Preprodaja automobila u Srbiji može biti isplativ biznis, posebno kada se radi o dobro organizovanim prodavcima koji imaju znanje o tržištu, razvijenu mrežu dobavljača i sposobnost da optimizuju sve troškove poslovanja.
Tržišna potražnja za polovnim vozilima ostaje čvrsta, a uvoz iz inostranstva i dalje obezbeđuje izbor vozila koji kupci traže.
Međutim, bez pažljive analize troškova, troškova uvoza, poreskih obaveza i rizika od pada potražnje, preprodavci mogu brzo naići na finansijske izazove. Kao i svaki drugi poslovni poduhvat, i ovaj zahteva ozbiljno planiranje, usklađivanje sa propisima i fokus na kvalitet i reputaciju.
Dok se mnogi preduzetnici pitaju da li je, i koliko, isplativo ući u biznis preprodaje automobila, odgovor nije jednostavan. U igri je više faktora: cene vozila, uvozni troškovi, potražnja kupaca, poreski i carinski režim, ali i reputacija trgovca.
Dominacija polovnih automobila na tržištu
Podaci sa domaćeg tržišta jasno pokazuju da polovni automobili dominiraju srpskim drumovima. Polovna vozila čine čak oko 80 odsto ukupnog tržišta automobila u zemlji, sa više od 130.000 registrovanih polovnih automobila iz uvoza godišnje, u poređenju sa oko 28.000 novih vozila. To znači da više od četiri puta više kupaca bira rabljeni nego novo vozilo.
Foto: Shutterstock
Takav odnos ponude i potražnje stvara potencijalnu priliku za preprodavce, posebno one koji umeju da prepoznaju i iskoriste tržišne trendove.
Profitne margine i struktura troškova
Koliko se zapravo može zaraditi na jednoj prodatom vozilu? Iako ne postoje zvanični domaći podaci o prosečnim marginama srpskih preprodavaca, iskustvo evropskih i globalnih tržišta sugeriše da se bruto profit na jednom polovnom automobilu često kreće u rasponu od 10 do 35 odsto iznad nabavne cene, u zavisnosti od stanja vozila, brenda i potražnje.
Međutim, važno je imati u vidu i brojne druge troškove:
Uvoz i carina: Ukoliko se vozila uvoze iz EU ili drugih tržišta, na cenu se dodaju carinske dažbine i PDV, što može značajno uticati na ukupnu investiciju.
Transport i logistika: Prevoz vozila do Srbije, troškovi registracije, prevoda i tehničkih pregleda takođe utiču na maržu.
Operativni troškovi: Održavanje placa, plata radnika, osiguranje, marketing i administrativne obaveze nisu zanemarljivi.
Foto: Shutterstock
U praksi, neto dobit od jednog vozila može biti nekoliko stotina do nekoliko hiljada evra, ali precizna marža zavisi od sposobnosti preprodavca da optimizuje sve ove troškove.
Trendovi i potražnja kupaca
Istraživanja pokazuju da mnogi kupci u Srbiji i dalje najviše novca planiraju da izdvoje za polovne automobile u rasponu do oko 10.000 evra, a značajan broj ciljnih kupaca bira vozila u cenovnom rangu od 3.000 do 5.000 evra.
Ovakva struktura potražnje znači da preprodavci koji posluju u segmentima vozila niže i srednje klase mogu da nađu stabilno tržište, ali i da se suoče sa intenzivnom cenovnom konkurencijom. Tržište je posebno osetljivo na ekonomske promene - kupovna moć građana utiče direktno na brzinu prometa i nivo cena.
Zarada
Procene iz branše pokazuju da manji preprodavci, koji mesečno prodaju između 3 i 5 automobila, u proseku ostvaruju neto zaradu od oko 1.000 do 3.000 evra mesečno. U ovom segmentu reč je uglavnom o vozilima niže i srednje klase, gde se zarada po automobilu kreće od 300 do 700 evra, u zavisnosti od nabavne cene, stanja vozila i brzine prodaje. Međutim, ova zarada često varira - jedan mesec može biti izuzetno dobar, dok drugi može proći sa minimalnim profitom ili čak gubitkom, naročito ako se vozilo duže zadrži na placu.
Foto: Shutterstock
Sa druge strane, veći i iskusniji preprodavci, koji imaju razvijenu logistiku, stalne dobavljače i promet od 10 do 20 vozila mesečno, mogu ostvarivati mesečnu zaradu od 5.000 do 10.000 evra, pa i više.
Kod skupljih automobila i vozila iz više klase, pojedinačna zarada po vozilu može dostići 1.000 do 2.000 evra, ali uz veći finansijski rizik i veća početna ulaganja. Upravo zato stručnjaci ističu da ovaj biznis nije "brza i laka zarada", već posao koji zahteva kapital, iskustvo i stalno praćenje tržišta.
Izazovi i rizici
Biznis preprodaje automobila nije bez rizika. Stručnjaci ukazuju na nekoliko ključnih izazova:
Fluktuacije ponude i cena: Ponuda polovnih automobila može varirati, a cene se menjaju u zavisnosti od sezonskih trendova i globalnih ekonomskih faktora. U 2025. godini, prema anketama prodavaca, većina očekuje stabilnost ponude, dok deo tržišta predviđa i pad potražnje.
Foto: Shutterstock
Regulatorna pitanja: Uvoz automobila u Srbiju je birokratski kompleksan i zahteva poznavanje carinskih pravila i poreskih obaveza - što predstavlja prepreku za neiskusne preduzetnike.
Reputacija i poverenje kupaca: Kupci polovnih automobila mogu biti vrlo skeptični, naročito kad su u pitanju primeri neprijavljenih oštećenja ili nepravilnosti u kilometraži. To znači da transparentnost i profesionalno poslovanje direktno utiču na uspeh biznisa.
U nekoliko automobila na jednoj benzinskoj pumpi u Mađarskoj sipana je voda u rezervoar, umesto goriva, što je izazvalo ogromnu štetu, a mnogi vlasnici ostali su bez svojih automobila.
"Volvo XC90", veliki evropski SUV skandinavskog porekla, godinama važi za automobil u koji se vlasnici kunu, posebno kada je reč o porodičnoj upotrebi, dugim putovanjima i bezbednosti putnika.
Na tržištu polovnih automobila u Srbiji već godinama postoji jedan model koji se izdvaja po pouzdanosti, jednostavnom održavanju i izuzetno pristupačnoj ceni, a reč je o "pežou 206".
Kineski automobili počinju da budu prvi izbor srpskih kupaca, a prema proceni veštačke inteligencije, najbolji kineski automobili jesu "džili" i to SUV modeli.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
U nekoliko automobila na jednoj benzinskoj pumpi u Mađarskoj sipana je voda u rezervoar, umesto goriva, što je izazvalo ogromnu štetu, a mnogi vlasnici ostali su bez svojih automobila.
Svečano je otvoren deo autoputa od Adrana kod Kraljeva do Preljine kod Čačka, na Moravskom koridoru, a prisustvovao je i predsednik Srbije Aleksandar Vučić koji se autobusom vozio novom deonicom zajedno sa predstavnicima vlade i izvođačima radova.
Hrvatima i njihovim medijima mržnja prema Srbiji i svima koji je predstavljaju ušla je u terminalnu fazu, pa sad u svemu vide "bizarnosti" i "nadrealnosti".
Predsednik Vučić otvorio je novu deonicu Moravskog koridora, ističući da je Srbija izgradila više auto-puteva nego u prethodnim decenijama, a onda rekao nešto što je izazvalo potpuno oduševljenje.
U selu Oplanić održano je veselje u znak podrške politici Srpske napredne stranke, narodske volje i borbe za državu Srbiju, a bio je prisutan i predsednik Srbije Aleksandar Vučić.
U autorskom tekstu za američki portal "Vašington egazminer" predsednik Srbije Aleksandar Vučić osvrnuo se na knjige Baraka Obame, nekadašnjeg predsednika SAD i sadašnjeg potpredsednika Džej Di Vensa.
Policija u Novom Pazaru, po nalogu Osnovnog javnog tužilaštva u Novom Pazaru, uhapsila je M. D. (36) iz Novog Pazara i M. S. (55), državljanina Turske, zbog sumnje da su izvršili krivična dela teška dela protiv opšte sigurnosti i falsifikovanje isprave.
Policija u Beogradu, po nalogu Prvog osnovnog javnog tužilaštva u Beogradu, uhapsila je K. B. (34) iz Niša, zbog sumnje da je od 12. maja do 17. juna izvršio više krivičnih dela teška krađa i krađa na području opštine Savski venac.
Direktor Kancelarije za borbu protiv droga Vlade Srbije Milan Pekić izjavio je danas, povodom obeležavanja Međunarodnog dana borbe protiv zloupotrebe droga i krijumčarenja droga, da je u Srbiji za prvih pet meseci 2026. godine zaplenjeno 7 tona narkotika.
Libanska militantna grupa Hezbolah odbacuje sporazum Izraela i Libana o prekidu vatre koji je danas potpisan u Vašingtonu, izjavio je poslanik Hezbolaha u libanskom parlamentu Hasan Fadlala.
Ukrajina je izrazila spremnost za moguće sastanke na nivou rukovodstva sa Rusijom i razgovore o okončanju rata, ali i Moskva mora da napravi korak ka tome, izjavio je večeras ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski.
Kancelarija za kontrolu strane imovine Ministarstva finansija SAD (OFAC) produžila je licencu za pregovore o prodaji imovine ruske naftne kompanije Lukoli do 25. jula.
Slavni glumac i reditelj Radoš Bajić odlučio je da svoj godišnji odmor provede u Srbiji, tačnije u svom voljenom zavičaju, selu Medveđa kraj Trstenika.
Šampita sa čokoladnom glazurom pravo je zadovoljstvo za ljubitelje domaćih kolača. Spoj mekane kore, laganog šnea i bogate čokolade osvaja već na prvi zalogaj.
Kabl za punjenje telefona često se menja, ali problem nije uvek njegov kvalitet. Vrlo često upravo nepravilno korišćenje znatno skraćuje njegov vek trajanja.
Stručnjaci objašnjavaju da vremenske prilike i količina dnevne svetlosti mogu značajno da utiču na hormonski sistem, što se odražava na funkcionisanje celog organizma.
Godinama je među ljubiteljima pasa vladalo mišljenje da je border koli najinteligentnija rasa na svetu. Međutim, najnovija naučna istraživanja pokazala su da se na vrhu liste sada nalazi druga rasa, Malinoa.
Naš paparaco uhvatio je Jevrema Kosnića, muža manekenke Danijele Dimitrovske, sa društvom u kafani, a on se nije odvajao od zgodne brinete, te ju je ispratio čak i do WC-a!
Pevačica Suzana Jovanović stigla je večeras na Tašmajdan u velikom stilu - luksuznim automobilom marke "mercedes", koji je privukao pažnju svih prisutnih.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.