Reka Finke u Australiji je najstarija poznata reka na svetu koja i danas postoji. Veruje se da je starija od dinosaurusa.
Reka Finke starija je od dinosaurusa i po australijskom tlu teče između 300 i 400 miliona godina.
Mreža potoka i kanala proteže se na više od 640 kilometara preko Severne teritorije i Južne Australije. Zbog suve klime u centralnom delu australijskog kontinenta reka teče samo povremeno, a veći deo godine postoji kao niz izolovanih vodotokova.
Geološka istraživanja i kombinacija geoloških zapisa, profila vremenskih uticaja i merenja radionuklida u okolnim sedimentima i stenama omogućila su naučnicima da datiraju ovaj rečni sistem u period devona (419 miliona do 359 miliona) ili karbona (359 miliona do 299 miliona).
- Jedan od najjačih dokaza za drevnu starost ove reke je geološka anomalija koja se naziva poprečno-aksijalna drenaža. Umesto da reka teče paralelno sa stenovitim strukturama, poput kvarcita, reka Finke preseca ove čvrste mineralne formacije dok prolazi kroz planinske vence Makdonel u centralnoj Australiji - rekao je Viktor Bejker, geomorfolog sa Univerziteta u Arizoni.
Foto: Shutterstock
Reka Finke
Voda uvek ide najlakšim putem, što čini nelogičnim ovu reku koja teče uz tvrde stenske mase, a ne pored njih. Prisustvo i poreklo ovog poprečnog aksijalnog drenažnog toka otkriva ključne detalje o istorijskom toku Finkea.
- Postoje neke sugestije da je postojao prethodni drenažni sistem koji je tekao dok se ovaj venac gradio.To se zove antecedencija - u osnovi, reka je bila tu pre nego što su se planine formirale, a kako se kora podiže, reka se smanjuje - istakao je Bejker.
Ali reke se stalno menjaju, neke rastu iz godine u godinu, a druge potpuno presušuju. Zašto je sistem Finke opstao tako dugo?
- Reke mogu nestati ako ih preplavi masivan priliv sedimenata (npr. vulkanske erupcije) ili ako se topografija promeni toliko dramatično da tekuća voda kreće novim tokom preko predela (npr. napredovanje i povlačenje glečera) - rekla je Elen Vol, geološkinja sa Državnog univerziteta Kolorado.
Foto: Shutterstock
Starija i od dinosaurusa
Viktor Bejker je istakao da reke mogu prestati da teku zbog klimatskih promena ili ljudske potrošnje vode. Dugo trajanje je podstaklo tektonska stabilnost i nedostatak zaleđivanja tokom pleistocena (pre 2,6 miliona do 11.700 godina).
Koliko će još teći reka Finke?
- Dugotrajne će verovatno nastaviti da postoje.Međutim, mnoge reke u suvim područjima, kao što je Finke su u velikoj meri izmenjene ljudskom aktivnošću i upotrebom njene vode.Verovatno će se potrebe za vodom povećati u budućnosti, jer globalna potrošnja vode nastavlja da raste, a globalno zagrevanje čini mnoge suve regione još sušnijim - rekla je Elen Vol, geološkinja sa Državnog univerziteta Kolorado.
Veštačka inteligencij, na osnovu samo jedne noći provedene u laboratoriji za spavanje, može da proceni rizik za više od 130 bolesti - od Parkinsonove bolesti do raka dojke.
Nedavna istraživanja otkrivaju da su ceratopsidi, rogatih i kljunatih dinosaurusa, koji su nekada naseljavali Severnu Ameriku i Aziju, zapravo bili prisutni i u Evropi, iako su njihovi fosili dugo vremena pogrešno klasifikovani.
Prema podacima Laboratorije za solarnu astronomiju Instituta za istraživanje svemira (IKI) Ruske akademije nauka, tokom protekle noći Zemlju je pogodila druga magnetna oluja u januaru, praćena maksimalno jakom polarnom svetlošću.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Veštačka inteligencij, na osnovu samo jedne noći provedene u laboratoriji za spavanje, može da proceni rizik za više od 130 bolesti - od Parkinsonove bolesti do raka dojke.
Ukrajina svake godine gubi oko 800.000 ljudi, upozorio je ukrajinski ekonomista i finansijski analitičar Aleksej Kušč, navodeći da se demografski pad već direktno preliva na ekonomiju, kupovnu moć građana i razvoj biznisa.
Francuska vojska planira da deo pešadijskih zadataka prebaci na robote i dronove, u okviru projekta „Pendragon“, koji treba da smanji rizik za vojnike i uvede novu vrstu borbene jedinice na buduće ratište.
Glavni i odgovorni urednik Infornera komentarisao je prilikom gostovanja u emisiji "Hit Tvit" to da je NATO lobista Zdravko Ponoš bio prvi koji je objavio da je korišćen zvučni top.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić oglasio se sa splava na Savi, gde je u opuštenoj atmosferi govorio o obilasku gradilišta Ekspa, napretku radova i planovima za budućnost.
U prethodnoj epizodi emisije "Na merama" otkrili smo vam čime se sada bavi novinarka blokaderka Ana Mihajlovski, iza čega se skriva njen kolega blokader Slobodan Georgiev, kako se opušta “blokader junior” Aleksej Bjelogrlić, koji su izvori prihoda još jednog blokadera, glumca Nikole Đurička, gde se kreće i šta vozi najbolji prijatelj rektora politikanta Vladana Đokića, Nebojša Bojović.
Kada monstrumi u naletu bolesne ljubomore, posesivnosti ili želje za kontrolom zverski likvidiraju osobu koju su navodno voleli, prva karta na koju igraju u sudnici jeste neuračunljivost. Međutim, forenzička psihijatrija poseduje filtere koje nijedan glumac pred sudijama ne može da prevari.
D. Š. (55) iz Razgojnskog Čifluka zadobio je večeras višestruke povrede opasne po život, kada je motorom udario u banderu, potvrđeno je u policiji i Opštoj bolnici Leskovac.
Pre četiri dana, 1. jula, oko dva sata iza ponoći, muškarac Lj. G. (47) napadnut je nožem u porodičnom domu svoje ćerke na Zvezdari u Beogradu, u Bulevaru kralja Aleksandra, a njegova trudna ćerka K. G. bila je svedok brutalnog nasilja.
Nezapamćena drama dogodila se jutros oko 10 sati na Zvezdari u ulicu Braće Srnića, a kada je, kako se saznaje, pretučen vozač trolejbusa Jovan R. (42) od strane starijeg muškarca.
Prevaranti sve češće uvlače građane u kriminalne šeme pod izgovorom da im treba „pomoć“ pri podizanju ili uplati gotovine, upozorilo je Ministarstvo unutrašnjih poslova Rusije.
Kubanska državna Nacionalna elektroprivreda (UNE) saopštila je da se očekuje da će tokom dana 72 odsto te zemlje biti bez struje, tokom sati u kojima je potrošnja najveća.
Jedan od glavnih likova serije "Tajne malog grada" je ruski glumac Maksim Bitjukov, koji tumači lik policijskog načelnika i iskusnog istražitelja Porfirija Petroviča Parfjonova.
Godinama je border koli važio za najpametnijeg psa na svetu, ali novo naučno istraživanje pokazalo je da ga je malinoa nadmašila i preuzela prvo mesto.
Putnici širom sveta sve češće se susreću sa strožim pravilima o ručnom prtljagu, jer avio-kompanije pokušavaju da ubrzaju ukrcavanje, smanje kašnjenja i povećaju bezbednost letova.
Muzička zvezda Jelena Karleuša ponovo je izazvala ogroman interes javnosti, ovog puta povodom promocije velikog koncerta koji će biti održan u Banjaluci 17.07.2026. godine.
Sin nekadašnjeg fudbalera Crvene zvezde Ivana Gvozdenovića privlači veliku pažnju na društvenim mrežama, i to ne zbog sporta, već zbog upečatljivog modnog izraza.
Pevačica Jelena Karleuša u izjavi za Informer otvorila je dušu o borbi koju vodi kako bi povratila svoj Instagram profil - nekada neprikosnoveni broj jedan na ovim prostorima.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.