SRBIJO, OPREZ! OVO NIJE NIMALO NAIVNO, NON PEJPER DIGAO NA NOGE EVROPU, SVI SE KAO "ZGRAŽAVAJU", ali ne odbacuju završetak projekta "raspad Jugoslavije"!
Podeli vest
Ideje o "finalnom raspadu Jugoslavije" i novom pomeranju granica na Zapadnom Balkanu neće promeniti postojeću politiku Evropske unije. Ali to ne znači da evropskom angažmanu u regionu nije potrebno hitno buđenje, piše Dojče vele
Koliko je Zapadni Balkan još rovita regija, i dalje sklona brzoj destabilizaciji zbog još otvorenih rana iz prošlosti, a koje se politički korektno danas nazivaju „otvorena bilateralna pitanja", pokazala je informacija o jednom tekstu, koji se, zbog svog nezvaničnog karaktera ne može nazvati ni dokumentom, pa čak ni papirom.
Nisam dobio nikakvu platformu ni od Ðilasove grupacije, ni od Jeremića, rekao je predsednik Skupštine Srbije Ivica Dačić, uz opasku da se, prema njegovom mišljenju, oni ne obraćaju Skupštini kao nekome ko treba da bude pokrovitelj dijaloga i da su platforme verovatno poslali Evropskom parlamentu (EP)
21.04.2021
07:10
Velika frka, da li i...
Takozvani „non pejper", bez zaglavlja i potpisa, pripisan je od strane medija slovenačkom premijeru Janezu Janši. On je svojim ambivalentnim stavom niti priznavanja, niti demantija, dalje podstakao iskru koja je, kako smo već ranije bili svedoci, brzo „zapalila" čitav region, a prenela se, sasvim očekivano, i preko granica EU.
Tekstom se predlaže „završetak raspada Jugoslavije" odnosno „finalno" pomeranje granica na Zapadnom Balkanu u cilju stvaranja raskomadane, ali „održive i funkcionalne" Bosne i Hercegovine, Albanije sa priključenim Kosovom i delovima Severne Makedonije, Srbije sa priključenom Republikom Srpskom.
Iz institucija EU do ovoga trenutka nisu potvrdili prispeće takvog teksta u Brisel i verovatno nikada neće. Zvanični Brisel samo je ponovio svoju poziciju da „ništa ne bi trebalo da se menja kada su u pitanju granice na Zapadnom Balkanu".
- Treba da se radi na regionalnom pomirenju i saradnji, što je i logika evrointegracionog procesa. Sva otvorena pitanja među državama trebalo bi rešavati u procesu koji ne zalazi u opasne teritorije, a koji se oslanja na EU zakone i principe - poručio je portparol EU Peter Stano.
Da je „crtanje novih granica opasan put", a „regionalno pomirenje i saradnja ključ za mir, demokratiju i prosperitet" na Zapadnom Balkanu, ponovio je i nemački državni sekretar za Evropu Mihael Rot.
Iste poruke stigle su i iz Evropskog parlamenta, odakle izvestilac za Srbiju Vladimir Bilčik poručuje da je „menjanje granica i teritorija je opasan put u eksplozivnu prošlost" regiona.
Opasni kompromisi
Međutim, da pojava tog teksta nije slučajna, da to ima svoju predistoriju i da postoje ljudi koji vide rešenje svih problema na Zapadnom Balkanu u promeni granica, za DW ukazuju Aleksandra Štiglmajer iz Evropske inicijative za stabilnost i Bodo Veber iz berlinskog Saveta za demokratizaciju politike.
U razgovoru za DW oni podsećaju da je razmena teritorija ne tako davno već bila tema u regionu i u EU kada se 2018. godine govorilo o razmeni teritorija između Srbije i Kosova.
- Ovakve stvari stalno iskaču. One su bile prisutne i tokom rata u bivšoj Jugoslaviji. Ali treba imati na umu i razlog koji je doveo do tih ratova. Zato je veoma opasno verovati da promene granica, koje bi vodile i u etničke razmene, mogu dovesti do rešenja na Zapadnom Balkanu - kaže Štiglmajer.
Ona smatra da je pojava takve ideje u ovom trenutku neka vrsta probnog balona koji je tu da bi se videla reakcija zemlja-članica EU i da se vidi da li je to put kojim se može ići.
- Moje je mišljenje da to definitivno nije put, jer bi tako samo došlo do konflikta, a zatim i oružanog sukoba u svim pogođenim zemljama Zapadnog Balkana", naglašava analitičarka iz Brisela.
Bodo Veber ukazuje da je prethodne četiri godine čitavom regionu pretila destabilizacija zbog ideje o razmeni teritorija između Srbije i Kosova, a da se sada napravio „novi otvor" koji pretnju prebacuje na teritoriju BiH.
- U prethodne četiri godine primetna je dinamika 'opasne stranputice' nekih predstavnika EU i SAD koji pregovaraju u regionu Zapadnog Balkana, a koji su prvo, fokusirajući se na pregovore Srbije i Kosova, pretili stabilnosti čitavog regiona s ludom idejom razmene teritorije.
Zatim su u BiH, van pažnje, uspeli da dogovore 'prljav sporazum' o etničkoj podeli na lokalnom nivou, tzv. Mostarski sporazum. Sve to pokazuje da su naši zapadni pregovarači u kriznim situacijama skloni sklapanju bilo kakvog dogovora, što znači i loš kompromis sa opasnim regionalnim agendama koji bi išao na ruku nacionalnim liderima na Zapadnom Balkanu", zaključuje Veber.
Radikalan dokument
Iz Evropske inicijative za stabilnost Aleksandre Štiglmajer podsećaju na činjenicu da su, u procesu rešavanja „kosovskog pitanja" neki od lidera EU podržali opciju „bilo kog rešenja oko kojeg se dve strane dogovore".
Dodaju i da navodni slovenački „non pejper" ide „mnogo radikalnije", bez prethodne konsultacije sa zemljama koje su njime pogođene.
- Ne mislim da bi ni BiH, ni Severna Makedonija, ni Kosovo na to pristali. Možda Albanija, ali to bi značilo njeno napuštanje EU-puta - kaže Štiglmajer.
Istovremeno albanski premijer Edi Rama jedini je potvrdio da je i video dokument i da je o „ideji" razgovarao sa slovenačkim premijerom.
Analitičari iz Brisela i Berlina saglasni su u stavu da za takvu „ideju" ni izbliza ne postoji većinska podrška.
- Ako takav dokument, u tom obliku kakav je objavljen u medijima, postoji, to bi pokazalo da gospodin Janša u svojoj radikalnosti zapravo više deluje kontraproduktivno za promovisanje svoje ideje. Verujem da je ovo vrlo surov način lobiranja za tako opasne ideje, ako je zaista istinit i autentičan dokument - kaže Bodo Veber.
On dodaje da se nada da će novonastala situacija pobuditi države EU da daju „više kontre" opasnom načinu pregovaranja predstavnika EU, konkretno u BiH, u ovom trenutku.
- Ti pregovori prete daljom etničkom podelom BiH i to pod patronatom EU i SAD, ali čak i raspadom zemlje i destabilizacijom čitavog regiona, što bismo isto doživeli da je sklopljen sporazum o razmeni teritorija između Kosova i Srbije. Pretnja je realna od prljavih i netransparentnih pregovora evropskih predstavnika, a manje od tako otvorenog zastupanje etno-nacionalističkih ideja tipa famoznog non pejpera iz Ljubljane - zaključuje Veber.
Test bez uticaja i politika bez „buđenja"
Tekst oko kojeg se digla prašina na Zapadnom Balkanu i širom EU, navodno je dostavljen predsedniku Evropskog saveta Šarlu Mišelu kao deo najave prioriteta koje će Slovenija zastupati kada od sredine godine preuzme mesto predsedavajuće Savetu EU.
Da posle dobijenih reakcija slovenački premijer neće nastaviti sa insistiranjem na sličnim idejama, i da ne bi trebalo očekivati bilo kakav radikalni zaokret u politici EU prema Zapadnom Balkanu, smatra Alkesandra Štiglmajer.
- Ne verujem da bi ovo moglo da bude baza za bilo kakvu novu politiku EU prema Zapadnom Balkanu. Većina zemalja-članica podržavaju multietničke države zasnovane na ljudskim i građanskim pravima. O tome se neće dalje zvanično raspravljati u Briselu. Novi zamah u politici EU prema Zapadnom Balkanu je neophodan, ali ne vidim da postoji stvarni poziv na buđenje. Dokle god se situacija na Zapadnom Balkanu bude 'provlačila', možda ne baš na zadovoljavajući način, ali svakako bez konflikata, zemlje-članice EU to neće gledati kao prioritet - kaže Štiglajer.
Štiglajer u razgovori za DW poziva EU da konačno ponudi Zapadnom Balkanu „nešto stvarno kredibilno", uključujući i funkcionalniji proces pristupanja, „na čemu i ka čemu" bi Zapadni Balkan trebalo da radi.
- U suprotnom, plašim se da će doći do konflikata. Dve posebno problematične situacije su ona između Srbije i Kosova i ona u Bosni i Hercegovini - zaključuje Štiglmajer.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Jansu licno poznajem od omladinskih dana kad se skolovao u politickoj kumravckoj skoli. On je veliki prijatelj albanaca a u Sloveniji danas albanci skoro pa vladaju drzavom. Mislim da je BiH samo kolateralna steta na Jansinom putu pravljenja velike Albanije. On svojoj braci albancima stvara neprirodno veliku drzavu buduci da je prirodna Albanija na Kavkazu.
Nisam dobio nikakvu platformu ni od Ðilasove grupacije, ni od Jeremića, rekao je predsednik Skupštine Srbije Ivica Dačić, uz opasku da se, prema njegovom mišljenju, oni ne obraćaju Skupštini kao nekome ko treba da bude pokrovitelj dijaloga i da su platforme verovatno poslali Evropskom parlamentu (EP)
Poslanik Vrhovne rade Aleksandar Dubinski, koji se nalazi u pritvoru u Ukrajini zbog sumnje za izdaju, rekao je da kijevske vlasti u maju očekuju izuzetno negativna dešavanja u zemlji, o čemu, prema njegovom mišljenju, svedoči sve veća cenzura društvenih mreža.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da će ljudi u Ukrajini dovesti u pitanje legitimitet predsednika Volodimira Zelenskog, dodajući da veruje da je njegova sudbina “zapečaćena”.
Brajan Brković iz pokreta "Bravo" poznat po svojim antisrpskim stavovima, te skrnavljenu srpske zastave najavio kako ide "zajedno i jako" sa Milošem Jovanovićem.
Mandatar za izbor Vlade Srbije Miloš Vučević ocenio je danas da priča dela opozicije o bojkotu izbora za njega nije ništa drugo osim rašomonijada i ocenio da to što neko bira gde će izaći, a gde neće ne znači ništa drugo osim da procenjuju gde bi možda mogli da pobede i gde mogu da kontrolišu svoje odbore.
Mandatar za sastav nove Vlade Miloš Vučević rekao je danas posle sednice Predsedništva SNS da za predstojeće lokalne izbore neće biti moguće glasanje po mestu boravišta, kao što je to bilo moguće za republičke izbore.
Predsednica Skupštine Srbije Ana Brnabić izjavila je da je razgovor između vlasti i opozicije lekovit za parlament, a da je pristojan dijalog političkih stranaka koje drugačije misle nešto što političari duguju svim građanima Srbije, bez obzira na to da li su oni glasali za vlast, opoziciju ili možda nisu uopšte izašli na izbore.
Šiptarski ekstremisti predvođeni Kurtijem i Vjosom Osmani hoće da naprave novu Srebrenicu na Kosovu i Metohiji. Samo čekaju da se prizna sramna rezolucija i prihvatanje Kosova i Metohije u Savet Evrope da bi mogli da tuže Srbiju. Na ovu, ali i na druge važne teme u "Info večeri" govorili su Gavrilo Kovačević, predsednik opštine Zemun i Vladimir Kljajić, politikolog. Uživo u program putem vajber uključenja javio se pukovnik Milan Jolović koji je komentarisao moguće donošenje sramne rezolucije o Srebrenici.
Miloš Vučević predložio je ministre za buduću Vladu. O budućim ministrima, o izborima 2. juna, ali i o drugim važnim temama, u "Dnevniku" je govorio Ivan Miletić, ekspert za odbranu i bezbednost.
Velika partija šaha se i dalje igra. Postavlja se pitanje čije figurice su u boljoj pozicji. O ratu u Ukrajini govorili su Na ovu temu u emisiji "Rat uživo" govorili su prof. dr Stevica Deđanski iz Centra za razvoj međunarodne saradnje i Darko Obradović, Forum za strateške analize. U program se, putem vajber uključenja, uživo uključio i analitičar prof. dr Sergej Boljevič.
Napadi na Srbiju dolaze sa svih strana. Najnoviji napad dolazi iz Vojvodine. Ko nam nameće vojvođansku naciju? Na ovu temu govorili su istoričar Jovan Pejin i Ljubomir Đurić iz Centra za Nacionalnu politiku.
U Dragačevu se odigrala prava drama kada su pripadnici policije prilikom potere za vozilom u kom su bila trojica mladića, duge čitavih 40 kilometara, u više navrata, prema rečima punomoćnika mladića iz automobila, upotrebili vatreno oružje.
Godišnjica stravičnog masakra koji se dogodio u Osnovnoj školi "Vladislav Ribnikar" na Vračaru, kada je dečak-ubica Kosta Kecmanović uleteo u školu i ubio devetoro dece i čuvara ove obrazovne ustanove, biće obeležena za tri dana.
Više javno tužilaštvo u Pančevu je danas donelo naredbu o sprovođenju istrage protiv osumnjičenog D. B. (39) iz Alibunara zbog sumnje da je neutvrđenog dana u periodu od 27. aprila do 29. aprila ove godine primenom nasilja ugrozio telesni integritet svoje vanbračne partnerke D. S. (42) iz Jabuke tako što ju je u kući u kojoj su živeli u Alibunaru, u Ulici Save Munćana, šakama stegao za vrat usled čega je nastupila smrt oštećene, saopštio je MUP.
Drama na "Alijanc areni", Bajern umalo do preokreta, ali je Vinisijus Žunior doneo izjednačenje Realu! Fudbaleri Bajerna odigrali su nerešeno sa Real Madridom 2:2 (0:1) u prvom meču polufinala Lige šampiona.
Trener košarkaša Partizana Željko Obradović čestitao je svojim izbranicima na pobedi protiv Budućnosti uz konstatanciju da je uprkos velikom broju grešaka njegov tim vodio 38 minuta i sve vreme kontrolisao rezultat.
U Ukrajini dolaze ozbiljne promene zbog nesposobnosti ukrajinskih oružanih snaga da zapuše rupe na frontu, rekao je bivši analitičar CIA Lari Džonson u intervjuu za Jutjub kanal Judging Freedom.
Vlasti Kijeva počele su u utorak da uklanjaju spomenik iz sovjetskog doba koji označava vezu između Rusije i Ukrajine, više od dve godine nakon što je Rusija započela vojnu operaciju u Ukrajini.
Zaposlenom francuske kompanije „Dassault Aviation“, koji proizvodi borbene avione „rafal“ ukradena je torba u kojoj su se nalazili kompjuteri sa poverljivim podacima u vezi sa nacionalnom odbranom, prenosi list „valeursactuelles.com“.
Srbofilija predstavlja osećanje ljubavi ili simpatije prema Srbima, Srbiji, Republici Srpskoj, srpskoj istoriji, srpskom jeziku, srpskoj kulturi i svemu što je povezano sa Srbima.
Osim brojnih vernika, blagodeti, isceljenje i snagu molitve u Miljkovom manastiru sa Hramom Vavedenje Presvete Bogorice u Gložanu, osetila je i monahinja Mihaila, koja je u ovu svetinju došla 2011. godine da bi se, kako kaže, "odužila koliko bude mogla svim svecima, a naročito svetom Amvrosiju".
Najmlađi stanovnici zoološkog vrta na Paliću, blizanci prstenorepi lemuri, rođeni sredinom februara, još su bez imena. Uprava zoološkog vrta pozvala je posetioce i ljubitelje životinja budu kumovi..
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.