Mali poručio: NIN-ov kompozitni indeks je stručno besmislena mera takozvane ekonomske snage!
Podeli vest
Svedoci smo da se u svrhu dnevno političkih potreba, zarad bombastičnih naslovnih strana ili samo zbog popunjavanja novinskih stubaca, sve češće plasiraju paušalne ocene makroekonomske situacije u našoj zemlji, ovo je poručio ministar finansija Siniša Mali, čiji odgovor na naslovnu stranu NIN-a prenosimo u celosti.
"Neretko se selektivnim prikazivanjem indikatora, bez analize cele slike, nestručnim i malicioznim pristupom, pokušavaju minimizirati rezultati postignuti u poslednjih 10 godina, iako su nedvosmisleno potvrđeni kao impresivni, kako kroz izveštaje međunarodnih institucija, tako i kroz nivo kreditnog rejtinga od strane eminentnih agencija.
Ministar finansija Siniša Mali najavio je veliku finansijsku pomoć države građanima Srbije u narednom periodu od koje će sve kategorije stanovništva imati dobit
Ministar finansija Siniša Mali žestoko je odgovorio Dušanu Nikeziću, potpredsednik Stranke slobode i pravde Dušan Nikezić, potpredsedniku Stranke slobode i pravde Dragana Đilasa.
11.08.2023
16:21
NIN-ov kompozitni indeks je potpuno proizvoljna i stručno besmislena mera ili kategorija takozvane ekonomske snage. Najpre, to je pojmovno pitanje: Šta je ekonomska snaga? Taj pojam u stručnim knjigama ne postoji u smislu jasne i precizne definicije na osnovu koje bi se moglo razmišljati o nekoj meri.
Postoji takozvani sistem nacionalnih računa, koji obuhvata pojmove kao što su bruto domaći proizvod, investicije, potrošnja, izvoz, uvoz itd. U kolokvijalnom smislu, sintagma „ekonomska snaga“ se upotrebljava kao intuitivna kategorija koja asocira najpre na nominalnu veličinu bruto domaćeg proizvoda. U regionu Zapadnog Balkana, Srbija čini više od polovine ukupnog BDP-a, tako da u tom smislu nikako nije u pozadini već, naprotiv, najveća ekonomska, investiciona i potrošačka gravitacija na Zapadnom Balkanu. U širem regionu, koji tretira NIN-ov indeks, Rumunija je jedina jača ekonomija po BDP-u i potrošačkoj snazi.
Ne ulazeći u detalje - gde je najgrublja nekoherentnost, može se reći i nesuvislost NIN-ovog indeksa ekonomske snage? U njemu su pomešane „babe i žabe“. S jedne strane, unutra su kategorije makroekonomskog bilansiranja kao BDP, udeo javnog duga, udeo investicija u BDP-u i saldo platnog bilansa, a na drugoj strani su neki indikatori standarda i blagostanja kao što su prosečne plate, pa još dinamika prosečnih plata, ali ne i dinamika npr. investicija ili kategorija platnog bilansa, stopa nezaposlenosti, inflacija.
Nikada se nije desilo da za samo dve godine penzije porastu za 55 posto, a za samo dvadeset dana idemo na povećanje plata za medicinske sestre, rekao je u gostujući u jutarnjem programu Siniša Mali, ministar finansija.
10.08.2023
09:53
Svakome ko makar minimalno prati ekonomska i socijalna kretanja u Srbiji, jasno je da od 2015. imamo neuporediv ciklus rasta u uslovima potpune makroekonomske stabilnosti, a jasno je da je Srbija vrlo ekonomski imuna na šokove kao što su suša (2017, 2022), pandemija, evropska inflacija i drugi. Jasno je da plate uporno rastu bez obzira na šokove, da penzije rastu, da standard raste, da zaposlenost raste i da je po ekonomskoj održivosti i žilavosti neuporedivo ispred zemalja regiona (osim Rumunije) jer ima strukturno drugačiju ekonomiju, odnosno najveći je doprinos sektora tzv. razmenjivih dobara (industrija, poljoprivreda i građevinarstvo). Uz potpunu makroekonomsku i sistemsko-političku stabilnost, to je i razlog velike propulzije stranih direktnih investicija.
Zašto su autori NIN-ovog indeksa zanemarili presudne indikatore koje investitori vrednuju pri odlukama o ulaganje u jednu zemlju ili pak indikatore koji govore o održivosti privrednog rasta i životnog standarda?
Srbija je u prethodnom periodu privukla više od 60 odsto svih investicija u regionu. Zašto? Zato što su očekivanja investitora u pogledu Vladinih planova reformi, političke stabilnosti u zemlji, visine fiskalnog deficita i putanje javnog duga, kretanje premije rizika, stabilnosti deviznog kursa, visine deviznih rezervi itd. takva da garantuju stabilnost i predvidivost.
Srbija je tokom 2022. godine ostvarila neto priliv stranih direktnih investicija (SDI) od 4,3 milijarde evra (7,1 odsto BDP-a u 2022. i 6,9 odsto u 2021. godini), dok je priliv SDI u Makedoniji 670 miliona evra, u Crnoj Gori 782 miliona, Albaniji i Sloveniji po 1,2 milijarde evra. I ne samo strane investicije, ukupne investicije u Srbiji u periodu od 2015. do 2022. godine, kumulativno su realno porasle oko 85 odsto. Učešće fiksnih investicija u BDP-u povećano je na 22,8 odsto u 2022. godini, dok su uprkos pandemiji, fiksne investicije tokom 2020. i 2021. kumulativno realno povećane za oko 14 odsto. Državne investicije su dostigle nivo 7,4 odsto BDP-a u 2021. i 2022. (2011. i 2012. su bile tek oko 3 odsto BDP-a).
Indikatori koji upućuju na budući održiv rast životnog standarda, osim investicija i snažnog rasta izvoza, su rast produktivnosti i konkurentnosti. Održiv rast životnog standarda je moguć jedino kreiranjem novih radnih mesta, a ne veštačkim povećanjem plata i penzija i procikličnom fiskalnom politikom, koja je obeležila period do 2012. godine.
Ozbiljna makroekonomska analiza, pored selektivnog navođenja brojeva, zahteva posmatranje šireg spektra indikatora, kako njihove vrednosti, tako i smer i dinamiku njihovog kretanja. Stopa nezaposlenosti iz 2012. godine je iznosila preko 25 odsto, a danas je jednocifrena. Nijedna zemlja u regionu nije zabeležila ovako rapidno smanjenje broja nezaposlenih lica. Prema zvaničnim podacima za 2022. godinu, sa stopom od 9,6 odsto, bolji smo od Makedonije koja beleži 14,5 odsto, BiH sa 15,4 odsto, Crne Gore sa 14,7 odsto, Albanije sa 11 odsto, a kao zemlje EU, u regionu su od nas bolje Bugarska i Rumunija.
Istovremeno, nijedna zemlja u regionu nije zabeležila veći rast prosečnih zarada od Srbije. Rast zarada u Srbiji u odnosu na 2012. je 74,4 odsto i veći je nego u Albaniji (41,8 odsto), BiH (35,8 odsto) Makedoniji (52,2 odsto), Crnoj Gori (46,2 odsto).
Uprkos višedimenzionalnoj krizi, koja traje više od tri godine, Srbija je uspela da ostvari kumulativni realni rast BDP-a u periodu 2020-2022. od oko devet odsto, rekordan priliv SDI, nastavak rasta zaposlenosti i zarada u privatnom sektoru, kao i najviši nivo deviznih rezervi. Kumulativni rast BDP-a u Crnoj Gori je u istom periodu iznosio 1,5 odsto, u Makedoniji 1,1 odsto, u BiH 8,2 odsto, Bugarskoj 6,8 odsto, Mađarskoj 7,1 odsto.
Zbog svega navedenog, ekonomska analiza ne bi smela biti prosto sabiranje i rangiranje paušalno izabranih indikatora u jednoj tački vremena. To je onda čista statistička manipulacija, da ne kažemo laž.
A da biste neke sledeće indekse dočekali spremniji, znajte da Srbija nastavlja politiku koju je trasirao predsednik Aleksandar Vučić, a koja za našu zemlju znači razvoj, napredak, ekonomski prosperitet, distanciranje od svih bivših politika koje su našem narodu donosile samo patnju, siromaštvo, sankcije, gubitak radnih mesta. Trebaće vam indeksi koji dovoljno precizno mogu da mere rast plata i penzija koji planiramo u Srbiji, nastavak gradnje brzih pruga, nastavak merenja svih uspeha do 2027. kada nas očekuje potvrda poverenja koje nam je dato – EXPO 2027 koji će značiti ulaganja u projekte od ukupno 12 milijardi evra, stabilnost, ugled za Srbiju.
Nismo ranije imali indekse za ovo, nisu nam trebali. Spremite jedan do tada", napisao je Siniša Mali.
Siniša Mali, ministar finansija, gostujući u "Jutru" na Prvoj TV govorio je o svim aktuelnim ekonomskim temama, ističući koliko EXPO 2027. znači Srbiji za dalji napredak.
Srbija, tačnije Beograd, će tokom 2027. godine, biti svetska prestonica obrazovanja, kulture i inovacija, jer će se predstavnici desetina zemalja naći u srpskoj prestonici zbog Ekspo izložbe.
Sa dva najavljena povećanja penzija, prvo vanredno u oktobru ove godine i redovnog od januara 2024. godine, prosečna primanja svih 1,65 miliona najastarjih će se popeti na 45.500 dinara. Praktično, nakon povećanja svaki penzioner će dobiti u proseku oko 8.800 dinara više.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Ministar finansija Siniša Mali najavio je veliku finansijsku pomoć države građanima Srbije u narednom periodu od koje će sve kategorije stanovništva imati dobit
Ruski BDP bi mogao da poraste za više od tri odsto do kraja godine, rekao je danas predsednik Rusije Vladimir Putin na sastanku o ekonomskim pitanjima.
Vašington je Kijevu dao jednostavan zadatak: da se bore do poslednjeg Ukrajinca. To će oni učiniti. Ovo genocid nad ukrajinskim narodom. Strašno je govoriti o tome kakvu će budućnost imati Ukrajina… A ono što ih je dovelo do ove tačke je ta želja za Evropom, u koju su bili namamljeni, kaže ruski analitičar Viktor Litovkin.
U prostorijama Opštinskog odbora Srpske napredne stranke na Starom gradu,bpočelo je prikupljanje potpisa podrške listi ALEKSANDAR VUČIĆ - STARI GRAD SUTRA.
Gradska izborna komisija u Jagodini, na svojoj sednici koja je završena danas, proglasila je listu Dragan Marković Palma - Jedinstvena Srbija - Ivica Dačić - Socijalistička partija Srbije i ova lista će se na lokalnim izborima koji će se održati 02. juna 2024. godine, naći na glasačkom listiću pod rednim brojem jedan!
Gostujući u jutarnjem programu televizije Prva, Aleksandar Vulin je kazao da se 2. juna odlučuje o budućnosti Srbije, te da nije reč o lokalnim izborima koji se samo tako zovu. Vulin je kazao da na ovim izborima hoće da slome kičmu Vučiću da bismo se odrekli Republike Srpske, Kosova i Metohije, da bismo priznali da smo genocidan narod i uveli sankcije Rusiji.
O uazvrelom sukobu na Bliskom istoku govorio je Aleksandar Gajić iz Centra za društvenu stabilnost Vladimir Dobrosavljević, politički konsultant i ratni izveštač Igor Damnjanović.
O izborima u Indiji, ali i uticaju te zemlje na celu planetu, kao i o tome šta je ključ za savršeno svetsko društvo, govorio je u Info danu prof. dr Velimir Abramović, filozof.
Profesor dr Boris Bratina sa Filozofskog fakulteta u Kosovskoj Mitrovici komentarisao je trenutnu situaciju u južnoj srpskoj pokrajini tokom svog gostovanja u "Info jutru" na Informer TV.
Ivan Bošnjak, stručnjak za regionalnu politiku i Milan Jolović, pukovnik u penziji, bili su gosti "Info jutra" Informer TV gde su govorili o trenutnoj političkoj situaciji u Republici Srpskoj.
Od četvrtka policija traga za Dejanom P. koji je osumnjičen da je upucao Maria Simovića (43). Oružani okršaj se odigrao u lokalu jedne firme u Preljini, uz Ibarsku magistrali.
Čelnici Evrolige putem svojih zvaničnih naloga na društvenim mrežama iskazali su pravo oduševljenje činjenicom da će Željko Obradović (64) i ubuduće sedeti na klupi košarkaškog kluba Partizan!
Predsednik Košarkaškog kluba Partizan Ostoja Mijailović i trener Željko Obradović obratili su se javnosti povodom novog ugovora za trofejnog stručnjaka!
Fudbaleri Crvene zvezde sutra (17.30, Arena 1 premijum) gostuju Vojvodini u meču 2. kola plej-ofa Superlige Srbije, a trener Beograđana Vladan Milojević izneo je utiske pred meč sa timom protiv kojeg će igrati i u finalu Kupa 23. maja u Loznici.
Košarkaši Budućnosti gostovaće Partizanu u Beogradskoj areni 30. aprila u okviru polufinala plej-ofa ABA lige, a bek Podgoričana Alerik Frimen (29) poručuje da na teren crno-belih dolaze po brejk.
U Grčkoj se od jula uvodi šestodnevna radna nedelja, a ova obaveza će se odnositi na državne službe, komunalna preduzeća, banke, privredna društva, organizacije i poljoprivredna gazdinstva koja su do sada praktikovala petodnevni nedeljni sistem rada.
Vašington je Kijevu dao jednostavan zadatak: da se bore do poslednjeg Ukrajinca. To će oni učiniti. Ovo genocid nad ukrajinskim narodom. Strašno je govoriti o tome kakvu će budućnost imati Ukrajina… A ono što ih je dovelo do ove tačke je ta želja za Evropom, u koju su bili namamljeni, kaže ruski analitičar Viktor Litovkin.
Iako ima toliko novca da zaista može lepo i stilizovano da se oblači, Dženifer Lopez je ovaj put rešila da izađe u farmerkama, koje izgledaju kao da ih je našla u kanti za đubre.
Nakon što je krajem 2023. godine ukinuta starosna granica za prijavu za Mis Univerzuma, Alehandra Rodrigez koja ima 60 godina je dobila priliku da se kvalifikuje za ovo čuveno takmičenje.
Mnogi Beograđani su juče još oko podneva započeli svoje praznične odmore, sudeći po kolonama na ulicama kojima smo svedočili. Gužva na pojedinim tačkama Beograda i dalje ne jenjava.
Nekoliko dana pre nego što je Miloš Obrenović u Takovu sa narodnim prvacima podigao Drugi sprski ustanak, u gružanskom selu Konjuša, Milošev veliki prijatelj i najbliži saradnik, Sima Milosavljević Paštrmac zvani Amidža silno se naljutio...
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.