U bazu za održavanje puteva u Vranju danas je stiglo dečije igralište za selo Božinjevac u bujanovačkoj opštini, saopštio je ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Goran Vesić.
Ministar saobraćaja, građevinarstva i infrastrukture Goran Vesić objavio je da je izdata građevinska dozvola za izgradnju brze saobraćajnice "Osmeh Srbije".
30.11.2023
18:32
Da Beograd kao kosmpolitski grad i jedina metropola u ovom delu Evrope svoje ulice naziva po imenima drugih gradova i država navikli smo jer se to dešava već skoro dva veka. Ali naš grad je skoro jedinstven po tome što je znao da čitave svoje delove ili kvartove nazove po nekom drugom gradu ili zemlji. Tako smo u Beogradu imali Englezovac, bara Veneciju ili Bombaj a danas imamo Mostar, Moskvu, London, Albaniju, Kijevo i Šangaj.
Danas svi u Beogradu znaju gde je Albanija, već koja nije deo grada, već soliter koji je tu 84 godine a pre njega istoimena kafana, ali je važna je tačka za orijentaciju u centru grada. Odmah kraj nje su Moskva i Balkan a nedaleko je i London. Mostar je najkomplikovanija beogradska petlja a ne samo grad u Hercegovini. Nemamo ukrajinski glavni grad Kijev ali imamo naselje Kijevo u Rakovici kao i kineski Šangaj u Batajnici.
Otkud bara, i to Venecija u Beogradu? Od davnina je Venecija Beograđankama i Beograđanima bila poznata kao romantičan i mističan grad na morskim kanalima. Beograd nema more ali ima dve velike evropske reke koje su, pre uređenja obale, često plavile priobalne delove grada. Kvart pored Save oko današnjeg Savskog trga i hotela Bristol čestoje plavljen te je u beogradskom duhu prozvan “Bara Venecija”. Nije to bilo baš tako romantično kao na Jadranu ali su oni koji su tu živeli često koristili čamce da dođu do svojih kuća baš kao stanovnici Venecije. I tako beogradska bara postade Venecija a koliko je često voda nadolazila govori kultna starogradska kafanska pesma ”Beogradski mali pijac potopila Sava” jer se baš tu nalazio čuveni “Mali pijac” gde su alasi najciše prodavali ribu. Bara je nasipana u 19. veku i to kamenom iz porušenih turskih zdanja, poput ostataka zloglasne Stambol kapije, koja su po oslobođenju uništena. Prilikom izgradnje Železničke stanice na današnjem Savskom trgu obala je nasipana zemljom i kamenom iskopanom na utrini iza oboda grada, kasnije baš zbog tog iskopavanja prozvanoj Prokop. Sudbina je htela da se danas baš na Prokopu nalazi Glavna železnička stanica. Kada su posle 1883. godine tu počeli da prolaze prvi vozovi za Zemun, Beč i Niš bare više nije bilo. Zbog izgradnje pruge, železničke stanice i na desetine koloseka teren je dodatno nasut. Trebalo je da prođe 140 godina pa da ti koloseci tek pre nekoliko godina koloseci su skinuti i ono što smo nekada zvali Bara Venecija, a potom Štajga postalo je deo grada koji se proteže sve do same obale Save.
Postoji urbana legenda da je Palata Albanija koja već 84 godine ponosno stoji ima na početku Knez Mihajlove ulice dobila ime po golgoti srpske vojske kroz Albaniju u Prvom svetskom ratu. To nije tačno jer je palata dobila ime po kafani ”Albanija” koja je sagrađena i pod tim imenom je postojala od 1860. godine. Tako je ovo modernističko zdanje sagrađeno 1939. godine kao najviša zgrada Beograda, sa trinaest spratova i visine 53 metara, dobila ime po kafani.
Malo nas danas zna da je na današnjoj Mostarskoj petlji nekada tekao Mokroluški potok. Preko tog potoka, ispred Vajfertove pivare, nalazio mostić koji je spajao grad sa divljinom Šumadije koja je počinjala već na padinama Topčiderskog brda. Kraj malog drvenog mostića bila je i kafana “Veliki Mostar“. Ova kafana, smeštena pored neugledne Jatagan male, postala je ozloglašena zbog stalnih tuča i nereda. Postajala je čak i izreka ”ako ti je do tuče idi u Veliki Mostar”. Terevenke koje su okupljale sumnjiv svet i dame upitnog morala počinjale su oko 22 sata i trajale do jutra. Slale su beogradske vlasti u kafanu tržišne inspekcije kao i patrole narodne milicije koje su patrolirale ispred objekta ali ništa nije pomoglo dok kafana nije srušena zbog izgradnje saobraćajne petlje na novom auto-putu kroz Beograd. Kafane više nije bilo a neko duhovir se setio da po kafani nazove petlju koja tako ostade – Mostarska petlja.
Raskrsnica London u samom centru grada dobila je ime po hotelu i kafani London koji su se baš tu nalazili. Zdanje je krasilo ugao Kneza Miloša i Kralja Milana a bilo je na idealnom mestu – pored svih važnih državnih institucija odnosno na stotinak metara od Narodne skupštine (na mestu današnjeg Odeona) kao i dvora. Hotel je sagrađen 1873. godine a kako je bio blizu Narodne skupštine u njemu su uglavnom odsedali poslanici. Nije čudno da je hotel postao brzo politička pozornica a po njemu je čitav kraj dobio ime London koje i danas nosi. U vreme kada je hotel izgrađen na današnjoj raskrnici se završavao urbani Beograd i počinjala su polja a na mestu gde je danas Slavija bila je močvara gde su se lovile divlje patke. Trg koji danas znamo pod imenom Slavija nekada se zvao ”englezovac” po jednom Škotu!? Do kraja devetnaestog veka ovaj kraj se zvao Simića majur po trgovcu i političaru Đorđu Simiću koji je bio vlasnik zemlje. Tada je od Simića imanje kupio Škot Fransis Makenzi. Beograđani koji nisu razdvajali Škote i Engleze prozvaše pogrešno ovaj kraj – englezovac.
Mekenzi je isparcelisao celo imanje i formirao pravilne ulice, a objekete na njima je ili sam izgrađivao i davao u zakup, ili je placeve prodavao. Vrlo brzo cena placa je dostigla sumu od 1.000 dukata. Na placevima koje je Makenzi prodavao Beograđanima, podizane su većinom prizemne i jednospratne kuće. One su, prema uslovima koje je postavio Makenzi, morale da budu od tvrdog materijala, ukoliko se nalaze sa lica. Makenzi se pobrinuo da broj stanovnika u naselju bude ograničen, i da se voda u bunarima zaštiti od zagađivanja. Na Englezovcu je stanovao i njegov osnivač. Naselje Englezovac izgrađeno je u veoma kratkom vremenu. Već 1890. godine ovaj kraj je sa 120 izgrađenih objekata, postao zvanični kvart, jedan od devet koliko ih je bilo u ondašnjem Beogradu. Makenzi je zidao javne objekte pa je izgradio Salu mira, apoteku, štampariju, školu i hotel ”Slavija”. Kasnije je čitav kraj nazvan Slavija baš po tom hotelu.
Danas ne znamo gde je bio nekada bio popularni Bombaj. Tako se decenijama zvao deo između bara, neprohodnog grmlja, reka i pritoka, kanala i žabokrečine na terenu koji su poznavali samo stari Bežaninci. To je, zapravo bila savska obala, nedaleko od lokacije gde se danas nalazi toplana, prema Bloku 70. Kineski grad Šangaj dobio je svoj srpski pandan u rubnom delu Batajnice, delu koji se nalazi “preko pruge”, na putu ka Ugrinovcima. Oko Šangajske ulice formirao se Šangaj, tiho i spontano, sa skromnim kućama na terenu bogatom podžemnim vodama i nedovoljno urbanizovanim. Danas je to veliko naselje koje se spojilo i sa novosagrašenim Busijama, a u Šangaju su i mnoge naše izbeglice pronašle svoj dom.
Nazvati delove svog grada po drugim gradovima i državama mogu samo veliki, kosmopolitski gradovi kakav je naš Beograd. Zato smo jedina metropola u ovom delu Evrope.
Kao po komandi tajkunski mediji objavljuju talas reakcija na moju kolumnu “Srpska istorija ne počinje 1945. godine” koju je objavila Politika, istakao je ministar Goran Vesić.
Legitimno je imati politički stav, pa čak i da mrzite političke protivnike, ali je ružno i strašno napadati svoju zemlju i izgovarati gnusne laži, poručio je član Predsedništva SNS Goran Vesić, primećujući da isti ljudi koji su napadali Zorana Đinđića, koji je ubijen na današnji dan pre 21 godinu, danas koriste isti rečnik i kada napadaju predsednika Aleksandra Vučića, optužujući ga da je nacionalnista.
12.03.2024
09:28
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
U bazu za održavanje puteva u Vranju danas je stiglo dečije igralište za selo Božinjevac u bujanovačkoj opštini, saopštio je ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Goran Vesić.
Poslanik Vrhovne rade Aleksandar Dubinski, koji se nalazi u pritvoru u Ukrajini zbog sumnje za izdaju, rekao je da kijevske vlasti u maju očekuju izuzetno negativna dešavanja u zemlji, o čemu, prema njegovom mišljenju, svedoči sve veća cenzura društvenih mreža.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da će ljudi u Ukrajini dovesti u pitanje legitimitet predsednika Volodimira Zelenskog, dodajući da veruje da je njegova sudbina “zapečaćena”.
Brajan Brković iz pokreta "Bravo" poznat po svojim antisrpskim stavovima, te skrnavljenu srpske zastave najavio kako ide "zajedno i jako" sa Milošem Jovanovićem.
Mandatar za izbor Vlade Srbije Miloš Vučević ocenio je danas da priča dela opozicije o bojkotu izbora za njega nije ništa drugo osim rašomonijada i ocenio da to što neko bira gde će izaći, a gde neće ne znači ništa drugo osim da procenjuju gde bi možda mogli da pobede i gde mogu da kontrolišu svoje odbore.
Mandatar za sastav nove Vlade Miloš Vučević rekao je danas posle sednice Predsedništva SNS da za predstojeće lokalne izbore neće biti moguće glasanje po mestu boravišta, kao što je to bilo moguće za republičke izbore.
Predsednica Skupštine Srbije Ana Brnabić izjavila je da je razgovor između vlasti i opozicije lekovit za parlament, a da je pristojan dijalog političkih stranaka koje drugačije misle nešto što političari duguju svim građanima Srbije, bez obzira na to da li su oni glasali za vlast, opoziciju ili možda nisu uopšte izašli na izbore.
Šiptarski ekstremisti predvođeni Kurtijem i Vjosom Osmani hoće da naprave novu Srebrenicu na Kosovu i Metohiji. Samo čekaju da se prizna sramna rezolucija i prihvatanje Kosova i Metohije u Savet Evrope da bi mogli da tuže Srbiju. Na ovu, ali i na druge važne teme u "Info večeri" govorili su Gavrilo Kovačević, predsednik opštine Zemun i Vladimir Kljajić, politikolog. Uživo u program putem vajber uključenja javio se pukovnik Milan Jolović koji je komentarisao moguće donošenje sramne rezolucije o Srebrenici.
Miloš Vučević predložio je ministre za buduću Vladu. O budućim ministrima, o izborima 2. juna, ali i o drugim važnim temama, u "Dnevniku" je govorio Ivan Miletić, ekspert za odbranu i bezbednost.
Velika partija šaha se i dalje igra. Postavlja se pitanje čije figurice su u boljoj pozicji. O ratu u Ukrajini govorili su Na ovu temu u emisiji "Rat uživo" govorili su prof. dr Stevica Deđanski iz Centra za razvoj međunarodne saradnje i Darko Obradović, Forum za strateške analize. U program se, putem vajber uključenja, uživo uključio i analitičar prof. dr Sergej Boljevič.
Napadi na Srbiju dolaze sa svih strana. Najnoviji napad dolazi iz Vojvodine. Ko nam nameće vojvođansku naciju? Na ovu temu govorili su istoričar Jovan Pejin i Ljubomir Đurić iz Centra za Nacionalnu politiku.
U Dragačevu se odigrala prava drama kada su pripadnici policije prilikom potere za vozilom u kom su bila trojica mladića, duge čitavih 40 kilometara, u više navrata, prema rečima punomoćnika mladića iz automobila, upotrebili vatreno oružje.
Godišnjica stravičnog masakra koji se dogodio u Osnovnoj školi "Vladislav Ribnikar" na Vračaru, kada je dečak-ubica Kosta Kecmanović uleteo u školu i ubio devetoro dece i čuvara ove obrazovne ustanove, biće obeležena za tri dana.
Više javno tužilaštvo u Pančevu je danas donelo naredbu o sprovođenju istrage protiv osumnjičenog D. B. (39) iz Alibunara zbog sumnje da je neutvrđenog dana u periodu od 27. aprila do 29. aprila ove godine primenom nasilja ugrozio telesni integritet svoje vanbračne partnerke D. S. (42) iz Jabuke tako što ju je u kući u kojoj su živeli u Alibunaru, u Ulici Save Munćana, šakama stegao za vrat usled čega je nastupila smrt oštećene, saopštio je MUP.
Drama na "Alijanc areni", Bajern umalo do preokreta, ali je Vinisijus Žunior doneo izjednačenje Realu! Fudbaleri Bajerna odigrali su nerešeno sa Real Madridom 2:2 (0:1) u prvom meču polufinala Lige šampiona.
Trener košarkaša Partizana Željko Obradović čestitao je svojim izbranicima na pobedi protiv Budućnosti uz konstatanciju da je uprkos velikom broju grešaka njegov tim vodio 38 minuta i sve vreme kontrolisao rezultat.
U Ukrajini dolaze ozbiljne promene zbog nesposobnosti ukrajinskih oružanih snaga da zapuše rupe na frontu, rekao je bivši analitičar CIA Lari Džonson u intervjuu za Jutjub kanal Judging Freedom.
Vlasti Kijeva počele su u utorak da uklanjaju spomenik iz sovjetskog doba koji označava vezu između Rusije i Ukrajine, više od dve godine nakon što je Rusija započela vojnu operaciju u Ukrajini.
Zaposlenom francuske kompanije „Dassault Aviation“, koji proizvodi borbene avione „rafal“ ukradena je torba u kojoj su se nalazili kompjuteri sa poverljivim podacima u vezi sa nacionalnom odbranom, prenosi list „valeursactuelles.com“.
Srbofilija predstavlja osećanje ljubavi ili simpatije prema Srbima, Srbiji, Republici Srpskoj, srpskoj istoriji, srpskom jeziku, srpskoj kulturi i svemu što je povezano sa Srbima.
Osim brojnih vernika, blagodeti, isceljenje i snagu molitve u Miljkovom manastiru sa Hramom Vavedenje Presvete Bogorice u Gložanu, osetila je i monahinja Mihaila, koja je u ovu svetinju došla 2011. godine da bi se, kako kaže, "odužila koliko bude mogla svim svecima, a naročito svetom Amvrosiju".
Najmlađi stanovnici zoološkog vrta na Paliću, blizanci prstenorepi lemuri, rođeni sredinom februara, još su bez imena. Uprava zoološkog vrta pozvala je posetioce i ljubitelje životinja budu kumovi..
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.