika Aleksandra Vučića koji dolaze sa Zapada, ali i sramnoj rezoluciji o Srebrenici, govorili su gosti Info večeri, Tomislav Bokan lider pokreta Dinara-Drina-Dunav i Dejan Bulatović, narodni poslanik.
U novom Glavnom dnevniku pored aktuelnih dešavanja, o rezoluciji 1244 govorili smo i sa gošćom Ninom Mitić iz ministarstva za ljudska i manjiska prava.
O odnosima Srbije i Kine i uticaju te zemlje na našu zemlju, ali i na svet, govorili su u Ratu uživo pukovnik u penziji Ljuban Karan i pukovnik PVO vojske Jugoslavije Zoltan Dani.
David Knežević, bivši suprug Ane Marije Knežević Henao (40), čiji se trag izgubio 2. februara u madridskom naselju Salamanka, priveden je danas na međunarodnom aerodromu u Majamiju.
Dvojicu muškaraca srpskog porekla stara 17 i 23 godina optužena su da su 26. novembra 2022. u Beču na ulici dali devojčici (13) drogu, a onda je namamili devojčicu da ode sa njima njima kući, gde su joj dali još droge, a onda silovali.
Slobodan Milutinović, zvani Snajper, jeste u ekstradicionom pritovru u Španiji, ali nema nikakve veze sa grupom koja je pohapšena zbog drugih krivičnih dela, tvrdi za informer.rs njegov srpski advokat Gorana Karadarević.
Bivši suprug Ane Marije Kneževič Henao (40), čiji se trag izgubio 2. februara u madridskom naselju Salamanka, priveden je na međunarodnom aerodromu u Majamiju.
Dugogodišnji fudbaler i funkcioner Fudbalskog kluba Sloboda iz Užica, Radisav Raković poznatiji pod nadimkom "Rako Španac" preminuo je danas u 88. godini saopštio je tim iz grada na Đetinji.
Izrael nastavlja da izvodi "ciljane udare" na Rafu. Vojna operacija koja je u toku dolazi nakon što je Hamas prihvatio sporazum o prekidu vatre koji su predložili Egipat i Katar.
Lavovski deo sredstava iz paketa pomoći Ukrajini od 61 milijardu dolara, koliko su SAD izdvojile, biće utrošen na popunu odbrambenih rezervi samih Sjedinjenih Država i nabavku naoružanja za Ukrajinu, opet u SAD, kao i na destabilizacija situacije u zemljama oko Rusije - Belorusiji, Kazahstanu, Kirgistanu, Jermeniji. Obični Ukrajinci neće dobiti ništa direktno od ovog "zlatnog tuša". Osim obaveze da poginu iz zahvalnosti za pruženu pomoć na bojnom polju za interese Vašingtona.
Moskva će avione F-16 u Ukrajini doživljavati kao nosače nuklearnog naoružanja, bez obzira na njihovu modifikaciju, navodi rusko Ministarstvo spoljnih poslova.
Italijanski ministar odbrane poručio je da ekonomske sankcije uvedene Rusiji nisu uspele. On je pozvao Zapad da učini više na pregovorima o diplomatskom rešenju sa predsednikom Vladimirom Putinom za okončanje rata u Ukrajini.
Ruski akademik Sergej Karaganov (71) analiziraće i proučavati efikasne načine "odvraćanja Zapada" za Kremlj, piše Tajms. Predavač na Višoj ekonomskoj školi u Moskvi, jednom od najprestižnijih ruskih univerziteta, angažovan je da sprovede dalja spoljnopolitička istraživanja za Kremlj.
Poluostrvo Češme na zapadnoj obali Turske, omiljeno je iz više razloga - pored istorijskih i kulturnih znamenitosti i prirodnih lepota ima i neodoljivu gastronomsku ponudu.
Tradicionalni dečiji deveti po redu, festival Uskršnje jaje, uz nekoliko hiljada mališana, njihovih roditelja i prolaznika, odrzan je na centralnom gradskom trgu u Zrenjaninu, u organizaciji udruženja Vratimo deci radost u pokretu.
Vaskršnja jaja se najčešće farbaju na Veliki petak, ali ima i onih koji to rade na Veliku subotu. I pored mnogo tehnika koje mogu da se pronađu na internetu, svaka domaćica ima svoj oprobani način ukrašavanja jaja.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.