SPC danas praznuje dan Prepodobne mati Paraskeve - Svete Petke, zaštitnice žena, svetiteljke koja je pomagala bolesne i siromašne
Na stotine vernika, među kojima su i oni koji slave Svetu Petku i danas na Kalemegdanu satima stoje u redu da bi se poklonili i pomolili velikoj svetiteljki, a povodom tog velikog praznika patrijarh Irinej će u Rušnju, u jednoj od tri velike beogradske crkve koje nose njeno ime osveštati freske.
Otac Vladimir kaže da iako praznik prepodobne majke Paraskeve proslavalja svaka crkva, posebno one koje nose ime te velike svetiteljke, na današnji dan izuzetno je velika gužva na Kalemegdanu u Crkvi Svete Petke, jer je ona posebno mesto za sve vernike.
Crkva na Kalemegdanu je, kako otac Vladimir za Tanjug podseća, mesto gde su ležale mošti Svete Petke, a sada je tu samo deo svetih moštiju i zato je ta crkva "najznačajnije i najvrednije i najbinije mesto za obeležavanje pranzika".
"Narod to prepoznaje i na ovaj dan se okupe u velikom broju", rekao je otac Vladimir i naveo da je svake godine, na praznik u crkvu dolazilo i 10.000 ljudi.
Foto: Tanjug/Dragan Kujundžić
Danas broj vernika nije ni približan broju od ranijih godina, što je kako kaže razumljivo imajući u vidu zdravstvenu situaciju u zemlji i svetu.
"Sveta Petka najpopularnija je žena svetiteljka u našoj pobožnosti i našem narodu, ali ona nije samo zaštitnica žena, kako neke žene vole da kažu. Ona je zastupnica nebeska svih i starih i maldih i muskaraca i žena", rekao je otac Vladimir.
"Ljudi osećaju posebnu pobožnost pred njom, njenom ikonom, moštima, na izvoru svete vode i donose sve što nose u srcu. Donose radost, tugu, bolest, želje, strepnje sreću ... i Sveta Petka sve to uznosi pred presto Božji", kaže otac Vladimir.
Kaže i da u hramu po matematici tokom 24 sata ne može da bude više od 1.800 ljudi kada je sve normalno, te da će danas zbog vanrednih okolnosti biti manje ljudi jer je ograničen broj ulazaka, a da ih, inače, dođe i po 10.000.
Foto: Tanjug/Dragan Kujundžić
Podsetio je da u Beogradu postoje tri velika hrama posvećena Svetoj Petki, na Kelemegdanu, na Čukaričckoj padini i u Rušnju gde patrijah Irinej danas osvećuje freske.
I po rečima oca Vladimira, ali i po onome što se može videti, preduzete su ozbiljne mere u cilju zaštite posetilaca.
"Imamo dezo barijere, dezinfekciju, delimo maske svima koji su ih zaboravili, čuvamo distancu, vodimo računa o broju ulazaka u hram, oni koji dele svetu vodu, imaju rukavice, sve se dezinfikuje, rukavice i maske imaju i oni koji prodaju sveće, ikone, brojanice ... ili maske sa printnom crkve i velike svetiteljke Svete Petke.
U redu su sugrađani svih godišta, ima i onih u osmoj deceniji ali i beba, većini danas nije slava, a u crkvu na ovaj sveti dan dolaze decenijama bez obzira što moraju da čekaju satima.
Foto: Tanjug/Dragan Kujundžić
Jedna od vernica kaže da 30 godina dolazi u crkvu iako joj nije slava.
"Svaki put mirno i strpljivo čekam u redu, obično dođem rano, danas sam zakasnila i stigla oko 10. Čekala samo po pet, šest sati pre nego što bih se poklonila Svetoj Petki", rekla je ona.
Žena koja, kako kaže, živi u blizini crkve Aleksandar Nevski, u koju ide često, dodaje da u Svetu Petku dolazi više puta godišnje, a ne samo na ovaj poseban prazik.
Dodaje da je ovaj dan veoma važan svetac i ako čovek ima veru to je za njega posebno značajno.
Foto: Tanjug/Dragan Kujundžić
I druga žena kaže da dolazi godinama.
"Danas je poseban dan, mislim za sve, ova svetica je moćna po svakom pitanju, pitanju zdravlja, blagostanja, pitanju svega", rekla je Beograđanka, koja već skoro dve decenije dolazi na praznik u crkvu, ali ovog puta u veri da Sveta Petka može pomoći da nas sve zaobiđe korona.
Kaže da je danas manja gužva, ali da ipak nije velika razlika u odnosu na prethodne godine. Ona dodaje da je planirala da stoji sat, dva.
Sa majkom prvi puta je došla i devojka koja za Tanjug kaže da je Sveta Pekta poseban praznik - poput Dana žena.
"Ljudi su mi pričali da su redovi mnogo duži, a sada čujem da je ove godine ipak zbog korone gužva manja", rekla je ta devojka.
Starija sugrađanka, koja je kako kaže "posvećena i ima blagoslov da priča o veri" dodaje da je Sveta Pekta divna svetiteljka.
"Živela je u Jerusalimu .... živela je bez ičega, kuće, hrane i želela da pomoghe svakom da bude mir, a molimo se da pomogne da korona iščezne", rekla je ta starija sugrađanka.
Kapela Svete Petke
Kapela Svete Petke se nalazi u Donjem gradu Beogradske tvrđave i podignuta je na mestu čudotvornog izvora, u neposrednoj blizini crkve Ružica, podignute posle 1867. godine. Izvor lekovite vode nalazi se u samom oltaru kapele. Sadašnja kapela je sagrađena 1937. godine po projektu arhitekte Momira Korunovića. Njene unutrašnje zidove i svodove pokrivaju mozaici, koje je 1980-83. godine izradio slikar Đuro Radulović.
Kapela Svete Petke je podignuta u periodu kada su mošti ove svetiteljke premeštene u Beograd. Njene mošti su prenete na molbu kneginje Milice Sultanu. Deo moštiju je prenet 1417. godine u kapelu koju je podigao nepoznati velikodostojnik iz Donjeg grada. Nakon turskog osvajanja Beograda 1521. mošti su odnete u Carigrad. 1641. godine ih otkupljuje moldavski vojvoda i prenosi u grad Jaši. Crkva Ružica i dalje čuva jednu časticu moštiju Svete Petke.
Takođe, Hram Svetog Save na Vračaru danas je, na praznik Svete Petke, otvorio vrata za posetice, a na platou ispred hrama u kome je pre nekoliko dana završen velelepni mozaik, danas pre podne nije vladala velika gužva.
Foto: Tanjug/Sava Radovanović
Vernici i građani su po obilasku Hrama podelili impresije o mozaiku koji se prostire na površini oko 15.000 kvadratnih metara, sadrži više od 50 miliona komadića, po čemu je Hram jedinstven u pravoslavnom svetu, uz komentare o tome kako moćno i prelepo izgleda, kako je unutrašnji deo Hrama jedinstven u Evropi, te da ga treba posetiti.
"Nisam očekivala da će tako moćno da izgleda, oduševljena sam. Došla sam samo to da vidim i mislim da je to neverovatno za naše podneblje. Treba da budemo srećni što imamo nešto ovako", utisak je jedne Beograđanke.
Foto: Tanjug/Sava Radovanović
Stariji posetilac kaže ostao je nem pred novim izgledom unutrašnjosti Hrama, naglašavajući da to svako treba da vidi.
"Prekrasno, nemam reči da kažem. Bio sam u mnogim državama, ali ovako lepo nisam video", rekao je on.
Fenomenalno, prelepo, grandiozno, bile su reči posetilaca koje je ekipa Tanjuga zatekla ispred Hrama.
"Najlepši Hram na svetu", rekla je jedna starija gospođa koja često posećuje Hram, a drugi posetilac da treba održavati tradiciju i pokloniti se veri.
"Tako ćemo uspeti da u zajedništvu ostvarimo nacionalne ciljeve", smatra on
I ostali posetioci koji su pristizali imali su sliččne impresije, ističući da takvu lepotu nisu nikada ranije videli.
U Hramu se inače nastavljaju radovi na uređenju, a 29. oktobra, kako je najavljeno, obići će ga i ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov.
Svi koji su došli u Hram danas oko 10 sati nosili su maske, a i distanca se uglavnom poštovala, bududći da u tim trenucima nije bilo gužve, niti redova.
