BLAGO IZ DUBINE ZEMLJE! Od POLUDRAGOG KAMENA izvađenog iz majdana kod Požege NASTAJU PRAVA UMETNIČKA DELA! /Foto/
Podeli vest
Da bi grnčarija iz Zlakuse bila toliko posebna i prepoznata širom sveta, presudni su njen kvalitet i ručni rad iskusnih majstora, kod kojih je pravljenje posuđa porodična tradicija. Ipak, jedan od najvažnijih elemenata jeste materijal od kog se pravi, a u pitanju su glina iz sela Vranjani i kamen kalcit iz Rupeljeva
Znajući koliko je važan dobar materijal, grnčari su otkupili majdan ovog poludragog kamena i zajednički ga koriste.
Uneskov Međuvladin komitet za očuvanje nematerijalnog kulturnog nasleđa, na svom 15. zasedanju upisalo je zlakuško lončarstvo na Reprezentativnu listu nematerijalnog kulturnog nasleđa čovečanstva
21.12.2020
17:11
"To je selo oko desetak kilometara udaljeno od Zlakuse. Tu se već decenijama ide po kalcit, svetlucavi poludragi kamen. Može biti bezbojan, žućkast, crvenkast, zavisi od podneblja u kom se nalazi. Vadi se iz kamenoloma, a kako bi ga mi grnčari mogli koristiti on se melje, a potom prosejava i zatim meša sa glinom", kaže za RINU grnačar Dragoslav Nikitović iz Zlakuse.
Foto: Rina
Krupnija granulacija samlevenog kamena koristi se za zemljano posuđe sa debljim zidovima, dok se finija granulacija koristi za izradu zemljanog posuđa sa tanjim zidovima. Kalcit se meša sa glinom u odnosu 50% prema 50%, a za neke proizvode koji zahtevaju dodatnu čvrstinu i 60% prema 40% u korist kalcita.
"Taj sastav ova dva prirodna materijala čini zlakušku grnčariju posebnom. U smešu od koje se izrađuje grnčarija ne dodaju se nikakve hemikalije. To blago iz dubine zemlje našem posuđu daje posebnu čvrstinu, trajnost i kvalitet. Samo zahvaljujući kalcitu može se peći na visokim temperaturama, a ukus hrane pripremljene u zemljanom posuđu ne može se porediti ni sa jednim drugim", rekao je ovaj grnčar.
Foto: Rina
Smeša gline i kalcita se za razliku od čiste gline ne može izlivati u kalupima industrijskim postupkom već se svaka posuda mora ručno oblikovati. A Dragoslav se osim posuđa oprobao i u pravljenju amfora, skoro iste onakve kakve su nekada davno koristili stari Grci i Rimljani, za prenos ulja, vina i žitarica.
Foto: Rina
"Za jednu amforu mi treba tri puta po pola sata. Prvo izgradim sredinu, zatim ručke, a onda se gradi to njihovo specifično šiljato dno. Onda sledi sušenje koje traje oko 15 dana i to na promaji bez sunca. Kad se taj proces završi, amfore se peku u specijalnim pećima za keramiku, oko deset sati. Tek onda su one spremne za prodaju. Svaki zanatlija ima neki svoj način i zato nikad nećete videti dva potpuno ista proizvoda od različitih majstora. Porudžbina ima dosta, a jedan Crnogorac je svoju amforu čak stavio i u more da dobije tu neku posebnu notu", rekao je Nikitović.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Uneskov Međuvladin komitet za očuvanje nematerijalnog kulturnog nasleđa, na svom 15. zasedanju upisalo je zlakuško lončarstvo na Reprezentativnu listu nematerijalnog kulturnog nasleđa čovečanstva
Među studentskom populacijom spekuliše se da su se u učionici broj 513 na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Beogradu nalazila pirotehnička sredstva, koja su u kasnim večernjim časovima 26. marta 2026. godine upotrebljena u hodniku ove visokoškolske ustanove, neposredno pre tragičnog događaja u kojem je život izgubila Milica Živković.
