Evropski ministri zdravlja zbog neuspeha u vakcinaciji padaju kao čunjevi u kuglani - u Češkoj, Rumuniji, Slovačkoj, Sloveniji, Letoniji, Poljskoj, Holandiji, Austriji
Odlazak austrijskog ministra zdravlja Rudolfa Anšobera u trenutku kad kancelar najavljuje „turbo vakcinaciju" dokaz je opšte iscrpljenosti i društva i politike. Ali simptom preko koga se iscrpljenost javlja nije pad energije, već naprotiv bes kao perpetuum mobile. U sudaru epidemiološkog klimaksa i antiklimaksa, ministri zdravlja su se globalno pokazali kao najosetljivija roba - doktori koji su probali da leče politiku, a sami se od nje razboleli.
Kada je prošlog utorka podnosio ostavku, Anšober se na kraju govora rasplakao. I odmah pitanje: ima li jedan političar pravo da se rasplače u javnosti? Da li misli da će mu ta vrsta emotivnosti doneti simpatije ili bes? U principu, u takvim nekontrolisanim stanjima se i ne misli, samo se teče niz emociju direktno u sarkazam društvenih mreža.
Anšoberov pad
Anšober ne odlazi kao nevina politička žrtva epidemije, ne treba ga u tom smislu žaliti. Naravno da je kriv za sporu vakcinaciju; ili kriv onoliko koliko je po poziciji bio odgovoran za nabavku vakcina. Kriva je Evropska komisija, kriv je dvojac Merkel-Lajen kad je izlazak iz epidemije pokušao da pretvori u trijumf vrednosti i EU pameti, kriv je aprilski mraz - ali koga je to sve briga? Politika ne pravi razliku između „kriv" i „odgovoran", tu plakanje ne pomaže.
„Rudi" iz stranke Zelenih bio je verovatno najpopularniji austrijski političar u prvoj godini korone. Širom Evrope je to bio period kad se glavna umetnost vladanja svodila na parole o izdržljivosti, zbijanju redova, strpljenju i snazi nacionalnog duha. Dok je situacija izgledala beznadežna, u prvom šoku civilizacije kojoj su ugasili svetlo, dotle je to išlo.
Naravno da vlade nisu sedele besposleno, ali su imale samo dva posla koja su ih u potpunosti okupirala. Prvi da otvore prostor nauci i medicini i stvore im uslove za rad; drugi da spreče kolaps ekonomskog i svih ostalih društvenih podsistema. Već iz toga se vidi da se efikasnost vlada u Evropi i šire merila isključivo njihovom sposobnošću da organizuju čekanje dok se ne pronađu vakcine i medikamenti za lečenje kovida. Trebalo je da drže položaje, spreče haos, (privremeno) postanu kejzijanci i umire ljude. Glavne stvari su se ionako odvijale u naučnim laboratorijama i medicinskim institutima, koji su jedan za drugim, u rekordnom tempu, izbacivali vakcine na tržište.
Dok su od januara drugi - Izrael, Velika Britanija, Srbija, SAD - svu političku energiju usmerili na organizaciju brzog masovnog vakcinisanja, EU vlade su ostale zarobljene u 2020-oj. I dalje su kod svojih građana apelovale na strpljenje, čekanje i odricanje, a očiti neuspeh kamuflirale plemenitim ciljevima ideološki čiste vakcine. Ne samo to, briselska Komisija je čak vrlo frustrirano reagovala na one zemlje, kao na Srbiju na primer, koje se nisu priključile beznađu evropskog čekanja.
Od januara ove godine za vlade više nije bilo dovoljno da efikasno organizuju čekanje, razvlačenje i kupovanje vremena, jer je postalo jasno da su vakcine tu, da postoje, da su svuda okolo, samo ne u EU! Tog trenutka, popularnost Anšobera se istopila. Na konferenciji za medije prošle sedmice žalio se da mu je najteže padalo da izdrži otvorenu mržnju, obične ljude koji su mu dobacivali uvrede, pretili, psovali, tražili ostavku.
Foto: Shutterstock
Ni mediji mu nisu dopustili dostojanstveni odlazak. U prvoj reakciji jesu, u smislu da je izgoreo na dužnosti, da se zdravstveno slomio u godini koja nadilazi snagu svakog čoveka, volja jaka a telo bolesno, i slično. Ali ton se brzo promenio. U uvodniku ove subote glavni urednik austrijskog dnevnika Di Prese već postavlja pitanje - a ako je to sve tako, zašto nije otišao ranije? Zašto nas je Rudi zavlačio i zamajavao?
Brazilski slučaj
Od početka epidemije, ministri zdravlja padaju kao čunjevi u kuglani. Najspektakularniji padovi su se zbili u Brazilu, zemlji koja se nalazi u svetskom vrhu po broju žrtava od kovida. Evo gde stoji Brazil u neslavnoj statistici mrtvih: SAD 570.000, Brazil 370.000, Meksiko 220.000, Velika Britanija 130.000; Italija 120.000, Rusija i Francuska nešto preko 100.000 svaka; Evropa u celini milion; svet globalno tri miliona.
Ne služi samo brazilska mutacija korone kao horor priča za moguću neefikasnost postojećih vakcina. I objektivno, po brojevima, nemaru i neorganizovanosti, po tvrdoglavosti Bolsonara, nacionalnog predsednika i premijera u jednom, Brazil je primer od koga zastaje dah.
Prvi Bolsonarov ministar zdravlja bio je ortoped Luis Enrike. Smenjen je odmah, još na početku epidemije, jer se nije slagao sa izjavama svog šefa da je kovid „mali grip". Drugi Bolsonarov ministar zdravlja, onkolog Nelson Tajh izdržao je mesec dana. U maju 2020. ga je smenio armijski general Eduardo Pazueljo. Za razliku od prethodnika, Pazueljo je bio lojalan Bolsonaru, bio je dobar komandant i organizator, i da virus korone ima imalo smisla za vojničku disciplinu, Pazueljo bi ga sigurno porazio. Ovako, infekcije i smrti od kovida su eksplodirale upravo u njegovo vreme.
Kako general nije bio glup ili bez savesti, već samo nevin u medicinskim pitanjima, on je učio u hodu i na kraju došao do epohalnog zaključka da samo jedno sredstvo zaustavlja kataklizmu „malog gripa" - vakcina! Ali kad je hteo da kupi vakcine, Bolsonaro ga je zaustavio, pa oterao.
Četvrti i aktuelni ministar zdravlja u Brazilu je kardiolog Marcelo Keiroga. On je za zatvaranje zemlje, Bolsonaro nije; on je protiv upotrebe klorokina, dok se Bolsonaro kune u to sredstvo koje je prošlog proleća, istina kratko ali zato globalno, važilo za čarobni lek protiv kovida.
Babiševa vrteška
I Češka sad upravo troši svog četvrtog ministra zdravlja u godini dana. Prvi, Adam Vojteh, pravnik po obrazovanju, nateran je na odlazak u septembru prošle godine. Njegov osnovni greh: ministar je širio defetizam. Zemlja je u principu dobro prošla kroz tople letnje mesece, pa se računalo da je epidemija gotova. Protivno popularnom uverenju, Vojteh je tvrdio da nije i da tek sada dolazi katastrofa, koju je moguće sprečiti samo kompletnim zatvaranjem zemlje i konsekventnim nošenjem maski.
Vojteh je bio lep kao Boris Tadić i Zoran Đinđić zajedno u najboljim danima. Uz to je svirao džez u sving-bendu i nastupao u mjuziklima; prošao je čitav gornji sprat češke estrade pre nego što se posvetio politici. Kad se dobro pomisli, neko kao Vojteh je idealan izbor za jednog premijera da mimo njega vodi zdravstvenu politiku po vlastitoj volji. Ali, kod Vojteha je proradio isti mehanizam kao i kod generala Pazuelja u Brazilu: nema veze koliko ne poznaješ svoj resor kad te postave za ministra, ako si inteligentan i savestan jednog trenutka ćeš naučiti posao. A onda u datim uslovima dolazi neizbežan zaključak: zatvaranje, maske, vakcinacija.
Kad je Vojteh shvatio logiku virusa korone, Babiš ga je oterao. U posledici, brojevi u Češkoj su eksplodirali preko zime, zemlja je neko vreme imala incidenciju (broj novoobolelih u proseku od sedam dana na 100.000 stanovnika) blizu 1.000.
Vojtehov naslednik Roman Primula se dobro slagao s Babišom. Osim toga je kao epidemiolog i vojni doktor svakako bio kompetentniji od prethodnika. No posle samo mesec dana na dužnosti, Primulu su mediji ulovili u otmenom praškom restoranu za večerom. U normalnim prilikama ništa posebno, ali - restoran je bio zatvoren zbog kovida, i to uredbom koju je potpisao ministar Primula.
Treći češki ministar zdravlja bio je pedijatar, hematolog i univerzitetski profesor Jan Blatni. On je na funkciji sastavio čitavih pet meseci, pre nego što ga je premijer Babiš smenio početkom ovog aprila. Blatni je pao kao „ruska" žrtva: Babiš je zagovarao hitni uvoz Sputnjika Ve, ministar je bio žestoko protiv.
Trenutni ministar zdravlja u Pragu je šef Univerzitetske klinike Petr Arenberger. Kompetentan, ima pravo obrazovanje za tu funkciju, ali nema vakcina za imunizaciju stanovništva, što znači da uvoz ili odricanje od ruskog Sputnjika Ve ostaje urgentno pitanje u Pragu.
Evropska vrteška
Sputnjik Ve srušio je i ministra zdravlja u Slovačkoj. Premijer Igor Matović samostalno je naručio rusku vakcinu i lično otišao na aerodrom da sačeka prvu isporuku. Ministar zdravlja Marek Krajči se pobunio i zabranio upotrebu ruske vakcine. Krajči je smenjen, ali tu stvar nije bila gotova. Odmah nakon njega je otišao i premijer, jer je afera nepovratno uništila i njegov autoritet.
Novi ministar zdravlja u Bratislavi je vojni doktor i brigadni general Vladimir Lengvarski. Imenovati visoke oficire za ministre zdravlja usred epidemije ima nečeg neverovatno optimističkog, oslobađajućeg, gotovo dečije naivnog. Ako smo već u ratu s virusom, onda su generali naša najbolja šansa!
Foto: AP Photo/Risto Bozovic
Slovenački premijer Janez Janša je u decembru oterao svog ministra zdravlja, urologa Tomaža Gantara. Kratko i efikasno - treći Janšin kabinet sastavljen je u martu prošle godine, Gantar je iskomplementiran napolje u decembru. Razlozi bi nas odveli duboko u rezonovanje i logiku Janeza Janše, što nije produktivno. Dovoljno je otvoriti novinske članke iz novembra/decembra 2020. i videti kako Gantar, suočen sa rastućom incidencijom, traži sve strože epidemiološke mere, a vlada mu uskraćuje podršku.
Trenutni ministar zdravlja u Sloveniji je premijer Janez Janša. Ko će to bolje od šefa?
Neki ministri zdravlja smenjivani su kao Anšober, krivi po funkciji, krivi jer su odgovorni.
Letonsku ministarku Ilze Vinkeles premijer je oterao zbog spore vakcinacije. Vinkeles se branila da je to na pravdi Boga i da su drugi krivi, ali nije pomoglo. I to iz sasvim ispravnog razloga: ako te više instance blokiraju u poslu, i još očekuju da ih moralno pokrivaš, onako kako je od EU članica tražio dvojac Merkel-Lajen, ministarska ćutnja na nacionalnom nivou nije dobar odgovor.
Smenjen je i ministar zdravlja u Holandiji Hugo de Jonge, ali ne zbog kovida, već zbog afere sa isplatom dečijih dodataka. Koja je tek to lična karma jednog ministra zdravlja! U godini korone, u kojoj se nemačka idealistička filosofija sudara sa junacima Marvelovog univerzuma, on odlazi zbog greške u računovodstvu.
Neki ministri zdravlja smenjivani su jer su zloupotrebljavali položaj i vakcinisali preko veze familiju, prijatelje i dalje rođake, kao recimo u Argentini, Peruu i Ekvadoru. Interesantno, niko nije odgovarao u Hrvatskoj. U Poljskoj je ministar Lukas Zumovski nateran na ostavku zbog afere sa skupim maskama. Krao je, ili se kralo oko njega, što u konsekvenci izađe na isto.
Rumunija od pre nekoliko dana (14. aprila) troši svog trećeg ministra zdravlja. Prvi, Nelu Tataru podneo je ostavku u decembru prošle godine, nakon požara na intenzivnom odeljenju za kovid pacijente u bolnici u Pjatra Njamcu, gradu na severoistoku zemlje. Na odeljenju je ležalo 16 teško bolesnih, deset ih je izgorelo.
Zamenio ga je Vlad Vojkulesku, ne najsrećnije. Krajem januara je u bolnici u Bukureštu izbio požar, opet na kovid odeljenju, u kome je izgorelo pet pacijenata. Vojkulesku međutim nije podneo ostavku zbog toga, već tek pre nekoliko dana, zbog različitih malverzacija u njegovom resoru.
Sadašnji rumunski ministar zdravlja je premijer Florin Kicu, doktor makroekonomskih nauka. Makroekonomičari, to su oni koji preskaču detalje i uživaju u utehama velike slike, kao i sociolozi. Gde god oni pogledaju, svuda je dobro.
Faktor kompetentnosti
Ako se austrijske prilike uzmu paradigmatski za šire svetske procese u epidemiji korone, dolazi se do tri određujuća pojma ovog momenta: kompetencija, regionalizacija, racionalizacija. Da li su se ministri zdravlja koji su na funkciju dolazili sa diplomama medicinskih i ostalih srodnih nauka pokazali boljim od aparatčika opšte prakse ili vojnika?
Pre epidemije bi se reklo, svejedno. Ministar je politička funkcija; dobar kardiolog može biti očajan ministar zdravlja; loš se može pokazati blagoslovljenim resornim šefom. Pamela Rendi-Vagner, šefica austrijskih socijaldemokrata je doktor epidemiolog, ali joj to nimalo nije pomoglo da se profiliše u epidemiji, da verodostojnije kritikuje vladu, ili sebe i stranku približi šansi da vlada.
Ali pandemija korone je u međuvremenu izoštrila pogled javnosti na kompetentnost u sferi političke egzekutive. Sada greške koštaju više i imaju posledice po veći broj ljudi.
U takvoj situaciji pomaže predstava da neko zna šta radi, ne samo zato što je vispreni političar, dobar organizator i talentovani spletkaroš, već da je profesionalno kompetentan, u najmanju ruku da je smogao disciplinu neophodnu da se završi fakultet. Ali, gle austrijskog slučaja: ministar Anšober ima pedagošku akademiju i radio je kao učitelj u osnovnoj školi; premijer Kurc je gimnazijalac koji nikada nije završio fakultet.
Ima li to veze s tim da su u Briselu i Berlinu proveli austrijskog kancelara i njegovog ministra kroz program i ostavili ih, onako kao i čitavu EU, solidarno bez vakcina? I da i ne. Lukavost se ne uči na fakultetima. Ali ono što upada u oči je da Brisel i Berlin nisu prevarili doktora medicine i pravnika, već jednog učitelja i jednog gimnazijalca.
Haos i rasulo
Generalno gledano, jedinica bitke protiv kovida prošle godine bila je nacionalna država; u Austriji kao i svuda drugde. Bilo je pokušaja šire međunarodne mobilizacije, ali one ni realno nisu mogle da budu efikasne. Nije Brisel kriv za požar u rumunskoj bolnici, niti je gašenje moglo da se organizuje na solidarnom EU nivou. Ako se pogleda svakodnevica, nacionalne države su bile te koje su formirale politiku, organizovale odbranu, snabdevanje, medicinske kapacitete, nabavljale vakcine i vakcinisale.
Čitavu prošlu godinu pred javnost u Austriji izlazio je takozvani „epidemiološki kvartet" - kancelar, vicekancelar, resorni minstri zdravlja i policije. Odjednom, od januara ove godine, kad je postalo jasno da je čitava EU stavljena u veliko čekanje i da za Beč nema specijalnog tretmana, vlada je odjednom regionalizovala epidemiološke mere, a sama se povukla iz javnosti.
Foto: Reuters
Provincije, gradovi i opštine odjednom su postale jedinice bitke protiv korone u Austriji. Dok su predsednici opština organizovali poslednju odbranu, ili krišom vakcinisali familiju i prijatelje, vlada je kršila ruke u tihom očajanju. U detaljima je to preterani zaključak, ali u osnovnim crtama tačan. Kod poslednjeg zatvaranja na istoku zemlje je Burgenland kao najmanja federalna jedinica naprosto odbio da se priključi Beču i Donjoj Austriji. Razlog? Burgenland nema problema sa bolničkim jedinicama intenzivne nege; a nema ih zato što kod pretrpanosti „svoje" kovid pacijente šalje u bečke bolnice.
Prvi put u poslednjih godinu dana kritika Pamele Rendi-Vagner ima smisla, kad je pre dva dana rekla - to nije regionalizacija, to su haos i rasulo koji se rađaju iz nemoći.
Vakcine bi od maja trebalo da češće stižu. Ali to je slaba uteha za izgubljeno vreme i nekih tridesetak ljudi koji dnevno umiru od kovida u austrijskim bolnicama. Kolektivni imunitet neće biti postignut ove godine, izjavila je prošle sedmice (doktorka medicine) Eva Heltl iz nacionalne inicijative „Austrija vakciniše". Do sada je prvi put vakcinisano ispod jedne petine stanovništva; ispod jedne desetine drugi put. Ako se računaju samo oni iznad 16 godina, onda su ti postoci bolji, jedna petina i jedna desetina. I u narednim mesecima, vakcinisanje u Austriji, kao i u čitavoj EU, ostaje izazov. Dok vakcine nema za sve koji je hoće, neka vrsta racionalizacije ostaje neophodna.
Neophodna za neophodne. Ali ko je sve neophodan u društvu koje za svoju etičku osnovicu uzima premisu da je svaki čovek neophodan? Medicinski radnici, svakako. Stariji? Da, ali gde povući granicu. Profesori, umetnici? Apsolutno. Prodavačice u „Bili"? Esencijalne. Vojska i policija? I oni, naravno, kako smo samo na njih zaboravili.
Najbolje bi bilo svi. Ali nema za sve! Između „nema za sve" i „ima za neke" zjapi prostor socijalne anomije.
Medicinska sestra prilikom vakcinacije pacijenta protiv koronavirusa (Foto: Reuters/Mario Anzuoni)
Četiri pripadnika policije su proteklih dana umrla od kovida. Bili su u jedinicama koje su razdvajale protestante na subotnjim demonstracijama protiv lokdauna i maski. Jurili su se po ulicama sa antivakserima, lokalnim Kuanonom i ostalim vernicima svetskih zavera, zarazili se na dužnosti i umrli.
Armin Ortner, jedan od šefova kriminalističke policije u intervjuu bečkom Kuriru (16. aprila) kaže: „Čak i morsko prase pre dobije vakcinu nego policajac."
Hakeri iz inostranstva pokušali su da ukradu podatke o ruskim vakcinama protiv virusa korona, saopštio je zamenik direktora Nacionalnog koordinacionog centra za računarske incidente (NCKI) Nikolaj Murašov
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Hakeri iz inostranstva pokušali su da ukradu podatke o ruskim vakcinama protiv virusa korona, saopštio je zamenik direktora Nacionalnog koordinacionog centra za računarske incidente (NCKI) Nikolaj Murašov
Najnovije dogovorene ustavne promene, aminovane pod patronatom Evropske unije, ogolile su surovu istinu o trenutnoj vladajućoj većini: sve može i sve prolazi, osim srpskog jezika i prava onog naroda koji je izneo promene u Crnoj Gori.
Kijev je tokom noći i jutra bio pod snažnim raketnim i dronovskim udarima, a prema navodima ruskih vojnih dopisnika, glavni ciljevi bili su energetski objekti u prestonici i okolini.
Dok mesecima maltretiraju građane, blokiraju ulice i sprovode propale obojene revolucije kukajući kako se u Srbiji nikad lošije nije živelo, tajkunska opoziciona je rešila da pobegne na luksuzne destinacije o trošku ko zna čijih para!
Porodica, roditeljstvo, potomstvo - deca, majka i otac su tradicionalne, neprevaziđene i plemenite vrednosti koje obezbeđuju zdravo društvo, demografsku vitalnost naroda, koje pokazuju poštovanje prema predačkom nasleđu i omogućavaju zdravu i neometanu smenu generacija u Srbiji.
Da među blokaderima i političkim lešinarima vlada totalni rat i opšte rasulo i da niko nikoga ne može da smisli, dokazala je Jelena Pavlović – inače bivša narodna poslanica sa liste Branimira Nestorovića, koja je brže-bolje preletela među blokadere.
U prethodnoj epizodi emisije "Na merama" otkrili smo vam čime se sada bavi novinarka blokaderka Ana Mihajlovski, iza čega se skriva njen kolega blokader Slobodan Georgiev, kako se opušta “blokader junior” Aleksej Bjelogrlić, koji su izvori prihoda još jednog blokadera, glumca Nikole Đurička, gde se kreće i šta vozi najbolji prijatelj rektora politikanta Vladana Đokića, Nebojša Bojović.
Društvenim mrežama munjevito se širi dramatičan snimak koji je zapalio Instagram, a na kom su grčki ribari prikazali zastrašujuće ponašanje jedne od najopasnijih i najotrovnijih riba u Sredozemlju - ribe zec.