Srpska pravoslavna crkva i vernici danas slave praznik posvećen Prepodobnoj mati Paraskevi – u narodu poznat kao Sveta Petka. Ova slavna i u našem narodu veoma poštovana svetiteljka smatra se zaštitnicom žena i svetiteljkom koja je pomagala bolesnima i siromašnima, a vernici joj se obraćaju molitvom za pomoć i spas od bolesti i drugih životnih nevolja
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Srpska pravoslavna crkva i vernici danas slave praznik posvećen Prepodobnoj mati Paraskevi – u narodu poznat kao Sveta Petka. Ova slavna i u našem narodu veoma poštovana svetiteljka smatra se zaštitnicom žena i svetiteljkom koja je pomagala bolesnima i siromašnima, a vernici joj se obraćaju molitvom za pomoć i spas od bolesti i drugih životnih nevolja
Gazimestan je i ovog Vidovdana okupio veliki broj Srba koji su došli da obeleže jedan od najvažnijih datuma u srpskoj istoriji, ali je čitav skup protekao uz pojačano prisustvo pripadnika takozvane kosovske policije i iživljavanje naoružane šiptarske bande nad srpskim stanovništvom.
Blokaderi predvođeni Petrom Đurićem, pijani i drogirani, zaustavljeni su od strane policije u Kraljevu posle blokaderskog skupa, a u nastavku teksta pogledajte kako je izgledalo privođenje opozicionog lidera.
Siniša Mali, prvi potpredsednik Vlade i ministar finansija prilikom gostovanja u emisiji "Hit Tvit" na TV Pink govorio je važnim temama za građane Srbije.
Marinko Magda, poznat kao "Subotički Džek Trbosek", već više od tri decenije služi kaznu za zločine koji su šokirali Srbiju i region, a građani i danas sa jezom govore o krvavoj noći iz 1994. godine.
Smrtna kazna predstavlja najradikalniji i najkontroverzniji pravni mehanizam u istoriji čovečanstva, postavljen na tankoj granici između apsolutne pravde i ubistva. Dok je savremeni svet predvođen Evropom krenuo putem ukidanja ove sankcije u ime dostojanstva ljudskog života, globalna slika pravosuđa ostaje podeljena.
Apelacioni sud u Beogradu ukinuo je presudu kojom je Damjan Gvozdenović bio osuđen na 10 godina zatvora za ubistvo Aleksandra Tatalovića u Rakovici 2022. godine i naložio ponovno suđenje uz produženje pritvora.
Takozvani "duh Enkoridža", koji se odnosi na nedavne razgovore između Rusije i Sjedinjenih Američkih Država, nije formalizovan u zvaničnim dokumentima niti je bio praćen potpisivanjem bilo kakvih sporazuma, izjavio je ruski predsednik Vladimir Putin.
Poljska je danas zabeležila najvišu temperaturu od početka merenja, pošto je tokom toplotnog talasa koji pogađa veći deo Evrope u mestu Slubice izmereno 40,5 stepeni Celzijusa, saopštio je danas poljski Institut za meteorologiju i upravljanje vodama.
Predsednik Belorusije Aleksandar Lukašenko uputio je, uoči sastanka sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom u Valdaju, javni i neočekivano oštar apel ruskom ambasadoru u Minsku Borisu Grizlovu otvoreno zatraživši od Moskve da ne uvlači Belorusiju u direktan vojni sukob sa Ukrajinom.
Glumac Tihomir Arsić preminuo je 7. decembra 2020. godine. Tokom svoje dugogodišnje karijere bio je jedan od miljenika "sedme sile" jer je medijima rado izlazio u susret i davao intervjue.
Postoje oni bezvremenski kolači koji instant budne nostalgiju. Mirišu na detinjstvo, toplinu doma i maminu ili bakinu svesku sa receptima. Upravo takve su i ledene kiflice.
Jedna propuštena šetnja neće naškoditi psu, ali po ekstremnoj vrućini može imati kobne posledice. Potrebno je prilagoditi rutinu vremenskim uslovima i pokazati brigu za zdravlje ljubimca.
Pirinčana voda na prvi pogled deluje kao jednostavan kućni tretman, ali stručnjaci su objasnili da je prava nutritivna bomba koja čini čuda za rast kose.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.