Referentna tačka na Severnom polu za sve navigacione sisteme sveta i jedna od najpoznatijih lokacija na Zemlji mogla bi da se pomeri za čak 27 metara do 2100. godine, izazivajući haos na polju satelitske navigacije!
Naučnici kažu da se geografski severni pol kreće i da bi se mogao pomeriti skoro 27 metara do 2100. godine, a posledice bi mogle biti katastrofalne, piše Dejli Mejl.
Dok se polarne ledene ploče tope brže u sve toplijoj klimi, Zemljina masa se preraspoređuje, neznatno pomerajući osu rotacije naše planete.
Iako su te promene možda male u planetarnim razmerama, naučnici upozoravaju da bi mogle izazvati velike probleme za satelitsku navigaciju. Dok se Zemlja vrti oko svoje ose, promene u okeanima, atmosferi i duboko u istopljenom omotaču Zemljinog jezgra izazivaju podrhtavanje planete.
Iako je većina tih podrhtavanja regularna i predvidiva, naučnici iz Instituta za tehnologiju u Cirihu otkrili su da će promene koje izaziva čovek uskoro biti imati veći uticaj od prirodnih.
Pošto sateliti i teleskopi u dalekom svemiru određuju svoju poziciju s obzirom na Zemljinu osu rotacije, bilo koja promena severnog pola mogla bi izazvati ozbiljne probleme.
Foto: Shutterstock
To bi moglo dovesti do nepreciznosti od nekoliko metara do više stotina metara, kažu istraživači. Kao u slučaju svega što se vrti oko svoje ose, velike promene u distribuciji Zemljine mase izazivaju pomeranje ose. Ovo je uglavnom normalan i predvidiv proces prouzrokovan faktorima kao što su regularni ciklusi okeanskih struja.
Međutim, pošto se ledene ploče i glečeri tope, redistribucija težine je brža nego u prošlosti, zbog čega se pol pomera. Istraživači su izmerili kretanje polova između 1908. i 2000. godine i uporedili sa projekcijama topljenja leda da bi videli koliko bi se mogli pomeriti u budućnosti.
U najgorem slučaju, ako emisije gasova sa efektom staklene bašte nisu redukovane, drastično topljenje ledenih ploča bi pomerilo polove 27 metara između 1900. i 2100. godine.
U optimističnijem scenariju, kad su emisije štetnih gasova smanjene, severni pol će se ipak pomeriti 12 metara. Zasad, efekti koje proizvodi čovek ne pomeraju polove u tolikoj meri kao prirodni uzroci.
Najveći uzrok pomeranja polova trenutno je oporavak Zemlje od poslednjeg ledenog doba. Zemljina kora je tokom ledenog doba potisnuta dole pod težinom glečera, a podigla se nakon njihovog topljenja, preraspoređujući težinu planete.
Foto: Shuterstock
Iako se poslednje ledeno doba završilo pre više od 10.000 godina, efekti oporavka se još mogu videti u prirodnom pomeranju severnog pola. Međutim, u bliskoj budućnosti, kažu naučnici, klimatske promene koje uzrokuje čovek nadmašiće oporavak od ledenog doba u pogledu najvećeg doprinosa.
Trenutno prirodni procesi imaju dominantan uticaj na pomeranje polova, ali ako se klimatske promene nastave i ledene ploče se budu topile sve više i više – u poslednjim decenijama 21. veka će klimatske promene koje uzrokuje čovek sigurno biti dominantne, kažu istraživači.
Naučnici su nedavno upozorili da je morski led Zemlje – zamrznuta okeanska voda na severnom i južnom polu – na rekordno niskom nivou. Prošlog meseca je arktički morski led imao najmanji mesečni obim za mesec mart tokom 47 godina satelitskog merenja. Arktički morski led je pokrivao površinu manju od proseka za 6% – četvrti mesec u nizu da obim morskog leda opada na rekordno nizak nivo.
Ako se ova promena nastavi, verovatno će izazvati probleme za osetljive navigacione sisteme satelita i svemirskih teleskopa kao što je „Džejms Veb“.
- Pošto je predviđanje kretanja polova bitno za primene poput navigacije svemirskih letelica i orijentacije teleskopa u dalekom svemiru, smanjena predvidljivost usled klimatskih promena može uticati na operativnu preciznost takvih primena - kažu istraživači.
Foto: Pixabay
To bi bilo loše po navigacione sisteme na Zemlji, ali još opasnije za svemirske letelice jer će biti teže odrediti njihovu tačnu lokaciju. Moglo bi izazvati „kilometarske“ greške za svemirske letelice koje ispituju daleke planete.
Globalni novoi mora mogli bi porasti čak 1,2 metra do 2300. godine
To bi se moglo desiti čak i ako ispunimo klimatske ciljeve Pariskog sporazuma iz 2015, upozoravaju naučnici.
Dugoročne promene će biti posledica topljenja leda od Grenlanda do Antarktika, što će verovatno izmeniti globalne linije obala. Porast nivoa mora ugrožava gradove od Šangaja do Londona, od niskih predela Floride ili Bangladeša do čitavih država kao što su Maldivi.
Bitno je da što pre redukujemo emisije štetnih gasova kako bi se izbagao još veći porast, kažu istraživači u novom izveštaju, koji prognozira da će do 2300. godine nivoi mora porasti 0,7-1,2 metra, čak i ako skoro 200 država potpuno ispuni ciljeve iz Pariskog sporazuma. Među ciljevima je smanjenje emisija gasova sa efektom staklene bašte do uspostavljanja ravnoteže u drugoj polovini ovog veka.
