Užičko selo Zlakusa danas krasi obnovljena škola za mališane, koju je Dušanka Drndarević, zajedno sa meštanima, nekada ciglu po ciglu, pomagala da izgradi.
Zlakuška škola, danas istureno odeljenje Osnovne škole "Aleksa Dejović" iz Sevojna, tokom svoje istorije promenila je čak četiri različite lokacije pre nego što je konačno pronašla svoj dom u zgradi u kojoj se i danas nalazi.
Kroz decenije, ova seoska škola nije samo menjala adrese - njen put bio je dovoljno bogat događajima da bi mogao poslužiti kao osnova za knjigu ili čak dugometražni film. Početak obrazovanja u Zlakusi, selu poznatom po grnčarskoj tradiciji, vezuje se za neobičnu lokaciju - kuću solunca Gvozdena Terzića. Upravo tu, u njegovom domu, između 1939. i 1946. godine, održavala se nastava za prve generacije đaka iz sela.
Od 1946. do 1948. godine, škola se iz domaćinstva Terzića seli u na drugi kraj sela u zaseok Radovanovića, nakon čega se seli u seoski zadružni dom.
- Kada je bila pri kraju izgradnja zadružnog doma, meštani su shvatili da im je potrebnija škola nego zadružni dom pa su u njega uselili đake. U tom prostoru škola je funckionisala do sredine šezdesetih godina prošlog veka. Dolaskom učiteljskog para Šojić, koji se u Zlakusi zadržao tri decenije pokrenuta je inicijativa o izgradnji školske zgrade. Pronađen je plac i na njemu je izgrađena i dan danas se nalazi zlakuška škola - kaže za RINU Saša Drndarević praunuk Gvozdena Terzića, koji je na preko 700 strana knjige široj janovsti predstavio razvoj seoske škole u Zlakusi.
Foto: RINA
Obnova škole
Školsku zgradu kulukom napravile su vredne seoske žene. Jedna od tih Zlakušanki koje su na svojim plećima ponele naveći teret izgradnje nove škole jeste i Dušanka Drndarević, Sašina majka i unuka Gvozdena Terzića, čija su sećanja o tim vremenima još uvek itekako živa.
- Tada se vodio mesni samodoprinos i svaki punoletan član domaćinstva se zaduživao sa pet ili šest dnevnica koje je morao da odradi. Tada su se gradili stanovi u Krvavcima za učitelje, te je moj otac išao tamo, a ja sam svoje dnevnice oduđivala na izgradnji škole kod nas, u Zlakusi - kroz osmeh se seća Dušanka i naglašava da tada, pre šest decenija nije bilo toliko građevinskih mašina te se škola gotovo cela gradila ručno, a da su u tom poslu prednjačile žene.
Kako kaže Dušanka, oni su ručne nosile cigle i pomagali majstorima.
- Ručno smo nosili ciglu, dodavale majstorima alat i šta im je još trebalo. Tako smo mi oduživale te naše dnevnice, jer ukoliko ne bismo otišle to bi moralo da se plati ili da nas neki drugi punoletni član zameni tih šet ili šest dana. Ali nam nije bilo teško. Radili smo koliko smo mogli, niko nas nije terao. Kada se škola izgradila, bila je muzika, trubači, ručak, koji smo opet mi servirale i služile - kažeDušanka.
Foto: RINA
Izgled škole pre obnove
Prema rečima Irene Drndarević, direktorke Osnovne škole "Aleksa Dejović" iz Sevojna kojoj pripada istureno odeljenje u Zlakusi, uslovi u ovoj seoskoj školi su uvek bili solidni i đaci nisu niučemu oskudevali ali je sama zgrada iz godine u godinu bili na udaru zuba vremena te da je iziskivala konstantno veća ulaganja.
- Mi smo marta prošle godine dobili saglasnost Ministarstva prosvete na projekat investicionog održavanja škole u Zlakusi. Sama finansijska konstrukcija je bila takva da je jedna trećina sredstava došla od samog ministarstva dok je dve trećine obezbedio grad Užice - govori direktorka.
Kako direktorka kaže, oni se godinama bore protiv toga da roditelji svoju decu iz seoskih sredina u kojima postoji škola odvode u matične gradske škole.
- Iskreno se nadamo da će doći do porasta broja učenika, pogotovo ovde u Zlakusi jer imamo sve neophodne uslove. Zlakusa je živo selo, dolaze mladi bračni parovi koji biraju da u mirnoj seoskoj sredini podižu svoju porodicu. Sam školski objekat kao i nastavni kadar su poptuno prilagošeni svemu što je potreba današnjeg učenika. Ipak, đaci ovde imaju nešto što nijedna gradska škola nema, a to je upravo nešto manji broj dece u odeljenju koji je idealan da se učitelj svakom đaku može posvetiti kako valja - zaključuje direktorka.
Foto: RINA
Užičko selo Zlakusa
Školu u Zlakusi trenutno pohađa 30 učenika od pripremnog, predškolskog uzrasta do četvrtog razreda osnovne škole, nakon čega će se, polaskom u peti razred spojiti sa učenicima izdvojenog odeljenja u Krvavcima, prenosi Rina.
Većina radova je uglavnom završena, a pred majstorima je završetak nekih sitnijih, limarskih radova kao i parterno uređenej, što svakako nije uticalo na polazak dece u školu 1. septembra.
Generacijama unazad u obrazovnim ustanovama širom Srbije dres kod se tolerisao u velikoj meri, međutim neke škole ne prihvataju kršenje ovog pravila, te se za dolazak u školu u garderobi koja odstupa pravilima, deca šalju nazad svojoj kući.
Svake godine đačke torbe su sve teže, pa stručnjaci često upozoravaju da je pravilno nošenje rančeva od velike važnosti kako bi se sprečili eformiteti kičme i osigurao pravilan razvoj najmlađih.
U školama je počela prijava za besplatne udžbenike za određene kategorije učenika osnovnih škola koje obezbeđuje Ministarstvo prosvete. Roditelji mogu da prijave učenike do utorka, 10. juna 2025.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Generacijama unazad u obrazovnim ustanovama širom Srbije dres kod se tolerisao u velikoj meri, međutim neke škole ne prihvataju kršenje ovog pravila, te se za dolazak u školu u garderobi koja odstupa pravilima, deca šalju nazad svojoj kući.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić dao je ekskluzivni intrevju za čuvenu britansku medijsku kuću Fajnenšel tajms (FT) i u njemu poslao važne i direktne poruke Vašingtonu i Briselu.
Premijer Bugarske Rumen Radev objavio je u Parizu da njegova zemlja više neće biti deo takozvane „koalicije voljnih“, grupe država koja zagovara nastavak vojne i finansijske podrške Ukrajini.
Nakon što je sudija oslobodila Ljiljanu Bralović zbog jezivih pretnji, vođa blokadera Stojan Marković I vlasnik portala Ozon pres- otvoreno poručuje da će biti „jahanja, katrana i perja“, dok novinara Dejana Vukelića upoređuje sa Hitlerom i targetira na najprizemnijoj nacionalnoj osnovi.
Predsednik Vučić se oglasio na svom zvaničnom Instagram nalogu gde je podelio emotivan i premoćan video-snimak koji je za samo nekoliko minuta zapalio društvene mreže i podigao celu naciju na noge.
Blokaderi su po ko zna koji put doživeli neviđenu blamažu kada su danas tokom svečane vojne parade u Parizu u Francuskoj pokušali da na društvenim mrežama ismeju predsednika Srbije Aleksandra Vučića, međutim, jedino što im je pošlo za rukom jeste da ispadnu glupi, neobavešteni i maliciozni.
Najnoviji skandal u redovima takozvanih blokadera desio se u Užicu, gde je izbio brutalan sukob i opšta svađa oko toga ko će uzeti pare i preuzeti zasluge za propale proteste.
Predsednica Narodne skupštine Srbije Ana Brnabić napravila je totalni profesionalni i politički nokaut na društvenoj mreži Iks, gde je bukvalno obrisala pod sa liderom opozicionih lešinara Draganom Đilasom.
Pred Posebnim odaljenjem za suzbijanje korupcije Višeg javnog tužilaštva u Beogradu saslušan je pripadnik Službe za borbu protiv organizovanog kriminala MUP RS D.G. (40) zbog postojanja osnova sumnje da je izvršio krivično delo Zloupotreba službenog položaja.
Selo kod Niša u kom je živela Jovana S. (21) koja je prekjuče poginula u teškoj saobraćajnoj nesreći na putu Nikšić-Kotor u Crnoj Gori, dok se mini-busom vraćala iz manastira Ostrog, obavijeno je tugom zbog njenog preranog odlaska.
Saobraćajna policija u Nišu tokom prvog dana sedme centralne akcije pojačane kontrole saobraćaja otkrila je i sankcionisala ukupno 372 saobraćajna prekršaja, od kojih se čak 216 odnosilo na prekoračenje dozvoljene brzine.
Policija u Novom Sadu je, efikasnim operativni radom, rasvetlila krivično delo izazivanje opšte opasnosti i uhapsila osumnjičenog S. B. (35) iz tog grada.
Mađarska će obnoviti poverenje sa saveznicima u NATO-u i Evropskoj uniji, dok će Rusiji „zatvoriti vrata“, izjavio je mađarski ministar odbrane Romulus Rusin-Sendi.
Ukrajinska ratna mornarica saopštila je da je pomorskim dronom „Sargan-3000“ pogodila i potopila ruski granični patrolni brod „Izumrud“ kod Novorosijska, oko 300 kilometara od linije fronta.
Premijer Bugarske Rumen Radev objavio je u Parizu da njegova zemlja više neće biti deo takozvane „koalicije voljnih“, grupe država koja zagovara nastavak vojne i finansijske podrške Ukrajini.
Raskošni kostimi i verna rekonstrukcija mode iz 1877. godine u hit seriji "Tajne malog grada" ostavljaju bez daha gledaoce koji je prate svake večeri na Informer TV.
Znate li koje su najčešće osobine ljudi rođenih u jednom od najtoplijih meseci u godini? Opuštenost i vedrina leta kao da su zapisani u njihovim genima, a ovih šest osobina čini ih veoma posebnim.
Među brojnim vrstama biljaka, neke imaju neverovatne sposobnosti koje su mnogo više od običnog cvetanja. Na primer, neke čak mogu i da rashlade prostor u kome se nalaze.
Reper Adnan Nikšić, poznatiji kao Sajfer izgovorio je sudbonosno "da" dugogodišnjoj partnerki Lejli, sa kojom je bio u vanbračnoj zajednici više od pet godina.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.