Astronomi su u svom revolucionarnom otkriću u potrazi za životom van Zemlje prvi put pronašli atmosferu oko planete nalik Zemlji.
Kako je saopštio Centar za astrofiziku Harvarda i Smitsonijana, ovo otkriće je najsnažniji poznati dokaz da svetovi nalik našem, sa potencijalom za život, postoje van Sunčevog sistema.
- Atmosfere su neophodne da bi planeta imala uslove za život kakav mi poznajemo. Ovo je prvi put da je neko našao atmosferu stenovite planete u nastanjivoj zoni druge zvezde - rekao je Kolin Čerubim, koji je nedavno doktorirao na Harvardu.
Ova studija koja je objavljena u žurnalu Science, predstavlja opservacijske rezultate detekcije helijuma koji beži iz atmosfere planete LHS 1140 b, stenovite planete udaljene od nas oko 48 svetlosnih godina.
Takođe, otkriće je motivisano teorijskim predviđanjima i daje dovoljno dokaza da planeta ima atmosferu. Ona kruži oko crvenog patuljka, unutar cirkumstelarne nastanjive zone, tj. regionu gde su temperature i uslovi takvi da omogućuju postojanje vode u tečnom stanju na površini planete.
Foto: Shutterstock
Planeta zemlja
Astronomi su do sada otkrili hiljade egzoplaneta, uključujući i nekoliko stenovitih planeta, ali određivanje da li one imaju atmosferu bilo je pravi izazov.
- Pre 20 godina pitali smo se da li uopšte postoje planete Zemljinog tipa. Onda smo otkrili da su česte i otkrili smo neke u nastanjivoj zoni. Sledeće pitanje bilo je da li je neka od njih uspela da sačuva atmosferu. Sada znamo da bar jedna jeste - rekao je Robin Vordsvort, profesor na Harvardu i savetnik Kolina Čerubima na studiji.
Atmosfera ima planetu već tri milijarde godina
Naučnici veruju da ova planeta ima atmosferu već tri milijarde godina.
Teorijski model Čerubima i njegovih kolega pretpostavio je da LHS 1140 b ima gornje slojeve atmosfere bogate helijumom, koji polako odlazi u svemir.
Kako bi testirali model, koristili su spektrograf WINERED na teleskopu Magelan u Čileu. Primetili su retko poravnjanje kada su LHS 1140 b i još jedna planeta prošle ispred zvezde istovremeno. Iako jedna planeta nije pokazala tragove atmosfere, druga, baš LHS 1140 b, pokazala je helijum koji odlazi u svemir, što pokazuje da ima atmosferu.
Foto: Shutterstock
Dejvid Šarbone, šef Odeljenja za astronomiju na Harvardu i astronom Centra za astrofiziku, inicijalno je bio skeptičan prema planu jer je smatrao da je zasnovan na matematičkim proračunima, a ne posmatranju.
Ali kad su stigli rezultati bio je ubeđen.
- Kolin je analizirao planete za koje znamo i pretpostavio je da ova ima atmosferu s helijumom. Onda je organizovao posmatranje i to je bilo jasno - rekao je Šarbone.
Asteroid (152637) 1997 NC1 danas u 11.14 časova po Griniču projuriće pored Zemlje i biće vidljiv posmatračima zvezda uz pomoć malog teleskopa ili većeg dvogleda, saopštila je Evropska svemirska agencija (ESA).
Grupa naučnika, čiji je zadatak potraga za vanzemaljskim životom, zbog čega ih nazivaju i lovcima na vanzemaljce, konačno je ispitala gosta iz dalekog svemira – međuzvezdanu kometu 3I/ATLAS – i utvrdila da li na njemu ima tragova vanzemaljske tehnologije.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Asteroid (152637) 1997 NC1 danas u 11.14 časova po Griniču projuriće pored Zemlje i biće vidljiv posmatračima zvezda uz pomoć malog teleskopa ili većeg dvogleda, saopštila je Evropska svemirska agencija (ESA).
Najmanje pet vojnih i specijalizovanih medicinskih aviona stiglo je u prethodnim danima do poljskog Žešova, glavnog vazdušnog čvorišta NATO uz granicu sa Ukrajinom.
Građani Srbije u potpunom su šoku nakon što su blokaderi redom u javnosti počeli da poziraju na krajnje jeziv način - s visoko podignuta tri prsta, ali ne ona koja označavaju srpstvo, već kažiprst, srednji i domali prst.
Najnoviji dokaz o potpunoj propasti blokadera stiže iz mesta Kulpin u opštini Bački Petrovac gde se na licu mesta videlo koliko ih narod zapravo "podržava" i koliko su ogoljeni u svojoj nemoći.
Blokaderi koji su do juče glasno uzvikivali kako jedva čekaju izbore, preko noći su podvili rep i pobegli sa megdana čim su shvatili da ih na biralištima čeka potpuni poraz. Ovaj kukavički preokret io je toliko očigledan da je čak i voditeljka tajkunske televizije N1, morala javno u programu da rskrinka i Miloša Parandilovića i njegovu družinu.
Šokantni detalji o tome ko stoji iza blokaderske liste i ko su centri moći koji upravljaju rušiocima Srbije u poslednje dve godine ne prestaju da cure u javnost.
Dopisnik Informera sa Kosova i Metohije Lazar Stević uključio se u Info jutro i komentarisao situaciju u južnoj srpskoj pokrajini nakon presude bivšem vođi tzv. OVK Hašimu Tačiju.
Lider "Srpskih suverenista" Vukša Dragović, koji je razotkrio NVO hidru u Srbiji objavivši detaljan spisak nevladinih organizacija i načine njihovog finansiranja kroz brojke i detalje predstavio je NVO koje stoje iza blokaderskog pokreta.
U najnovijoj epizodi emisije „Na merama“ otkrivamo vam kako je blokader Vladimir Štimac ponovo pokušao da glumi revolucionara, o čemu su se domunđavali političarka u pokušaju Biljana Stojković zvana Dabrica i novinar blokader Galeb Nikačević, gde voli da boravi lider „maloprocentnog“ Pokreta slobodnih građana Pavle Grbović, sa kime tračari glumica blokaderka Anđelka Prpić…
U spuškom Istražnom zatvoru juče je, tokom posete, došlo do incidenta između pritvorenika Maria Miloševića i Radoslava Gila Stanišića, nakon čega je prema Radoslavu krenuo i Zoran Kažić, saznaju "Vijesti.me".
U svetu kriminala postoje likvidacije koje su godinama predmet istrage i nagađanja, ali neke imaju posebno jeziv detalj: čovek koji je ubijen navodno uopšte nije bio osoba koju je ubica tražio.
Više javno tužilaštvo u Pančevu je juče donelo naredbu o sprovođenju istrage protiv osumnjičenog K.J. (36) iz Izbišta, zbog sumnje da je izvršio krivično delo neovlašćena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga.
Ruski predsednik Vladimir Putin glasao je preko interneta na izborima za novi saziv Državne dume, ali je snimak iz njegovog kabineta ubrzo zasenio političku poruku.
SAD, Danska i Grenland postigli su sporazum kojim Vašington dobija trajno vojno prisustvo na ostrvu, dok Rusiji i Kini neće biti dozvoljene vojne baze ni osetljive strateške investicije, objavio je dopisnik lista PBS NewsHour Nik Šifrin.
Američka vojska bila je na korak od presretanja kineskog broda na Bliskom istoku, naoružani vojnici spremali su se za ukrcavanje, a vojni avioni već su bili u vazduhu kada je otkriveno da je obaveštajni izveštaj koji je pokrenuo čitavu operaciju bio pogrešan i napravljen uz pomoć veštačke inteligencije.
Bore ne mogu tek tako da nestanu uz pomoć maske iz kućne radinosti, ali pojedini sastojci koje već imamo u kuhinji mogu učiniti da koža privremeno izgleda hidriranije, mekše i svežije.
Mnogi koriste telefon dok se puni, ali da li time zaista uništavaju bateriju? Stručnjaci imaju odgovor, a jedna stvar je mnogo važnija od samog korišćenja uređaja tokom punjenja.
Istraživanje poznatog muškog magazina, u kom je učestvovalo osam stotina ispitanika, otkriva koje pozicije u krevetu muškarci najviše vrednuju i o kojim varijacijama najčešće maštaju.
Striming servisi poput Netfliksa preferiraju da aplikaciju koristite direktno na TV-u jer tako prate svaki vaš korak, šta pretražujete, koje banere gledate i na čim se naslovima zadržavate.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.