Preprodaja automobila u Srbiji može biti isplativ biznis, posebno kada se radi o dobro organizovanim prodavcima koji imaju znanje o tržištu, razvijenu mrežu dobavljača i sposobnost da optimizuju sve troškove poslovanja.
Tržišna potražnja za polovnim vozilima ostaje čvrsta, a uvoz iz inostranstva i dalje obezbeđuje izbor vozila koji kupci traže.
Međutim, bez pažljive analize troškova, troškova uvoza, poreskih obaveza i rizika od pada potražnje, preprodavci mogu brzo naići na finansijske izazove. Kao i svaki drugi poslovni poduhvat, i ovaj zahteva ozbiljno planiranje, usklađivanje sa propisima i fokus na kvalitet i reputaciju.
Dok se mnogi preduzetnici pitaju da li je, i koliko, isplativo ući u biznis preprodaje automobila, odgovor nije jednostavan. U igri je više faktora: cene vozila, uvozni troškovi, potražnja kupaca, poreski i carinski režim, ali i reputacija trgovca.
Dominacija polovnih automobila na tržištu
Podaci sa domaćeg tržišta jasno pokazuju da polovni automobili dominiraju srpskim drumovima. Polovna vozila čine čak oko 80 odsto ukupnog tržišta automobila u zemlji, sa više od 130.000 registrovanih polovnih automobila iz uvoza godišnje, u poređenju sa oko 28.000 novih vozila. To znači da više od četiri puta više kupaca bira rabljeni nego novo vozilo.
Foto: Shutterstock
Takav odnos ponude i potražnje stvara potencijalnu priliku za preprodavce, posebno one koji umeju da prepoznaju i iskoriste tržišne trendove.
Profitne margine i struktura troškova
Koliko se zapravo može zaraditi na jednoj prodatom vozilu? Iako ne postoje zvanični domaći podaci o prosečnim marginama srpskih preprodavaca, iskustvo evropskih i globalnih tržišta sugeriše da se bruto profit na jednom polovnom automobilu često kreće u rasponu od 10 do 35 odsto iznad nabavne cene, u zavisnosti od stanja vozila, brenda i potražnje.
Međutim, važno je imati u vidu i brojne druge troškove:
Uvoz i carina: Ukoliko se vozila uvoze iz EU ili drugih tržišta, na cenu se dodaju carinske dažbine i PDV, što može značajno uticati na ukupnu investiciju.
Transport i logistika: Prevoz vozila do Srbije, troškovi registracije, prevoda i tehničkih pregleda takođe utiču na maržu.
Operativni troškovi: Održavanje placa, plata radnika, osiguranje, marketing i administrativne obaveze nisu zanemarljivi.
Foto: Shutterstock
U praksi, neto dobit od jednog vozila može biti nekoliko stotina do nekoliko hiljada evra, ali precizna marža zavisi od sposobnosti preprodavca da optimizuje sve ove troškove.
Trendovi i potražnja kupaca
Istraživanja pokazuju da mnogi kupci u Srbiji i dalje najviše novca planiraju da izdvoje za polovne automobile u rasponu do oko 10.000 evra, a značajan broj ciljnih kupaca bira vozila u cenovnom rangu od 3.000 do 5.000 evra.
Ovakva struktura potražnje znači da preprodavci koji posluju u segmentima vozila niže i srednje klase mogu da nađu stabilno tržište, ali i da se suoče sa intenzivnom cenovnom konkurencijom. Tržište je posebno osetljivo na ekonomske promene - kupovna moć građana utiče direktno na brzinu prometa i nivo cena.
Zarada
Procene iz branše pokazuju da manji preprodavci, koji mesečno prodaju između 3 i 5 automobila, u proseku ostvaruju neto zaradu od oko 1.000 do 3.000 evra mesečno. U ovom segmentu reč je uglavnom o vozilima niže i srednje klase, gde se zarada po automobilu kreće od 300 do 700 evra, u zavisnosti od nabavne cene, stanja vozila i brzine prodaje. Međutim, ova zarada često varira - jedan mesec može biti izuzetno dobar, dok drugi može proći sa minimalnim profitom ili čak gubitkom, naročito ako se vozilo duže zadrži na placu.
Foto: Shutterstock
Sa druge strane, veći i iskusniji preprodavci, koji imaju razvijenu logistiku, stalne dobavljače i promet od 10 do 20 vozila mesečno, mogu ostvarivati mesečnu zaradu od 5.000 do 10.000 evra, pa i više.
Kod skupljih automobila i vozila iz više klase, pojedinačna zarada po vozilu može dostići 1.000 do 2.000 evra, ali uz veći finansijski rizik i veća početna ulaganja. Upravo zato stručnjaci ističu da ovaj biznis nije "brza i laka zarada", već posao koji zahteva kapital, iskustvo i stalno praćenje tržišta.
Izazovi i rizici
Biznis preprodaje automobila nije bez rizika. Stručnjaci ukazuju na nekoliko ključnih izazova:
Fluktuacije ponude i cena: Ponuda polovnih automobila može varirati, a cene se menjaju u zavisnosti od sezonskih trendova i globalnih ekonomskih faktora. U 2025. godini, prema anketama prodavaca, većina očekuje stabilnost ponude, dok deo tržišta predviđa i pad potražnje.
Foto: Shutterstock
Regulatorna pitanja: Uvoz automobila u Srbiju je birokratski kompleksan i zahteva poznavanje carinskih pravila i poreskih obaveza - što predstavlja prepreku za neiskusne preduzetnike.
Reputacija i poverenje kupaca: Kupci polovnih automobila mogu biti vrlo skeptični, naročito kad su u pitanju primeri neprijavljenih oštećenja ili nepravilnosti u kilometraži. To znači da transparentnost i profesionalno poslovanje direktno utiču na uspeh biznisa.
U nekoliko automobila na jednoj benzinskoj pumpi u Mađarskoj sipana je voda u rezervoar, umesto goriva, što je izazvalo ogromnu štetu, a mnogi vlasnici ostali su bez svojih automobila.
"Volvo XC90", veliki evropski SUV skandinavskog porekla, godinama važi za automobil u koji se vlasnici kunu, posebno kada je reč o porodičnoj upotrebi, dugim putovanjima i bezbednosti putnika.
Na tržištu polovnih automobila u Srbiji već godinama postoji jedan model koji se izdvaja po pouzdanosti, jednostavnom održavanju i izuzetno pristupačnoj ceni, a reč je o "pežou 206".
Kineski automobili počinju da budu prvi izbor srpskih kupaca, a prema proceni veštačke inteligencije, najbolji kineski automobili jesu "džili" i to SUV modeli.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
U nekoliko automobila na jednoj benzinskoj pumpi u Mađarskoj sipana je voda u rezervoar, umesto goriva, što je izazvalo ogromnu štetu, a mnogi vlasnici ostali su bez svojih automobila.
Uprkos nezapamćenoj hajci, opstrukcijama, lažima tajkunskih medija i suludim pokušajima blokadera i opozicije da zaustave napredak Srbije, stigla je veličanstvena vest koja je direktno u lice šamarala sve mrzitelje sopstvene države!
Nakon skoro dve godine zamajavanja javnosti, blokaderi su konačno morali da stave karte na sto i objave imena kandidata za narodne poslanike na blokaderskoj listi, a rezultat je izazvao opšti podsmeh.
Isplivao je jeziv snimak razgovora blokaderskog dvojca Dragana Milića i Mila Lompara o Miodragu Jovanoviću, profesoru napasniku iz Proglasa, za koga se priča da zlostavlja studentkinje.
Kako saznajemo, nasilnik i nosilac blokaderske liste, novosadski kardiolog Ilija Srdanović, prošao je neverovatan put - od navodnog protivnika režima, preko funkcionera u pokušaju, pa sve do ultra blokadera koji danas glumi opozicionara!
Dok su nam danima prodavali maglu kako na svojoj listi nude „skup vrlo pametnih i umnih glava“ i ljude koji navodno nikada nisu imali političke ambicije niti bili deo sistema, istina je isplivala na videlo!
Da se ne radi ni o kakvim „cvećkama“ sa čistim biografijama, već više o personama bez ikakvih moralnih vrednosti, poznatim u svojim sredinama po porocima i skandalima, potvrđuje slučaj Dejana Perića sa 181. mesta blokaderske liste kandidata za narodne poslanike.
Lider "Srpskih suverenista" Vukša Dragović, koji je razotkrio NVO hidru u Srbiji objavivši detaljan spisak nevladinih organizacija i načine njihovog finansiranja kroz brojke i detalje predstavio je NVO koje stoje iza blokaderskog pokreta.
U najnovijoj epizodi emisije „Na merama“ otkrivamo vam kako je blokader Vladimir Štimac ponovo pokušao da glumi revolucionara, o čemu su se domunđavali političarka u pokušaju Biljana Stojković zvana Dabrica i novinar blokader Galeb Nikačević, gde voli da boravi lider „maloprocentnog“ Pokreta slobodnih građana Pavle Grbović, sa kime tračari glumica blokaderka Anđelka Prpić…
U prethodnoj epizodi emisije „Na merama“ pokazali smo vam šta rade osvedočeni blokaderi Nenad Kulačin i Marko Vidojković kad misle da ih niko ne gleda, kako nekadašnji političar Žarko Korać pokušava da iz penzije diže tenzije, u čijem društvu se opušta modna kreatorka Verica Rakočević, zašto je glumac blokader Milan Marić „utripovao“ da je veća zvezda od Žan-Klod Vam Dama…
Muk i neverica zavladili su i ivanjičkom selu Opaljenik gde je danas pronađeno telo meštanina M.P. (41). Muškarac osumnjičen za ovo krivično delo je takođe iz ovog kraja i nakon policijske potrage uhapšen je u Arilju.
Nesvakidašnja krađa dogodila se u jednom kafiću na Bulevaru kralja Petra u Novom Sadu, a snimak sa nadzorne kamere privukao je veliku pažnju zbog nesvakidašnjeg pokušaja lopova da sakrije svoj identitet.
Šibenska policija nastavlja kriminalističku istragu teškog ubistva i pokušaja ubistva u apartmanu u Šibeniku,gde je noćas nožem ubijen 28-godišnjak, dok se 22-godišnja devojka bori za život.
Bivši predsednik Opštine Budva Milo Božović uhapšen je danas na kapiji Uprave za izvršenje krivičnih sankcija (UIKS), a u okviru nastavka istrage u operaciji "General".
Dečak (10) koji je po naređenju oca pucao na Milana R. (25) u porti crkve u Draževcu prebačen je na dijagnostiku i procenu u odgovarajući smeštaj, potvrđeno je iz Centra za socijalni rad u Ubu.
Nemački kancelar Fridrih Merc izjavio je da je odlučan da ostane na funkciji do isteka četvorogodišnjeg mandata, uprkos padu rejtinga i sve većem pritisku nakon nedavnog izbornog poraza njegove Hrišćansko-demokratske unije (CDU) u istočnoj pokrajini Saksoniji-Anhaltu gde je desničarska Alternativa za Nemačku (AfD) odnela pobedu.
Pokušaji danskih vlasti da provokativne postupke helikoptera Kraljevskog ratnog vazduhoplovstva Danske prema ruskoj fregati objasne kao "rutinsku praksu" izazivaju ozbiljnu zabrinutost zbog mogućih posledica takve nepromišljenosti, izjavio je ruski ambasador u Danskoj Vladimir Barbin.
Slavni glumci Makoli Kalkin, Den Livi i Eni Marfi priredili su jedan od najemotivnijih trenutaka na 78. dodeli Emi nagrada, izašavši zajedno na scenu kako bi se na veličanstven način prisetili glumice Ketrin O'Hare, koja je preminula 30. januara u 72. godini usled posledica plućne embolije i borbe sa teškom bolešću.
Glumica Danica Ristovski kaže da je oduševljena što je deo nove serije "Priče iz radionice 2" koja na neki način predstavlja omaž originalnoj postavi ove serije iz 1982. godine.
Lindzi, poznata stručnjakinja za čišćenje i osnivačica servisa "Perfectly Imperfect", otkriva da za blistavo beo veš uopšte nisu potrebna skupa hemijska sredstva.
Za razliku od klasičnog moždanog udara, koji dramatično prekida svakodnevicu prepoznatljivim i teškim simptomima, tihi moždani udar ne šalje jasne signale upozorenja.
Popularna voditeljka Jovana Jeremić ponovo je privukla veliku pažnju javnosti na mrežama novom objavom koja je raznežila mnoge, a na fotografiji su ćerkica Lea, partner Miloš Stojanović Tigar i voditeljka.
Voditeljka Ana Radulović pridobila je pažnju javnosti nakon što je podelila snimak iz kupovine, budući da u rukama drži veliki broj kesa skupocenog brenda.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.