Učenici iz Srbije osvojili su četiri bronzane medalje na Evropskoj geografskoj olimpijadi (EGEO), koja je održana od 27. juna do 3. jula u Varni, u Bugarskoj.
U šabačkom naselju Trkalište protekle subote došlo je do nezapamćenog incidenta i brutalnog vršnjačkog, odnosno nasilja nad maloletnim licem, kada je za sada nepoznata žena fizički nasrnula na dete i besno uništavala njegov električni dvotočkaš.
Zdravstveni izveštaj STADA grupe za 2026. godinu prikazuje evropski zdravstveni pejzaž oblikovan preplitanjem različitih sila - zdravstveni sistemi pod stalnim pritiskom, stanovništvo osnaženo da preuzme svoje zdravlje u sopstvene ruke, ali i brzo usvajanje veštačke inteligencije (AI) u svakodnevnoj ličnoj nezi. Ovogodišnje istraživanje pokazuje da, po prvi put, više od polovine Evropljana uveliko ovu tehnologiju koristi u zdravstvene svrhe.
Ministarka za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja, Milica Đurđević Stamenkovski, danas je u Narodnoj skupštini Republike Srbije da bi govorila o Zakonu roditelj negovatelj, koji je, kako kaže, nastao iz života ljudi, a ne iz statistike.
Viši sud u Sremskoj Mitrovici odredio je pritvor do 30 dana Petru J.(44) i njegovom sinu Pavlu J (19), koji se sumnjiče za teško ubistvo Aleksandra L.(40) iz Stare Pazove. Ista mera izrečena je i drugom sinu (16) zbog opasnosti od uticaja na svedoke i uznemirenja javnosti.
Na Rgotskom jezeru kod Zaječara u toku je dramatična potraga za muškarcem starim oko 40 godina, koji je nestao tokom sinoćnjeg kupanja. Zbog dubine i specifičnosti terena, na lice mesta su upućene ronilačke ekipe, a sve okolnosti ukazuju na to da se nesrećni čovek utopio.
Pet razbojnika, naoružanih pištoljima, maskiranih fantomkama i obučenih u policijske uniforme, upali su u Novom Bečeju u porodičnu kuću Štefana S., koji živi u Nemačkoj, i iz nje odneli oko 200.000 evra i kilogram zlata.
Na Dunavu u mađarskom gradu Rackeve došlo je do tragične nesreće u kojoj se muškarac (31) udavio dok je u naručju držao svoju trogodišnju ćerku. Devojčica je u poslednjem trenutku spasena iz vode, dok njenom ocu, uprkos naporima lekara, nije bilo spasa.
U teškoj saobraćajnoj nezgodi koja se dogodila sinoć na raskrsnici Ruzveltove i Ulice kraljice Marije u Beogradu, povređene su tri osobe, među kojima je i osmogodišnje dete.
Kriminalistički triler "Nemesis" oborio je sve rekorde i za nešto više od mesec dana od premijere ostvario neverovatnih 1,31 milijardi pregleda na Netfliksu.
Nagrada "Ernest" za 2026. godinu, odlukom Direkcije Somborskog filmskog festivala, dodeljuje se glumcu Vojislavu Brajoviću, jednom od najznačajnijih umetnika domaće kinematografije, za "doprinos sadašnjim i budućim filmovima".
Uz pomoć sode bikarbone i limunovog soka možete brzo ukloniti masne naslage sa kuhinjskih ormarića i osvežiti njihovu površinu bez agresivnih sredstava za čišćenje.
Godinama je border koli važio za najpametnijeg psa na svetu, ali novo naučno istraživanje pokazalo je da ga je malinoa nadmašila i preuzela prvo mesto.
Supruga Radiše Trajkovića Đanija oglasila se za Informer nakon što se na društvenim mrežama pojavio snimak na kom je folker okružen policijom u Bečićima.
Bivša učesnica hrvatskog rijalitija "Gospodin Savršeni", Laura Prgomet, privedena je u nedelju uveče u Dubrovniku nakon incidenta u jednom ugostiteljskom objektu u naselju Lapadski dvori.
Voditeljka Jovana Jeremić podelila je sa svojim pratiocima jedan od najemotivnijih trenutaka ove godine, kada je stigla đačka knjižica njene ćerke Lee.
Pevačica Nela Bijanić izjavila je kako zna da potroši 1000 evra za nekoliko minuta, ali isto tako zna da novac sačuva, od čega je i izgradila kuću na četiri sprata.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.