Nivoi okeana će rasti neumitno jer će se već emitovani industrijski gasovi koji zarobljavaju toplotu zadržati u atmosferi, topeći led dalje. Osim toga, voda se prirodno širi kad je zagrejana iznad četiri stepena Celzijusova.
Foto: Shuterstock
Svakih pet godina odlaganja redukcije globalnih emisija nakon 2020. značilo bi dodatnih 20 centimetara rasta nivoa mora do 2300.
„Nivo mora se često predstavlja kao vrlo spor proces u pogledu kog ne možete mnogo uraditi…ali je narednih 30 godina vrlo bitno“, kažu istraživači iz Potsdamskog instituta za istraživanje klime.
Nijedna od skoro 200 država potpisnica Pariskog sporazuma nije na putu ka sigurnom ispunjenju svojih obaveza.
Mart 2025. godine drugi je najtopliji mart globalno, ali istovremeno i najtopliji mart otkako se mere prosečne temperature u Evropi. To su najnoviji rezultati Servisa za klimatske promene Kopernik (C3S).
Glečeri širom sveta gube 273 milijarde tona leda godišnje od 2000. godine. To topljenje leda dovodi do gubitka izvora sveže vode i ubrzava skok nivoa mora. Ovo je zastrašujuće otkriće 35 istraživačkih timova, saopštila je Evropska svemirska agencija (ESA).
Arktik bi mogao potpuno da ostane bez leda u naredne tri godine, što bi označilo početak "zloslutne ere" za stanovnike planete, prenosi britanski Dejli mejl pozivajući se na istraživanje naučnika sa Univerziteta u Geteborgu.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Mart 2025. godine drugi je najtopliji mart globalno, ali istovremeno i najtopliji mart otkako se mere prosečne temperature u Evropi. To su najnoviji rezultati Servisa za klimatske promene Kopernik (C3S).
Ukrajina svake godine gubi oko 800.000 ljudi, upozorio je ukrajinski ekonomista i finansijski analitičar Aleksej Kušč, navodeći da se demografski pad već direktno preliva na ekonomiju, kupovnu moć građana i razvoj biznisa.
Francuska vojska planira da deo pešadijskih zadataka prebaci na robote i dronove, u okviru projekta „Pendragon“, koji treba da smanji rizik za vojnike i uvede novu vrstu borbene jedinice na buduće ratište.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić oglasio se sa splava na Savi, gde je u opuštenoj atmosferi govorio o obilasku gradilišta Ekspa, napretku radova i planovima za budućnost.
U prethodnoj epizodi emisije "Na merama" otkrili smo vam čime se sada bavi novinarka blokaderka Ana Mihajlovski, iza čega se skriva njen kolega blokader Slobodan Georgiev, kako se opušta “blokader junior” Aleksej Bjelogrlić, koji su izvori prihoda još jednog blokadera, glumca Nikole Đurička, gde se kreće i šta vozi najbolji prijatelj rektora politikanta Vladana Đokića, Nebojša Bojović.
Kada monstrumi u naletu bolesne ljubomore, posesivnosti ili želje za kontrolom zverski likvidiraju osobu koju su navodno voleli, prva karta na koju igraju u sudnici jeste neuračunljivost. Međutim, forenzička psihijatrija poseduje filtere koje nijedan glumac pred sudijama ne može da prevari.
D. Š. (55) iz Razgojnskog Čifluka zadobio je večeras višestruke povrede opasne po život, kada je motorom udario u banderu, potvrđeno je u policiji i Opštoj bolnici Leskovac.
Pre četiri dana, 1. jula, oko dva sata iza ponoći, muškarac Lj. G. (47) napadnut je nožem u porodičnom domu svoje ćerke na Zvezdari u Beogradu, u Bulevaru kralja Aleksandra, a njegova trudna ćerka K. G. bila je svedok brutalnog nasilja.
Nezapamćena drama dogodila se jutros oko 10 sati na Zvezdari u ulicu Braće Srnića, a kada je, kako se saznaje, pretučen vozač trolejbusa Jovan R. (42) od strane starijeg muškarca.
Francuska vojska planira da deo pešadijskih zadataka prebaci na robote i dronove, u okviru projekta „Pendragon“, koji treba da smanji rizik za vojnike i uvede novu vrstu borbene jedinice na buduće ratište.
Kubanska državna Nacionalna elektroprivreda (UNE) saopštila je da se očekuje da će tokom dana 72 odsto te zemlje biti bez struje, tokom sati u kojima je potrošnja najveća.
Jedan od glavnih likova serije "Tajne malog grada" je ruski glumac Maksim Bitjukov, koji tumači lik policijskog načelnika i iskusnog istražitelja Porfirija Petroviča Parfjonova.
Godinama je border koli važio za najpametnijeg psa na svetu, ali novo naučno istraživanje pokazalo je da ga je malinoa nadmašila i preuzela prvo mesto.
Putnici širom sveta sve češće se susreću sa strožim pravilima o ručnom prtljagu, jer avio-kompanije pokušavaju da ubrzaju ukrcavanje, smanje kašnjenja i povećaju bezbednost letova.
Pobednica "Zadruge 1" Kristina Kija Kockar ponovo je javno prozvala pevačicu Anabela Atijas, podelivši snimak sa njenog nastupa na kojem se vidi mali broj posetilaca.
Una Čolić, starija ćerka pevača Zdravka Čolića, poznata je po tome što često deli detalje iz života sa pratiocima na društvenim mrežama, a tako je bilo i ovog puta.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.