• aktuelno
Dnevne novine
SRBIJA
Informer
Video

Izvor: Informer.rs

14.04.2022

08:30

NA OVIM LOKACIJAMA SU ZARAŽENI KRPELJI! Dobro obratite pažnju, na čak 15 mesta je prisutna bakterija koja izaziva LAJMSKU BOLEST

Printscreen/ PIXSELL

Srbija

NA OVIM LOKACIJAMA SU ZARAŽENI KRPELJI! Dobro obratite pažnju, na čak 15 mesta je prisutna bakterija koja izaziva LAJMSKU BOLEST

Podeli vest

Ulazimo u period kada će krpelja biti najviše, a on se poklapa i sa praznicima, lepim vremenom i danima koje rado provodimo u prirodi

Neke od lokacija na kojima je zaraza pronađena su omiljena beogradska izletišta.

- Zavod za biocide i medicinsku ekologiju je i ove sezone otpočeo sa monitoringom i uzorkovanjem krpelja na teritoriji Beograda radi utvrđivanja njihove zaraženosti bakterijom koja izaziva Lajmsku bolest. Od 17 pregledanih lokacija na 15 (88%) je utvrđeno prisustvo bakterije koja izaziva Lajmsku bolest. Neke od lokacija su Banjička šuma, Topčider, SC Surčin, Bojčinska šuma, Košutnjak, Avala, Trešnja, Stepin Gaj, Zvezdarska šuma, Lipovačka šuma, Ušće... - kazali su u Zavodu za biocide i medicinsku ekologiju.

Ulazimo u period kada će krpelja biti najviše, a on se poklapa i sa praznicima, lepim vremenom i danima koje rado provodimo u prirodi.

Foto: Tanjug/Tara Radovanović

Na Košutnjaku zaraženi krpelji

April i maj "kritični" meseci

- Vrhunac brojnosti populacija krpelja je u periodu april-maj, kada ima najviše padavina i kada je vegetacija već postala bujnija. Krpelji se mogu javiti u prirodi i sa prvim toplijim danima (čim teperatura pređe 7 stepeni celzijusa) i u januaru ili februaru mesecu kada nema snega. Tada kućni ljubimci prvi "zarade" krpelje, s obzirom na to da su ljudi tada ipak obučeni u zimsku odeću i ne sede na travi kao u proleće - objašnjavaju u Zavodu za biocide.

Da gotovo tokom cele godine možemo biti izloženi krpeljima govore i iz Gradskog zavoda za javno zdravlje.

Foto: Shutterstock

Ulazimo u period kada će krpelja biti najviše

- Krpelji su paraziti koji se hrane sisanjem krvi čoveka i životinja. Period hranjenja na našim prostorima traje od početka proleća do kasne jeseni, pa ubode krpelja registrujemo skoro u toku cele godine - objašnjavaju iz Zavoda za javno zdravlje.

Inače, što se obolevanja ljudi tiče, najveći broj pacijenata javlja se mesec-dva posle perioda u kom je zabeležen najveći broj ujeda. Prošle godine je u Beogradu od Lajmske bolesti oboleo 121 pacijent.

- Najveći broj uboda povezan je sa lepim vremenom i i dužim boravkom ljudi u prirodi. Iz tih razloga najveći broj osoba sa ubodom registrujemo u maju i junu mesecu, a najveći procenat obolelih u početnom stadijumu julu - dodaju u GZJZ.

Infekcija se prenosi ubodom krpelja roda Ixodes koji je zaražen uzročnikom ove bolesti, bakterijom borelijom burgdorferi.

Foto: Tanjug

Na Avali su pronađeni zaraženi krpelji

Krpelji lako nanjuše žrtvu

- Savet građanima je da ukoliko dođe do uboda krpelja obavezno se obratiti nadležnim zdravstvenim ustanovama (Dom zdravlja, Gradski zavod za kožne i venerične bolesti) radi stručnog odstranjivanja i daljeg praćenja zdravstvenog stanja - dodaju u Zavodu za javno zdravlje.

Iako su krpelji šumska stvorenja, oni vrebaju iz trave. Nemaju oči, ali odlično "nanjuše" žrtvu. Naš dah i toplota teško im promiču, prenosi Telegraf.

- Šumski krpelji se penju na vrhove vlati trave i drugu nižu vegetaciju, odakle se lako zakače za životinju ili čoveka koji se tuda kreću. Ovi krpelji su bez očiju, ali im temperatura "žrtve" i CO2 koji izdišemo služe kao signal da je žrtva u blizini. Zavod za biocide i medicinsku ekologiju će i ove godine vršiti analizu krpelja na prisustvo bakterije koja izaziva Lajmsku bolest, kod pacijenata koji donesu krpelja izvađenog sa tela - rečeno je u Zavodu za biocide.

Bonus video:



Poštovani čitaoci, možete nas pratiti i na platformama: Facebook, Instagram, Youtube.

Pridružite se i saznajte prvi najnovije informacije.

Naše aplikacije možete skinuti na:


Imate mišljenje?

Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.

Ostavite komentar

Ostavite komentar

Pravila komentarisanja:

Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.

Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.

Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.

Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.

sledeća vest

Politika

"Beograd se takođe pita o naoružavanju Hrvatske": Rusija podseća Srbiju na Firentinski sporazum
Politika

"Beograd se takođe pita o naoružavanju Hrvatske": Rusija podseća Srbiju na Firentinski sporazum

Ruska Federacija, kao garant Dejtonskog sporazuma i učesnik Kontakt grupe, polazi od značaja sprovođenja Firentinskog sporazuma o subregionalnoj kontroli naoružanja, zaključenog u skladu sa Članom IV Dejtonskog sporazuma, izjavila je nedavno rukovodilac Delegacije Ruske Federacije na pregovorima u Beču o pitanjima vojne bezbednosti i kontrole naoružanja Julija Ždanova.

19.03.2026

18:09

TV

Tramp odlazi u novembru
Live TV

Tramp odlazi u novembru

Dejan Jelača, glumac gostujući u Info jutru komentarisao je situaciju u Americi u kojoj živi i radi već duži niz godina.

19.03.2026

12:04

Dobro veče Srbadijo - Arno Gujon o godišnjici Albanskog pogroma nad Srbima na Kosovu i Metohiji - Zločin koji i dalje traje
Live TV

Dobro veče Srbadijo - Arno Gujon o godišnjici Albanskog pogroma nad Srbima na Kosovu i Metohiji - Zločin koji i dalje traje

Urednik i voditelj emisije "Dobro veče Srbadijo" Igor Ćurčić ugostiće sutra od 22 sata uživo velikog humanitarca i direktora vladine kancelarije za javnu i kulturnu diplomatiju Arno Gujona, koji će govoriti o godišnjici stravičnog pogrom nad Srbima 17. Marta 20024. godine. Igorovi gosti biće i zdravičar i čuvar srpske tradicije Dragiša Simić, kao i harmonikaš Dragan Todorović, ali i sestre Gobović, Marija i Marina koje svojim glasovima pronose i čuvaju srpski etno melos.

16.03.2026

15:49

JOŠ TV VESTI

Hronika

Planeta

JOŠ Planeta VESTI

Zabava

Magazin

Džet set