Ukoliko često koristite veštačku inteligenciju postoji mogućnost da ugrozite razvoj kritičkog mišljenja, pamćenja i jezičkih veština.
Istraživanje je pokazalo da upotrebom generičkih jezičkih modela veštačke inteligencije, takozvanih četbotova, rizikujemo da postanemo manje inteligentni.
Studija istraživača sa Masačusetskog tehnološkog instituta (MIT) otkrila je da su ljudi koji su se oslanjali na ChatGPT za pisanje eseja imali nižu moždanu aktivnost od onih koji su koristili samo svoj mozak.
Grupa koja je koristila VI takođe je postigla lošije rezultate u nizu testova u poređenju sa onima koji su samostalno radili sastave. Oni koji su koristili VI takođe su se mučili kada je trebalo da obavljaju zadatke bez korišćenja četbota.
- Oslanjanje na sisteme VI može dovesti do pasivnog pristupa i smanjene aktivacije veština kritičkog mišljenja kada osoba kasnije sama obavlja zadatke - navodi se u istraživanju
Istraživači su upozorili da su nalazi izazvali "zabrinutost zbog dugoročnih obrazovnih implikacija" korišćenja veštačke inteligencije kako u školama tako i na radnom mestu.
Foto: Shutterstock
Ljudski mozak se isključuje kada koristi veštačku inteligenciju
Ovo se pridružuje sve većem broju radova koji ukazuju da se ljudski mozak isključuje kada koriste veštačku inteligenciju.
Isključili razmišljanje
Studija MIT-a pratila je 54 osobe koje su pisale četiri eseja. Učesnici su podeljeni u tri grupe. Jedna je pisala eseje uz pomoć ChatGPT-a, druga je koristila internet pretraživače za sprovođenje istraživanja, a treća se oslanjala isključivo na sopstveno znanje.
Istraživači su im zatim postavljali pitanja o njihovim esejima dok su bili priključeni na takozvane elektroencefalograme (EEG) koji su merili moždanu aktivnost.
Oni koji su se oslanjali na ChatGPT, veliki jezički model koji može da odgovori na komplikovana pitanja jednostavnim jezikom, postigli su lošije rezultate od svojih kolega u grupi koja je samostalno radila zadatak na svim nivoima: neuralnom, lingvističkom, kvalitativnom.
EEG skeniranje je pokazalo da se povezanost mozga sistematski smanjivala sa količinom spoljne podrške i bila je najslabija kod onih koji su se oslanjali na četbotove da im pomognu u pisanju eseja.
Očitavanja su posebno pokazala smanjene "teta" moždanih talasa, koji su povezani sa učenjem i formiranjem pamćenja, kod onih koji koriste četbotove. „U suštini, deo razmišljanja i planiranja je bio isključen“, navodi se u studiji.
Uticaj veštačke inteligencije je bio u suprotnosti i sa rezultatima grupe koja je koristila internet pretraživače, što je imalo relativno mali uticaj na njihove rezultate.
Od onih koji su koristili četbotove, 83 odsto nije uspelo da navede nijedan tačan citat iz svojih eseja – u poređenju sa oko 10 odsto onih koji su koristili pretraživač ili sopstvenu moć mozga.
Učesnici koji su se oslanjali na četbotove uspeli su da se sete vrlo malo informacija iz svojih eseja, što ukazuje da se ili nisu angažovali sa materijom ili ga nisu zapamtili.
Oni koji su koristili pretraživače pokazali su samo nešto niže nivoe angažovanja mozga u poređenju sa onima koji su pisali bez ikakvih tehničkih pomagala, kao i slične nivoe pamćenja.
Uz pomoć veštačke inteligencije moguća je, verovali ili ne, restauracija oštećenih umetničkih dela. Ovakav pristup je znatno brži i jeftiniji, a koristi se samo za one slike koje nisu dovoljno vredne za tradicionalni pristup popravke.
Iako veštačka inteligencija brzo menja tržište rada i automatizuje mnoge zadatke, postoje profesije koje i dalje zahtevaju ljudsku kreativnost, empatiju i moralnu odgovornost, zbog čega ih mašine još ne mogu zameniti.
Veštačka inteligencija menja pravila internet pretrage, zbog čega klasični SEO više nije dovoljan - danas je ključ uspeha jasna, ažurirana i podacima bogata strategija koja uključuje multimediju, kako biste ostali korak ispred konkurencije.
Veštačka inteligencija uzela je maha u celom svetu, ali i kod nas. Srpkinje masovno pitaju robota da li su dovoljno lepe i privlačne muškarcima, a neke čak šalju i dimenzije svojih oblina kako bi bile sigurne da su idealne za jači pol!
Uz pomoć veštačke inteligencije moguća je, verovali ili ne, restauracija oštećenih umetničkih dela. Ovakav pristup je znatno brži i jeftiniji, a koristi se samo za one slike koje nisu dovoljno vredne za tradicionalni pristup popravke.
Gvozden Nikolić predsdsednik Udruženja medija i medijskih radnika najoštrije je osudio brutalni napad na Informer TV, kao i na pokušaj rušenja Pink TV.
Član Predsedništva SNS Vladimir Đukanović poručio je da je cilj kreatora obojene revolucije nije formiranje vlasti, već stvaranje bezvlašća i anarhije u Srbiji, gde bi lokalni zborovi preuzimali vlast
Asocijacija novinara Srbije najoštrije osuđuje nasilni upad u prostorije televizije Informer, prekid programa, zastrašivanje novinara i zaposlenih, kao i napade na zgradu televizije Pink.
Zbog napada na zgradu televizije Informer i promene programske šeme, emitovanje večerašnje epizode najvećeg sportskog rijalitija Exatlon Srbija je odloženo, a na programu naše televizije do daljnjeg će se emitovati specijalni program.
Marko Škara, učesnik Exatlona, govorio je o tome kako se oseća nakon lošeg početka tima i pet poraza, posebno imajući u vidu da je u toku muška nedelja.
Prava filmska potera odigrala se sinoć na magistralnom putu kroz Prijepolje, kada su pripadnici policije, nakon potere, uhapsili dvojicu muškaraca iz Beograda. Prema nezvaničnim saznanjima tokom bekstva iz vozila oni su odbacili kesu sa materijom za koju se sumnja da je kokain.
Napad na trojicu zatvorskih službenika tokom nedavne sahrane u Novom Pazaru ponovo je skrenuo pažnju na nasilje koje je u pojedinim slučajevima obeležilo poslednje ispraćaje, parastose i zadušnice u Srbiji i regionu. Slični incidenti beleženi su i ranijih godina, a neki od njih završili su se i tragično.
U Zaječaru je sinoć došlo do saobraćajne nezgode kada je voz na pruzi Zaječar - Niš udario u automobil. Srećom, nema nastradalih, ali je jedna devojka teže povređena.
Demokratski kongresmeni upozoravaju da bi kompanije koje učestvuju u uvozu ruskog dizela mogle da se suoče sa krivičnom i građanskom odgovornošću, uprkos dozvoli američkog Ministarstva finansija koja omogućava određene transakcije.
Izmenom zakona Finska je odobrila tranzit nuklearnog oružja, pa bi u vanrednim situacijama NATO avioni s takvim naoružanjem mogli sletati na finske aerodrome.
Violinista Stefan Milenković održao je sinoć koncert sa Niškim simfonijskim orkestrom u Kolarčevoj zadužbini, u okviru programa 58. Beogradskih muzičkih svečanosti (BEMUS).
Til Lindeman, frontmen nemačkog benda Ramštajn (Rammstein), nastupiće 19. novembra 2027. godine u Beogradskoj areni, u okviru velike svetske solo turneje koja će obuhvatiti više od 50 koncerata širom sveta.
Gita Lindeman, novinarka i dugogodišnja urednica kulturne redakcije javnog servisa NDR u pokrajini Meklenburg-Prednja Pomeranija, preminula je u 87. godini.
Lazar Ristovski jedan je od najprepoznatljivijih glumaca domaće kinematografije, igrao je u kultnim filmovima, oprobao se kao reditelj, producent i pisac, a njegov životni put obeležili su veliki snovi, upornost i ljubav prema umetnosti.
Princeza od Velsa Kejt Midlton je 2024. godine dve nedelje provela u bolnici, a onda je usledilo saopštenje koje je zabrinulo svet. Mesecima se nije znalo šta se dešava, a onda je nakon detaljne analize saznala da ima kancer.
Bubuljice koje se uporno vraćaju na čelo, nos, obraze ili bradu nisu uvek posledica iste stvari. Na njih mogu da utiču hormoni, kozmetika, pojačano lučenje masnoće, ali i svakodnevne navike kojih često nismo ni svesni.
Finansijska afera u Turskoj dobila je novi obrt nakon što su, pored poternica i zaplene imovine supruge i tasta Mustafe Sandala, nadležni organi u okviru istrage malverzacija sa fondovima zaplenili i tri miliona dolara sa računa njene majke.
RTS priprema dokumentarni serijal o Marini Tucaković, a poziv da učestvuje i govori o njihovoj saradnji prihvatila je Jelena Karleuša, što označava i pomirenje pevačice sa Javnim servisom.
Komentari