Preprodaja automobila u Srbiji može biti isplativ biznis, posebno kada se radi o dobro organizovanim prodavcima koji imaju znanje o tržištu, razvijenu mrežu dobavljača i sposobnost da optimizuju sve troškove poslovanja.
Tržišna potražnja za polovnim vozilima ostaje čvrsta, a uvoz iz inostranstva i dalje obezbeđuje izbor vozila koji kupci traže.
Međutim, bez pažljive analize troškova, troškova uvoza, poreskih obaveza i rizika od pada potražnje, preprodavci mogu brzo naići na finansijske izazove. Kao i svaki drugi poslovni poduhvat, i ovaj zahteva ozbiljno planiranje, usklađivanje sa propisima i fokus na kvalitet i reputaciju.
Dok se mnogi preduzetnici pitaju da li je, i koliko, isplativo ući u biznis preprodaje automobila, odgovor nije jednostavan. U igri je više faktora: cene vozila, uvozni troškovi, potražnja kupaca, poreski i carinski režim, ali i reputacija trgovca.
Dominacija polovnih automobila na tržištu
Podaci sa domaćeg tržišta jasno pokazuju da polovni automobili dominiraju srpskim drumovima. Polovna vozila čine čak oko 80 odsto ukupnog tržišta automobila u zemlji, sa više od 130.000 registrovanih polovnih automobila iz uvoza godišnje, u poređenju sa oko 28.000 novih vozila. To znači da više od četiri puta više kupaca bira rabljeni nego novo vozilo.
Foto: Shutterstock
Takav odnos ponude i potražnje stvara potencijalnu priliku za preprodavce, posebno one koji umeju da prepoznaju i iskoriste tržišne trendove.
Profitne margine i struktura troškova
Koliko se zapravo može zaraditi na jednoj prodatom vozilu? Iako ne postoje zvanični domaći podaci o prosečnim marginama srpskih preprodavaca, iskustvo evropskih i globalnih tržišta sugeriše da se bruto profit na jednom polovnom automobilu često kreće u rasponu od 10 do 35 odsto iznad nabavne cene, u zavisnosti od stanja vozila, brenda i potražnje.
Međutim, važno je imati u vidu i brojne druge troškove:
Uvoz i carina: Ukoliko se vozila uvoze iz EU ili drugih tržišta, na cenu se dodaju carinske dažbine i PDV, što može značajno uticati na ukupnu investiciju.
Transport i logistika: Prevoz vozila do Srbije, troškovi registracije, prevoda i tehničkih pregleda takođe utiču na maržu.
Operativni troškovi: Održavanje placa, plata radnika, osiguranje, marketing i administrativne obaveze nisu zanemarljivi.
Foto: Shutterstock
U praksi, neto dobit od jednog vozila može biti nekoliko stotina do nekoliko hiljada evra, ali precizna marža zavisi od sposobnosti preprodavca da optimizuje sve ove troškove.
Trendovi i potražnja kupaca
Istraživanja pokazuju da mnogi kupci u Srbiji i dalje najviše novca planiraju da izdvoje za polovne automobile u rasponu do oko 10.000 evra, a značajan broj ciljnih kupaca bira vozila u cenovnom rangu od 3.000 do 5.000 evra.
Ovakva struktura potražnje znači da preprodavci koji posluju u segmentima vozila niže i srednje klase mogu da nađu stabilno tržište, ali i da se suoče sa intenzivnom cenovnom konkurencijom. Tržište je posebno osetljivo na ekonomske promene - kupovna moć građana utiče direktno na brzinu prometa i nivo cena.
Zarada
Procene iz branše pokazuju da manji preprodavci, koji mesečno prodaju između 3 i 5 automobila, u proseku ostvaruju neto zaradu od oko 1.000 do 3.000 evra mesečno. U ovom segmentu reč je uglavnom o vozilima niže i srednje klase, gde se zarada po automobilu kreće od 300 do 700 evra, u zavisnosti od nabavne cene, stanja vozila i brzine prodaje. Međutim, ova zarada često varira - jedan mesec može biti izuzetno dobar, dok drugi može proći sa minimalnim profitom ili čak gubitkom, naročito ako se vozilo duže zadrži na placu.
Foto: Shutterstock
Sa druge strane, veći i iskusniji preprodavci, koji imaju razvijenu logistiku, stalne dobavljače i promet od 10 do 20 vozila mesečno, mogu ostvarivati mesečnu zaradu od 5.000 do 10.000 evra, pa i više.
Kod skupljih automobila i vozila iz više klase, pojedinačna zarada po vozilu može dostići 1.000 do 2.000 evra, ali uz veći finansijski rizik i veća početna ulaganja. Upravo zato stručnjaci ističu da ovaj biznis nije "brza i laka zarada", već posao koji zahteva kapital, iskustvo i stalno praćenje tržišta.
Izazovi i rizici
Biznis preprodaje automobila nije bez rizika. Stručnjaci ukazuju na nekoliko ključnih izazova:
Fluktuacije ponude i cena: Ponuda polovnih automobila može varirati, a cene se menjaju u zavisnosti od sezonskih trendova i globalnih ekonomskih faktora. U 2025. godini, prema anketama prodavaca, većina očekuje stabilnost ponude, dok deo tržišta predviđa i pad potražnje.
Foto: Shutterstock
Regulatorna pitanja: Uvoz automobila u Srbiju je birokratski kompleksan i zahteva poznavanje carinskih pravila i poreskih obaveza - što predstavlja prepreku za neiskusne preduzetnike.
Reputacija i poverenje kupaca: Kupci polovnih automobila mogu biti vrlo skeptični, naročito kad su u pitanju primeri neprijavljenih oštećenja ili nepravilnosti u kilometraži. To znači da transparentnost i profesionalno poslovanje direktno utiču na uspeh biznisa.
U nekoliko automobila na jednoj benzinskoj pumpi u Mađarskoj sipana je voda u rezervoar, umesto goriva, što je izazvalo ogromnu štetu, a mnogi vlasnici ostali su bez svojih automobila.
"Volvo XC90", veliki evropski SUV skandinavskog porekla, godinama važi za automobil u koji se vlasnici kunu, posebno kada je reč o porodičnoj upotrebi, dugim putovanjima i bezbednosti putnika.
Na tržištu polovnih automobila u Srbiji već godinama postoji jedan model koji se izdvaja po pouzdanosti, jednostavnom održavanju i izuzetno pristupačnoj ceni, a reč je o "pežou 206".
Kineski automobili počinju da budu prvi izbor srpskih kupaca, a prema proceni veštačke inteligencije, najbolji kineski automobili jesu "džili" i to SUV modeli.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
U nekoliko automobila na jednoj benzinskoj pumpi u Mađarskoj sipana je voda u rezervoar, umesto goriva, što je izazvalo ogromnu štetu, a mnogi vlasnici ostali su bez svojih automobila.
Amerika i Kina napravile su prvi ozbiljan korak ka smirivanju trgovinskog rata koji je mesecima tresao tržišta, pogađao izvoznike i držao poljoprivrednike u neizvesnosti.
Putnik koji je boravio na kruzeru MV „Hondijus“, brodu na kojem je već zabeležena smrtonosna epidemija hantavirusa, preliminarno je pozitivan na Andski soj ovog virusa i nalazi se u bolničkoj izolaciji u Viktoriji, saopštile su kanadske zdravstvene vlasti.
Blokaderi su na društvenim mrežama urnisali svog dojučerašnjeg pajtosa sa tajkunske televizije Nova S, Slobodana Georgieva, a u rat sa njim uključio se i čuveni zgubidanski siledžija Marko Marjanović, poznatiji po pseudonimu Kristal Met Dejmon.
Vredna ekipa Informerove emisije “Na merama” spazila je voditelja blokadera Zorana Kesića koji po svemu sudeći uživa, dok vodi, kako kaže, "težak život" u Srbiji.
Profesor na Filozofskom fakultetu u Beogradu Čedomir Antić govorio je o takozvanoj blokaderskoj "studentskoj listi" isitčući da su blokaderi sličan fenomen kao Beli Preletačević.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić boraviće u dvodnevnoj poseti, danas i sutra (17. i 18. maja) Republici Azerbejdžanu, gde će učestvovati na 13. Svetskom urbanom forumu u organizaciji Ujedinjenih nacija, koji se ove godine održava u Bakuu.
Najnovija epizoda Informerove emisije "Na merama" otkriće vam kako je blokader Ivan Bjelić umislio da je reinkarnacija Če Gevare, koja je omiljena aktivnost voditelja blokadera Zorana Kesića, gde smo to zatekli bivšeg fudbalera Ognjena Vranješa, kuda se kreće novinar Veran Matić...
Informer televizija od 16. maja donosi drugačiji vikend program za sve gledaoce koji žele da dan počnu uz najvažnije informacije, aktuelne teme i program uživo koji traje punih sedam sati.
U Zagrebu se, u četvrtak oko 19 sati, desila saobraćajna nezgoda u kojoj je učestvovala jedna policajka koja je svojim službenim vozilom jurila drugi automobil.
Sinoć oko 23 časa u Kirovljevoj ulici se dogodila saobraćajna nesreća u kojoj su povrećene tri osobe, muškarci starosti 23 i 47 godina i žena starosti 50 godine.
Putnik koji je boravio na kruzeru MV „Hondijus“, brodu na kojem je već zabeležena smrtonosna epidemija hantavirusa, preliminarno je pozitivan na Andski soj ovog virusa i nalazi se u bolničkoj izolaciji u Viktoriji, saopštile su kanadske zdravstvene vlasti.
Ruski gas se u Nemačku još nije vratio, ali se priča o njemu vratila na velika vrata — i to baš u zemlji kroz koju „Severni tok“ ulazi u nemačku politiku, ekonomiju i sve stare podele koje Berlin godinama pokušava da gurne pod tepih.
Vašington još nije doneo odluku da pređe na otvorenu akciju protiv Havane, ali se u američkoj administraciji već razmatra scenario koji na Kubi budi najgore moguće asocijacije — ponavljanje venecuelanskog modela, ovog puta sa Raulom Kastrom u glavnoj ulozi.
Pretnja novog udara iz pravca Belorusije ponovo je otvorena u Kijevu, ali je iz same ukrajinske vojske odmah stigla poruka koja ublažava dramatičan ton — na granici trenutno nema kritičnog gomilanja ruskih snaga.
Glumac Milan Lane Gutović se jednom nije pojavio na snimanju serije "Bela lađa", a razlog nedolaska na set i danas se prepričava kao jedna od najvećih anegdota ove hit serije.
Vlastimir Đuza Stojiljković važi za jednog od najvećih glumaca srpske kinematografije, a za života je često pričao o svom teškom detinjstvu. Tokom jednog intervjua ispričao je da je išao bos, pešaka čak od Niša do Beograda.
Muzeje u Srbiji je tokom 2024. godine posetilo 2.125.437 ljudi, objavio je Republički zavod za statistiku povodom Međunarodnog dana muzeja koji se obeležava 18. maja.
Na prvi pogled, bežični miš izgleda kao savršenstvo moderne tehnologije, nema kablova koji se zapetljaju, a pokreti su slobodni. Kada se sagledaju njegovi nedostaci, slika je manje idilična.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar