Užičko selo Zlakusa danas krasi obnovljena škola za mališane, koju je Dušanka Drndarević, zajedno sa meštanima, nekada ciglu po ciglu, pomagala da izgradi.
Zlakuška škola, danas istureno odeljenje Osnovne škole "Aleksa Dejović" iz Sevojna, tokom svoje istorije promenila je čak četiri različite lokacije pre nego što je konačno pronašla svoj dom u zgradi u kojoj se i danas nalazi.
Kroz decenije, ova seoska škola nije samo menjala adrese - njen put bio je dovoljno bogat događajima da bi mogao poslužiti kao osnova za knjigu ili čak dugometražni film. Početak obrazovanja u Zlakusi, selu poznatom po grnčarskoj tradiciji, vezuje se za neobičnu lokaciju - kuću solunca Gvozdena Terzića. Upravo tu, u njegovom domu, između 1939. i 1946. godine, održavala se nastava za prve generacije đaka iz sela.
Od 1946. do 1948. godine, škola se iz domaćinstva Terzića seli u na drugi kraj sela u zaseok Radovanovića, nakon čega se seli u seoski zadružni dom.
- Kada je bila pri kraju izgradnja zadružnog doma, meštani su shvatili da im je potrebnija škola nego zadružni dom pa su u njega uselili đake. U tom prostoru škola je funckionisala do sredine šezdesetih godina prošlog veka. Dolaskom učiteljskog para Šojić, koji se u Zlakusi zadržao tri decenije pokrenuta je inicijativa o izgradnji školske zgrade. Pronađen je plac i na njemu je izgrađena i dan danas se nalazi zlakuška škola - kaže za RINU Saša Drndarević praunuk Gvozdena Terzića, koji je na preko 700 strana knjige široj janovsti predstavio razvoj seoske škole u Zlakusi.
Foto: RINA
Obnova škole
Školsku zgradu kulukom napravile su vredne seoske žene. Jedna od tih Zlakušanki koje su na svojim plećima ponele naveći teret izgradnje nove škole jeste i Dušanka Drndarević, Sašina majka i unuka Gvozdena Terzića, čija su sećanja o tim vremenima još uvek itekako živa.
- Tada se vodio mesni samodoprinos i svaki punoletan član domaćinstva se zaduživao sa pet ili šest dnevnica koje je morao da odradi. Tada su se gradili stanovi u Krvavcima za učitelje, te je moj otac išao tamo, a ja sam svoje dnevnice oduđivala na izgradnji škole kod nas, u Zlakusi - kroz osmeh se seća Dušanka i naglašava da tada, pre šest decenija nije bilo toliko građevinskih mašina te se škola gotovo cela gradila ručno, a da su u tom poslu prednjačile žene.
Kako kaže Dušanka, oni su ručne nosile cigle i pomagali majstorima.
- Ručno smo nosili ciglu, dodavale majstorima alat i šta im je još trebalo. Tako smo mi oduživale te naše dnevnice, jer ukoliko ne bismo otišle to bi moralo da se plati ili da nas neki drugi punoletni član zameni tih šet ili šest dana. Ali nam nije bilo teško. Radili smo koliko smo mogli, niko nas nije terao. Kada se škola izgradila, bila je muzika, trubači, ručak, koji smo opet mi servirale i služile - kažeDušanka.
Foto: RINA
Izgled škole pre obnove
Prema rečima Irene Drndarević, direktorke Osnovne škole "Aleksa Dejović" iz Sevojna kojoj pripada istureno odeljenje u Zlakusi, uslovi u ovoj seoskoj školi su uvek bili solidni i đaci nisu niučemu oskudevali ali je sama zgrada iz godine u godinu bili na udaru zuba vremena te da je iziskivala konstantno veća ulaganja.
- Mi smo marta prošle godine dobili saglasnost Ministarstva prosvete na projekat investicionog održavanja škole u Zlakusi. Sama finansijska konstrukcija je bila takva da je jedna trećina sredstava došla od samog ministarstva dok je dve trećine obezbedio grad Užice - govori direktorka.
Kako direktorka kaže, oni se godinama bore protiv toga da roditelji svoju decu iz seoskih sredina u kojima postoji škola odvode u matične gradske škole.
- Iskreno se nadamo da će doći do porasta broja učenika, pogotovo ovde u Zlakusi jer imamo sve neophodne uslove. Zlakusa je živo selo, dolaze mladi bračni parovi koji biraju da u mirnoj seoskoj sredini podižu svoju porodicu. Sam školski objekat kao i nastavni kadar su poptuno prilagošeni svemu što je potreba današnjeg učenika. Ipak, đaci ovde imaju nešto što nijedna gradska škola nema, a to je upravo nešto manji broj dece u odeljenju koji je idealan da se učitelj svakom đaku može posvetiti kako valja - zaključuje direktorka.
Foto: RINA
Užičko selo Zlakusa
Školu u Zlakusi trenutno pohađa 30 učenika od pripremnog, predškolskog uzrasta do četvrtog razreda osnovne škole, nakon čega će se, polaskom u peti razred spojiti sa učenicima izdvojenog odeljenja u Krvavcima, prenosi Rina.
Većina radova je uglavnom završena, a pred majstorima je završetak nekih sitnijih, limarskih radova kao i parterno uređenej, što svakako nije uticalo na polazak dece u školu 1. septembra.
Generacijama unazad u obrazovnim ustanovama širom Srbije dres kod se tolerisao u velikoj meri, međutim neke škole ne prihvataju kršenje ovog pravila, te se za dolazak u školu u garderobi koja odstupa pravilima, deca šalju nazad svojoj kući.
Svake godine đačke torbe su sve teže, pa stručnjaci često upozoravaju da je pravilno nošenje rančeva od velike važnosti kako bi se sprečili eformiteti kičme i osigurao pravilan razvoj najmlađih.
U školama je počela prijava za besplatne udžbenike za određene kategorije učenika osnovnih škola koje obezbeđuje Ministarstvo prosvete. Roditelji mogu da prijave učenike do utorka, 10. juna 2025.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Generacijama unazad u obrazovnim ustanovama širom Srbije dres kod se tolerisao u velikoj meri, međutim neke škole ne prihvataju kršenje ovog pravila, te se za dolazak u školu u garderobi koja odstupa pravilima, deca šalju nazad svojoj kući.
Podgorička Borba objavila je tekst koji raskrinkava opasnu manipulaciju čiji je cilj da se bauk "srpskog sveta" nametne kao dominatna tema u Crnoj Gori.
Bivši savetnik ukrajinskog predsedničkog kabineta Aleksej Arestovič priznao je da je Rusija stvorila satelitski komunikacioni sistem sličan američkom Starlinku.
Blokaderi, uprkos javnim pretnjama da će zajedno sa ''kolegama'' iz Sremske Mitrovice danas doći u centar Bogatića i "odmeriti snage" sa aktivistima SNS, ipak se nisu pojavili.
Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske i lider Ujedinjene Srpske Nenad Stevandić objavio je na svojim društvenim mrežama video koji je u veoma kratkom roku izazvao brojne reakcije.
Da ustaškom ludilu nema kraja, potvrđuje i skandalozna izjava hrvatskog ministar ekonomije Ante Šušnjar, koji je direktno zapretio predsedniku Srbije Aleksandru Vučiću i Srbima, prizivajući novu "Oluju".
Istoričar Hrvoje Klasić, koji blokaderima u Srbiji pruža veliku podršku, rekao je da podržava akciju "Oluja" u kojoj je proterano najmanje 220.000 Srba i čestitao hrtvatskoj vojsci i policiji na "profesionalnoj, brzoj, učinkovitoj" akciji.
Na društvenoj mreži X osvanulo je dramatično upozorenje za sve vozače koji putuju autoputem kroz Beograd i staju na pumpu "Zmaj 1", u kojem se detaljno opisuje razrađena šema grupe prevaranata i kradljivaca koja svakodnevno operiše na ovoj lokaciji.
Osnovno državno tužilaštvo u Ulcinju odredilo je zadržavanje do 72 sata mladiću iz Novog Pazara S.S. Zbog sumnje da je doneo lake telesne povrede dvojici muškaraca, kao i državljaninu Bosne i Hercegovine B.A. zbog sumnje da je omogućio uživanje opojnih droga državljanki Srbije.
Digitalni nomad V. H. (58) i njegova supruga, domaćica H. N. (44), sigurno nisu ni slutili da će kao turisti uneti nemir u Splitsko naselje i biti privedeni u hrvatski pritvor.
Iranski predsednik Masud Pezeškijan izjavio je danas da je komunikacija sa vrhovnim verskim vođom Irana ajatolahom Modžtabom Hamneijem "trenutno veoma teška".
Kijev je u sukobu sa Rusijom iscrpeo gotovo sve raspoložive vrste naoružanja, izjavio je bivši glavnokomandujući Oružanih snaga Ukrajine i sadašnji ambasador Ukrajine u Velikoj Britaniji Valerij Zalužni.
Istaknuti srpski glumac Jovo Maksić je proteran sa ognjišta tokom operacije "Oluja" kojom je izvršeno etničko čišćenje Srba sa prostora Krajine, te je sad progovorio o najtežem periodu u životu.
Britanski Institut za bezbednost veštačke inteligencije (AISI) saopštio je danas da su modeli kompanija Anthropic i OpenAI tokom testiranja pokušali da prevare ljude kako bi izvršili zadate zadatke, što je ocenio kao dosad nezabeležen primer autonomnog i obmanjujućeg ponašanja.
Zdravlje creva ima veliki uticaj na ceo organizam, a jedna biljka se posebno izdvaja zbog svojih blagotvornih svojstava. Nana može pomoći varenju i ublažiti određene tegobe, tvrde stručnjaci.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.