Dekan Filozofskog fakulteta Danijel Sinani pokušao je da krivicu, za strašnu tragediju na toj visokoškolskoj ustanovi, kada je poginula studentkinja Milica Živković, svali na radnike obezbeđenja.
Dekan Filozofskog fakulteta Danijel Sinani pokušao je da krivicu, za strašnu tragediju na toj visokoškolskoj ustanovi, kada je poginula studentkinja Milica Živković, svali na radnike obezbeđenja.
Mirjana Pajković, bivša crnogorska državna funkcionerka, smatra da bi je "pojeo mrak" da se nije pojavljivala u javnosti nakon što su eksplicitni snimci na kojima je ona obišli region.
Dan koji je Srbiju zavio u tugu završio se scenama koje su izazvale burne reakcije u javnosti. Samo nekoliko sati nakon tragične vesti o stradanju mlade studentkinje Milice Živković, na gradskom trgu u Čačku održana je predstava koja je okupila više desetina građana.
Profesorka doktorka Dragana Mitrović sa Fakulteta političkih nauka gostujući u Info jutru komentarisala je uznemirujuć događaj sa Filozofskog fakulteta gde je jedna devojka poginula.
Režiser Dragoslav Bokan gostovao je u emisiji "Info jutro" na Informer TV i tom prilikom govorio je o komentarima sa jučerašnje tribine u Knjaževcu, na kojoj je bio i naš glavni urednik Dragan J. Vučićević, marketinški stručnjak Nebojša Krstić i predsednik opštine Knjaževac Milan Đokić.
Posebno teška emisija, kako za urednika i voditelja Igora Ćurčića, tako i za njegove goste – godišnjica zločinačkog NATO Bombardovanja SRJ, Srbije pre svega.
Urednik i voditelj emisije Dobro veče Srbadijo ugostiće predsednika skupštinskog odbora za odbranu i unutrašnje poslove Milovana Drecuna, zatim novinara Sašu Borojevića, advokata Srđana Aleksića poznatog po inicijativi da građani i institucije Srbije tuže NATO, kao i njegovog italijanskog kolegu advokata Anđela Fiore Tartalju koji je u više navrata pobedio NATO na sudu, zastupajući italijanske vojnike koji su boraveći na Kosovu i Metohiji oboleli od kancera.
Granična policija uhapsila je na prelazu Šćepan Polje Boža Živkovića (44), državljanina Bosne i Hercegovine, jer su pretresom vozila kojim je upravljao, a koje je u vlasništvu Počasnog konzulata Belorusije u BiH, pronađeni pištolj i municija.
Sjedinjene Američke Države sa sigurnošću mogu da potvrde da su uništile tek oko trećinu ogromnog raketnog arsenala Irana, pokazuju najnoviji američki obaveštajni podaci.
Sastanak šefova spoljnopolitičkih resora "Grupe sedam" (G7) završiće se bez zajedničkog završnog saopštenja usled neslaganja između Sjedinjenih Američkih Država i njihovih evropskih saveznika, piše agencija Frans pres, pozivajući se na anonimni diplomatski izvor.
Kopnena operacija Amerike u Iranu dovešće do veoma teške situacije za same SAD, a Teheran je više puta poručio da će u tom slučaju imati "odrešene ruke", izjavio je za RIA Novosti zamenik predsednika Saveta bezbednosti Ruske Federacije Dmitrij Medvedev.
Sinoćna epizoda kviza "Slagalica" ostavila je u šoku sve gledaoce kraj malih ekrana nakon pitanja u vezi serije "Žestoko rivalstvo" ("Heated rivalry").
Folker Radiša Trajković Đani isprozivao je poznate koji su nedavno bili zaglavljeni na Maldivima, a sada je Dado Polumenta koji je bio među njima odgovorio kolegi.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar