Zašto AI ne može da zameni ovih 10 profesija? Poslovi koji i dalje zahtevaju ljudski dodir
Podeli vest
Iako veštačka inteligencija brzo menja tržište rada i automatizuje mnoge zadatke, postoje profesije koje i dalje zahtevaju ljudsku kreativnost, empatiju i moralnu odgovornost, zbog čega ih mašine još ne mogu zameniti.
Iako se svakog dana veštačka inteligencija koristi sve više u medicini, industriji, obrazovanju i medijima, postoje zanimanja koja još uvek odolevaju naletu tehnologije.
Veštačka inteligencija menja pravila internet pretrage, zbog čega klasični SEO više nije dovoljan - danas je ključ uspeha jasna, ažurirana i podacima bogata strategija koja uključuje multimediju, kako biste ostali korak ispred konkurencije.
Žene su znatno više izložene riziku od gubitka posla zbog AI nego muškarci, jer češće rade u administraciji, uslugama i drugim sektorima koji su podložniji automatizaciji.
01.06.2025
14:00
I ne samo da su nezamenjiva, već se u njima vrednuje ono što nijedan algoritam još ne ume da oponaša je ljudska empatija, kreativnost i moralna odgovornost.
U narednih pet godina u Srbiji bi moglo da nestane čak 70. 000 radnih mesta zbog veštačke inteligencije, koja se neverovatno brzo razvija, zabrinjavajući su podaci do kojih je došao Fond za razvoj nauke.
Na društvenim mrežama jedna korisnica pokrenula je lavinu komentara kada je postavila jednostavno pitanje: Koje profesije smatrate najprivlačnijim kod suprotnog pola? Odgovori su bili šarenoliki, a čini se kao da se povodom pomenute teme oglasio čitav region.
27.11.2024
12:00
AI može da analizira raspoloženja, da prepozna emocionalne obrasce i da čak ponudi osnovne savete, ali ono što još uvek ne može jeste - da oseti.
Razumevanje traume, empatijsko slušanje i vođenje pacijenta kroz lična iskustva ostaje isključivo ljudski domen.
2. Učitelj u ranom obrazovanju
Predškolsko i niže osnovno obrazovanje nije samo prenos znanja, ono uključuje vaspitnu ulogu, strpljenje i emotivnu podršku. Deca ne reaguju na robote i aplikacije kao na toplo ljudsko lice, dodir i ohrabrujuću reč.
3. Novinar na terenu
Foto: Shutterstock
Dok AI može pisati tekstove i analizirati podatke, prava novinarska priča i dalje počinje tamo gde je potrebna intuicija, lični kontakt i osećaj za atmosferu.
Terenski novinar je neko ko zna kad treba da postavi dodatno pitanje, da prepozna značaj nečije izjave – što algoritam još uvek ne ume.
4. Socijalni radnik
Rad sa najugroženijima, licem u lice, u teškim životnim okolnostima, zahteva ne samo znanje nego i snagu, saosećanje i fleksibilnost.
AI može pomoći u administraciji, ali ne i u razumevanju kompleksnosti ljudske patnje.
5. Sudija
Foto: Shutterstock
Odlučivanje o nečijoj krivici ili nevinosti nije samo pitanje činjenica, već i konteksta, moralnih dilema i društvenih okolnosti.
Veštačka inteligencija još nije ni blizu kapaciteta da donosi ovakve odluke sa punom odgovornošću.
6. Kreativni umetnik (pisac, slikar, muzičar)
AI može da napravi pesmu, sliku ili tekst – ali bez lične priče, iskustva i autentične emocije.
Ljudska umetnost nosi trag vremena, mesta, tuge, ljubavi i smisla koji ne može biti generisan, već proživljen.
7. Zanatlija i majstor u kući
Foto: Foto: Shutterstock
Bilo da je u pitanju vodoinstalater, električar ili stolar, veština ruku, snalažljivost i prilagođavanje svakom prostoru i problemu su ono što ni najprecizniji robot još ne može da zameni.
Pravi majstor vidi „"ta nije u redu" i zna kako to da reši bez šifre i algoritma.
8. Negovatelj i medicinski tehničar
Briga o starima, bolesnima i nemoćnima podrazumeva više od zadatka - tu je kontakt, razumevanje bola, utisak sigurnosti.
AI može pomoći, ali ne može zameniti ljudsku prisutnost u najtežim trenucima.
9. Terenski istraživač (arheolog, biolog, ekolog)
Foto: Shutterstock
Nijedna mašina ne može sama da protumači složenost prirodnih pojava, otkrića u terenskim uslovima ili promene u ekosistemu na način na koji to može iskusni istraživač.
AI pomaže u obradi podataka, ali su instinkt i znanje na terenu i dalje nezamenjivi.
10. Sveštenik, duhovni vođa
Uloga onih koji odgovaraju na najdublja pitanja o životu, smrti i smislu, ne može biti data mašini.
Dušebrižništvo zahteva poverenje, veru i prisustvo koje ne dolazi iz algoritma, već iz vere u čoveka.
Veštačka inteligencija brzo menja svet, ali u trci sa tehnologijom jasno se pokazuje – ono što nas čini ljudima još uvek nema digitalnu zamenu.
I dok će mnogi poslovi u budućnosti biti automatizovani, oni koji se oslanjaju na srce, dušu i iskustvo, ostaće rezervisani samo za ljude.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Veštačka inteligencija menja pravila internet pretrage, zbog čega klasični SEO više nije dovoljan - danas je ključ uspeha jasna, ažurirana i podacima bogata strategija koja uključuje multimediju, kako biste ostali korak ispred konkurencije.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić učinio je tokom 2025. godine nešto što bi malo kom državniku u svetu pošlo za rukom - ugušio je svaki pokušaj sprovođenja obojene revolucije u našoj zemlji i u prošlost poslao one koji su po svaku cenu želeli da slome i njega i državu - blokadere.
Profesor na Filozofskom fakultetu u Beogradu Vladimir Vuletić održao je predavanje koje je, bez preterivanja, razotkrilo suštinu ideologije blokadera i njihovih tzv. plenuma, ostavljajući ih bez odgovora i sa pitanjima od kojih im "zvoni u ušima".
Lavovska borba predsednika Srbije Aleksandra Vučić donela je najbolju moguću vest za početak nove godine - Amerikanci su produžili operativnu licencu NIS.
U studio Informera zalutao je neobičan gost. U Info jutro došli su bivša potpredsednica Vlade Zorana Mihajlović i član predsedništva SNS Zoran Đorđević koji je doveo svog psa jazavičara.
Ministar finansija Siniša Mali izjavio je danas, povodom odluke američkog OFAK-a da produži licencu rad Naftnoj industriji Srbije (NIS) do 23. januara, da su dobre vesti rezultat ozbiljne diplomatske borbe i razgovora predsednika Srbije Aleksandra Vučića sa zvaničnicima u Vašingtonu.
Kraj godine nije najbolje vreme za prasiće jer mnogi završe na slavskoj, novogodišnjoj ili Božićnoj trpezi, ali jedan "mali" vepar u Nišu imao je baš, baš veliku sreću.
Crkveni kalendar za januar 2026. godinu sadrži važne crkvene datume i pravoslavne praznike. Informer vam donosi spisak crvenih i crnih slova u ovom mesecu.
Pre tačno godinu dana Srbiju je potreslo dvostruko ubistvo u Arilju. U novogodišnjoj večeri Branko Pušica je svirepo ubio supružnike Predraga i Ivanu Novaković ostavivši dvoje dece bez roditelja.
Mesec dana pre nego što je ubijen Đorđe Božović Giška, u Beogradu u sačekuši je ubijen i Branislav Matić Beli, njegov nerazdvojni prijatelj i takođe osnivač Srpske garde sa kojim se Giška upoznao u jednoj crkvi na Voždovcu. Ljudi bliski Božoviću i dalje tragaju za odgovorima, a njihove tvrdnje su takve da za Giškinu smrt optužuju izdajnike.
Tokom večernjih sati u čačanskom naselju Avenija u Bulevaru Vuka Karadžića u jednoj stambenoj zgradi, došlo je do incidenta u kom je izboden državljanin Uzbekistana.
Crkva Vondelkerk u Amsterdamu u Holandiji, stara 154 godine, izgorela je u požaru tokom novogodišnje noći, a nije bilo povređenih, javili su holandski mediji.
U napadu dronova ukrajinskih oružanih snaga na kafić i hotel u Hersonskoj oblasti, tokom protekle noći ubijene su 24 osobe, saopštio je guverner te oblasti Volodimir Saldo.
Bombarder B-2 Spirit godinama je predstavljan kao vrhunac stelt tehnologije, sposoban da neopaženo probije najgušće sisteme protivvazdušne odbrane. Ipak, iza imidža „nevidljivog bombardera“ krila se ozbiljna tehnička slabost - osetljivost na kišu i vlagu.
Ruske oružane snage su, prema najnovijim izveštajima, ostvarile značajan tehnološki proboj u primeni bespilotnih sistema. Niz preciznih udara na kritične ciljeve duboko u pozadini, poput aerodroma u Poltavskoj oblasti i luke u Odesi, jasno ukazuje na to da koncept „bezbedne zone“ više ne postoji.
Koncertom Simfonijskog orkestra RTS uz violinistu Stefana Milenkovića i maestra Srboljuba Dinića 4. februara biće obeležen 94. rođendan Velike dvorane Kolarčeve zadužbine, saopštili su organizatori.
Ova godina obeležena je odlaskom brojnih značajnih ličnosti iz domaće javnosti. Kultura je izgubila pojedince čiji je rad ostavio vidljiv trag u raznim oblastima. Njihova smrt podsetila je koliko su doprinosi pojedinaca važni za društvo i njegovo nasleđe.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar