Užičko selo Zlakusa danas krasi obnovljena škola za mališane, koju je Dušanka Drndarević, zajedno sa meštanima, nekada ciglu po ciglu, pomagala da izgradi.
Zlakuška škola, danas istureno odeljenje Osnovne škole "Aleksa Dejović" iz Sevojna, tokom svoje istorije promenila je čak četiri različite lokacije pre nego što je konačno pronašla svoj dom u zgradi u kojoj se i danas nalazi.
Kroz decenije, ova seoska škola nije samo menjala adrese - njen put bio je dovoljno bogat događajima da bi mogao poslužiti kao osnova za knjigu ili čak dugometražni film. Početak obrazovanja u Zlakusi, selu poznatom po grnčarskoj tradiciji, vezuje se za neobičnu lokaciju - kuću solunca Gvozdena Terzića. Upravo tu, u njegovom domu, između 1939. i 1946. godine, održavala se nastava za prve generacije đaka iz sela.
Od 1946. do 1948. godine, škola se iz domaćinstva Terzića seli u na drugi kraj sela u zaseok Radovanovića, nakon čega se seli u seoski zadružni dom.
- Kada je bila pri kraju izgradnja zadružnog doma, meštani su shvatili da im je potrebnija škola nego zadružni dom pa su u njega uselili đake. U tom prostoru škola je funckionisala do sredine šezdesetih godina prošlog veka. Dolaskom učiteljskog para Šojić, koji se u Zlakusi zadržao tri decenije pokrenuta je inicijativa o izgradnji školske zgrade. Pronađen je plac i na njemu je izgrađena i dan danas se nalazi zlakuška škola - kaže za RINU Saša Drndarević praunuk Gvozdena Terzića, koji je na preko 700 strana knjige široj janovsti predstavio razvoj seoske škole u Zlakusi.
Foto: RINA
Obnova škole
Školsku zgradu kulukom napravile su vredne seoske žene. Jedna od tih Zlakušanki koje su na svojim plećima ponele naveći teret izgradnje nove škole jeste i Dušanka Drndarević, Sašina majka i unuka Gvozdena Terzića, čija su sećanja o tim vremenima još uvek itekako živa.
- Tada se vodio mesni samodoprinos i svaki punoletan član domaćinstva se zaduživao sa pet ili šest dnevnica koje je morao da odradi. Tada su se gradili stanovi u Krvavcima za učitelje, te je moj otac išao tamo, a ja sam svoje dnevnice oduđivala na izgradnji škole kod nas, u Zlakusi - kroz osmeh se seća Dušanka i naglašava da tada, pre šest decenija nije bilo toliko građevinskih mašina te se škola gotovo cela gradila ručno, a da su u tom poslu prednjačile žene.
Kako kaže Dušanka, oni su ručne nosile cigle i pomagali majstorima.
- Ručno smo nosili ciglu, dodavale majstorima alat i šta im je još trebalo. Tako smo mi oduživale te naše dnevnice, jer ukoliko ne bismo otišle to bi moralo da se plati ili da nas neki drugi punoletni član zameni tih šet ili šest dana. Ali nam nije bilo teško. Radili smo koliko smo mogli, niko nas nije terao. Kada se škola izgradila, bila je muzika, trubači, ručak, koji smo opet mi servirale i služile - kažeDušanka.
Foto: RINA
Izgled škole pre obnove
Prema rečima Irene Drndarević, direktorke Osnovne škole "Aleksa Dejović" iz Sevojna kojoj pripada istureno odeljenje u Zlakusi, uslovi u ovoj seoskoj školi su uvek bili solidni i đaci nisu niučemu oskudevali ali je sama zgrada iz godine u godinu bili na udaru zuba vremena te da je iziskivala konstantno veća ulaganja.
- Mi smo marta prošle godine dobili saglasnost Ministarstva prosvete na projekat investicionog održavanja škole u Zlakusi. Sama finansijska konstrukcija je bila takva da je jedna trećina sredstava došla od samog ministarstva dok je dve trećine obezbedio grad Užice - govori direktorka.
Kako direktorka kaže, oni se godinama bore protiv toga da roditelji svoju decu iz seoskih sredina u kojima postoji škola odvode u matične gradske škole.
- Iskreno se nadamo da će doći do porasta broja učenika, pogotovo ovde u Zlakusi jer imamo sve neophodne uslove. Zlakusa je živo selo, dolaze mladi bračni parovi koji biraju da u mirnoj seoskoj sredini podižu svoju porodicu. Sam školski objekat kao i nastavni kadar su poptuno prilagošeni svemu što je potreba današnjeg učenika. Ipak, đaci ovde imaju nešto što nijedna gradska škola nema, a to je upravo nešto manji broj dece u odeljenju koji je idealan da se učitelj svakom đaku može posvetiti kako valja - zaključuje direktorka.
Foto: RINA
Užičko selo Zlakusa
Školu u Zlakusi trenutno pohađa 30 učenika od pripremnog, predškolskog uzrasta do četvrtog razreda osnovne škole, nakon čega će se, polaskom u peti razred spojiti sa učenicima izdvojenog odeljenja u Krvavcima, prenosi Rina.
Većina radova je uglavnom završena, a pred majstorima je završetak nekih sitnijih, limarskih radova kao i parterno uređenej, što svakako nije uticalo na polazak dece u školu 1. septembra.
Generacijama unazad u obrazovnim ustanovama širom Srbije dres kod se tolerisao u velikoj meri, međutim neke škole ne prihvataju kršenje ovog pravila, te se za dolazak u školu u garderobi koja odstupa pravilima, deca šalju nazad svojoj kući.
Svake godine đačke torbe su sve teže, pa stručnjaci često upozoravaju da je pravilno nošenje rančeva od velike važnosti kako bi se sprečili eformiteti kičme i osigurao pravilan razvoj najmlađih.
U školama je počela prijava za besplatne udžbenike za određene kategorije učenika osnovnih škola koje obezbeđuje Ministarstvo prosvete. Roditelji mogu da prijave učenike do utorka, 10. juna 2025.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Generacijama unazad u obrazovnim ustanovama širom Srbije dres kod se tolerisao u velikoj meri, međutim neke škole ne prihvataju kršenje ovog pravila, te se za dolazak u školu u garderobi koja odstupa pravilima, deca šalju nazad svojoj kući.
Aktivisti Srpske napredne stranke (SNS), koji su kod Slavije postavili štandove stranke, napadnuti su od strane blokadera, koji su na njih nasrnuli noževima, suzavcem i teleskop-palicama.
Kina je danas demantovala tvrdnju Fajnenšel tajmsa da je kineski predsednik Si Đinping rekao predsedniku SAD Donaldu Trampu da bi ruski predsednik Vladimir Putin "mogao da zažali zbog pokretanja invazije na Ukrajinu".
Glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević govorio je o skandaloznoj politici koju vodi tzv. rektor Univerziteta u Beogradu Vladan Đokić, koji je upravo pokazao način na koji se bori za svoje "studente".
Potpredsednik Saveza vojvođanskih Mađara (SVM) i narodni poslanik u Narodnoj skupštini Republike Srbije, Boris Bajić na sednici Skupštine objasnio ko su i šta su blokaderi.
Najnovija epizoda Informerove emisije "Na merama" otkriće vam kako je blokader Ivan Bjelić umislio da je reinkarnacija Če Gevare, koja je omiljena aktivnost voditelja blokadera Zorana Kesića, gde smo to zatekli bivšeg fudbalera Ognjena Vranješa, kuda se kreće novinar Veran Matić...
Informer televizija od 16. maja donosi drugačiji vikend program za sve gledaoce koji žele da dan počnu uz najvažnije informacije, aktuelne teme i program uživo koji traje punih sedam sati.
Na magistralnom putu Tutin–Novi Pazar, u mestu Nadumce, danas je došlo do teške saobraćajne nezgode kada je putnički automobil marke "pasat" sleteo sa puta u kanjon Sebečevske reke.
U sarajevskoj Opštini Centar, na putu raskrsnice ulica Terezija-Vrbanja, juče se oko 18.25 časova, dogodila saobraćajna nesreća u kojoj je jedna osoba povređena.
Ruska vojska zadržava stratešku prednost na frontu i nadmašuje Oružane snage Ukrajine (OSU) u većini ključnih elemenata ratovanja, navodi se u izveštaju generalnog inspektora Pentagona koji je dostavljen Kongresu Sjedinjenih Američkih Država.
Ruska vojska preuzela je kontrolu nad Volohovkom u Harkovskoj oblasti, nakon što su jurišne jedinice 126. motostreljačkog puka grupe „Sever“ potisnule poslednje ukrajinske snage iz ovog naselja, tvrde ruski izvori.
Legendarna Katinkina kuća na Dedinju bila je mesto snimanja kultnih ostvarenja poput "Srećnih ljudi", "Žikine dinastije" i filma "Davitelj protiv davitelja".
Glumica Milena Dapčević dobijala je anoniman pretća pisma jer je bila u vezi sa istaknutim partizanskim borcem Pekom Dapčevićem što je u tadašnje vreme bilo neprihvatljivo.
Kontroverzni biografski film "Majkl" do sada je zaradio neverovatnih 700 miliona dolara širom sveta, ostavljajući iza sebe sve skandale koji ga prate od prvog dana snimanja.
Verovatno ste se već susreli sa onim malim poljem "Ja nisam robot" koje treba da označite na mnogim sajtovima. To je funkcija poznata kao reCAPTCHA, koja pomaže u razlikovanju stvarnih korisnika od automatizovanih botova.
Bigl po imenu Fin, koji je čitav život proveo u laboratorijskom kavezu, prvi put je osetio slobodu. Njegova reakcija kada je ugledao more je zapalila internet.
Zova je sada u punom cvetu, a budući da vrlo brzo prođe, iskoristite lepe dane da odete u prirodu, naberete je i napravite sok koji možete piti tokom vrelih dana.
Za ljude koji žele psa koji i u odraslom dobu ostaje mali i ne zauzima mnogo prostora, pojedine rase predstavljaju idealan izbor za takav način života.
Među decom poznatih ima onih koji su odlučili da ne žive od slave svojih roditelja - Veljko, Mirko, Milica, Nikolina, Igor i Aleksandra su jedni od tih.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar