Srbija je izvezla 2.701 tonu meda u 2020. godini, a najviše za Italiju, Norvešku i Nemačku, saopštila je danas Privredna komora Srbije (PKS)
Vrednost izvezenog meda je 13.096.000 evra, što je za 46 odsto više nego 2019. godine.
Uvoz meda, za razliku od prethodnih godina, raste, pa je u Srbiju prošle godine stiglo 548 tona meda iz Moldavije, Ukrajine, Grčke i Novog Zelanda.
- Sve veća potražnja meda otvara velike mogućnosti za ozbiljniji razvoj pčelarstva u Srbiji. Indirektne koristi od pčelarstva u oprašivanju biljaka u voćarstvu, povrtarstvu, ratarstvu i drugih, od velikog su značaja za povećanje prinosa i za ekosistem. Tehnologija u pčelarstvu i dalje napreduje u Srbiji što se vidi iz rasta broja košnica po gazdinstvu, a i u izvozu meda na platežna tržišta - kažu u Udruženju za stočarstvo i preradu stočarskih proizvoda PKS, preneto je u saopštenju.
Prema Uredbi o raspodeli podsticaja u poljoprivredi i ruralnom razvoju u 2021. za sve pčelare određeni su podsticaji u iznosu od 800 dinara po košnici.
Srbija raspolaže prirodnim resursima koji su osnov razvoja pčelarstva, što ukazuje na ogromne potencijale za dalji razvoj ove privredne delatnosti, navode u PKS.
Foto: pexels.com
Otvaraju se velike mogućnosti za ozbiljniji razvoj pčelarstva u Srbiji!
Od osnivanja Grupacije za pčelarstvo i proizvodnju meda PKS 2003. počinje rast izvoza meda u zemlje EU, a pčelarstvo i proizvodnja meda i drugih pčelinjih proizvoda postaju sve interesantnije privredne delatnosti.
Ukazuju da je, prema podacima Uprave za veterinu, do sada registrovano 90 objekata za pakovanje meda u Srbiji, a osnivanjem i registracijom objekata za izvoz meda u zemlje EU (do sad je registrovano sedam objekata), stekli su se uslovi za veću proizvodnju i izvoz meda.
Srbija je u 2019. raspolagala sa 977.000 košnica, što je za sedam odsto više u odnosu na 2018, podaci su Republičkog zavoda za statuistiku (RZS), a procene pčelarske privrede su da će broj košnica i dalje rasti.
Prva se odnosi na izradu Strategije razvoja pčelarstva i formiranje Instituta za pčelarstvo, a druga za izradu Pravilnika o pčelinjem otrovu, što bi omogućilo legalnu trgovinu i izvoz ovog značajnog proizvoda koji je izuzetno skup na stranim tržištima.
Pčelari bi na taj način mogli da prebrode kišne godine koje nisu povoljne za sakupljanje meda, navedeno je u saopštenju.
Uprkos velikoj šteti koju su pčelari pretrpeli zbog konstantnog trovanja pčela u poslednjih šest godina, pčelarstvo u Kikindi, ipak, opstaje, zahvaljujući podršci lokalne samouprave, nadležnih ministarstava i velikom entuzijazmu oko 300 proizvođača kojih je na nivou Srbije iznad proseka
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Uprkos velikoj šteti koju su pčelari pretrpeli zbog konstantnog trovanja pčela u poslednjih šest godina, pčelarstvo u Kikindi, ipak, opstaje, zahvaljujući podršci lokalne samouprave, nadležnih ministarstava i velikom entuzijazmu oko 300 proizvođača kojih je na nivou Srbije iznad proseka
Drago Parandilović, deda opozicionara Miloša Parandilovića, predsednika Novog lica Srbije, krenuo je danas iz Priboja kako bi prisustvovao veličanstvenom skupu u srcu Beograda i pružio podršku predsedniku Aleksandru Vučiću.
Ruski zagovornici najtvrđe linije traže od predsednika Rusije Vladimira Putina da odustane od diplomatije i drastično pojača rat protiv Ukrajine, piše Rojters, posle serije ukrajinskih napada dronovima na Moskvu, Sankt Peterburg i Krim, kao i smrtonosnih napada na putničke autobuse.
U vikend izdanju lista Danas objavljena su dva teksta koja izazivaju burne reakcije javnosti. U autorskoj kolumni Milana St. Protića iznete su oštre ocene na račun dela akademske zajednice, dok je u posebnom tekstu pod naslovom "Vidovdan istine, a ne mitova", autor izneo stav da srpska deca na Kosovu "kao takva nisu među najugroženijima".
Ivan Kopitović, jedan od osnivača regionalnog Adria foruma sa sedištem u Podgorici, bivši funkcioner Demokratskog Fronta i politički analitičar, osudio je odluku crnogorskih vlasti da zabrani ulazak Draganu J. Vučićeviću, glavnom uredniku Informera, ulazak u tu zemlju.
Predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić prisustvovaće sutra prikazu novih i modernizovanih sredstava i sistema Vojske Srbije (VS) na vojnom aerodromu "Pukovnik-pilot Milenko Pavlović" u Batajnici
Više javno tužilaštvo u Beogradu podiglo je optužnicu protiv Andrije S. (20) zbog sumnje da je 10. decembra 2025. godine u jednom ugostiteljskom objektu na Vračaru, pokušao da ubije Vuka Bajruševića, i jer je neovlašćeno nosio vatreno oružje i municiju.
Više javno tužilaštvo u Beogradu pokrenulo je istragu protiv četvorice muškaraca zbog postojanja osnova sumnje da su 5. juna 2026. godine izvršenjem različitih krivičnih dela učestvovali u bacanju bombe na porodičnu kuću S.Č. na teritoriji opštine Novi Beograd.
Posle objavljivanja uznemirujućeg snimka prebijanja dečaka (13) na parkingu tržnog centra u Kruševcu, oglasio se osumnjičeni Predrag Marković (50), koji je priznao svoju krivicu i otkrio šta ga je isprovociralo da digne ruku na dete.
Iznoseći svoju odbranu pred Višim tužilaštvom u Beogradu, Danka Vuković, supruga Saše Vukovića Bosketakoji se sumnjiči da je 12. maja u restoranu "27" na Senjaku ubio Nešovića, ispričala je da je izričito bila protiv druženja njenog muža sa Aleksandrom Nešovićem.
Američka savezna država Juta proglasila je vanredno stanje i uvela ograničenja na upotrebu vatrometa uoči proslave Dana nezavnisnosti, 4. jula, dok se vatrogasne ekipe bore sa velikim šumskim požarima, preneli su danas američki mediji.
Pristalice Hezbolaha izašle su tokom noći na ulice Bejruta nakon što je objavljen dogovor između Izraela i Libana, prema kojem bi dve zone na jugu zemlje trebalo da pređu pod kontrolu libanske vojske, dok bi izraelska vojska ostala na ostalim teritorijama.
Venecuelu su pogodila dva izuzetno snažna zemljotresa u razmaku od samo nekoliko minuta, ostavljajući iza sebe pustoš, stotine mrtvih i desetine hiljada nestalih, a prema rečima zvaničnika, reč je o jednoj od najvećih prirodnih katastrofa u istoriji ove zemlje.
U Poltavskoj oblasti, u centralnom delu Ukrajine, izgubljen je ukrajinski lovac MiG-29 koji je izvršavao borbeni zadatak, ali se pilot uspešno katapultirao, saopštile su Vazduhoplovne snage Oružanih snaga Ukrajine.
Slavni glumac i reditelj Radoš Bajić odlučio je da svoj godišnji odmor provede u Srbiji, tačnije u svom voljenom zavičaju, selu Medveđa kraj Trstenika.
Promene u učestalosti mokrenja kod pasa mogu ukazivati na probleme sa bubrezima, dijabetes ili bolesti mokraćnih puteva, zbog čega ih ne treba ignorisati.
Neverovatni podvizi kojima se pomeraju granice ljudske izdržljivosti ne prestaju da iznenađuju, a jedan Nemac sada je postavio rekord koji je mnoge ostavio bez reči.
Starinski kolač sa orasima, mekanom korom i laganim kremom od slatke pavlake godinama se priprema za slave i porodična okupljanja, a krasi ga jednostavna izrada i elegantan izgled.
Pravilna nega stopala, dobra hidratacija i nekoliko trikova pri lakiranju dovoljni su da nokti izgledaju besprekorno, a sandale nosite sa više samopouzdanja.
Orkestar Perice Jaćimovića nastupio je na velikom narodnom veselju u Kraljevu, organizovanom povodom otvaranja auto-puta, a svečanosti je prisustvovao i predsednik Srbije Aleksandar Vučić.
Iako je Miloš Teodosić rođen u Valjevu, njegovu suprugu, od koje se razvodi, Jelisavetu Orašanin, Valjevci su retko kad mogli da vide u gradu, o čemu su sad i govorili.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.