Polifon je retko sačuvani primerak "muzičke kutije“ koji se nalazi u kikindskom muzeju. U želji da saznamo da li preteča džuboksa i dalje rade ekipa Informera posetila je Narodni muzej u Kikindi.
Zabava u bolje opremljenim gostionicama u XIX veku nije se mogla zamisliti bez polifona. Jedan od najstarijih mehaničkih muzičkih instrumenata krasi stalnu postavku Narodnog muzeja u Kikindi i svedoči o nekim davnim vremenima, ljudima i događajima.
Iako je doživeo restauraciju koja mu je vratila stari sjaj i podešavanje radnog mehanizma kikindskog časovničara Piokera, ovaj masivni muziči instrument svojom lepotom i monumentalnošću i danas privlači pažnju javnosti. Izrezbaren od finog drveta (u muzejskim spisima nema podataka od kojeg drveta je napravljen) i delom izrađen od metala, deo je stalne postavke kikindskog Muzeja.
- Polifon je jedan od najstarijih mehaničkih muzičkih instrumenata. Za reprodukciju muzike koristi metalne ploče nazubljene na određenim mestima koje se nalaze poređane u prostoru ispod mehanizma. O njih "zapinju" metalne igle različitih dužina, koje proizvode određeni ton. Da bi polifon zasvirao, potrebno je da se ubaci gvozdeni novac i da se mehanizam pokrene pomoću ručice kojom se navija sa strane. Nekada su to bile krune, a sada ubacujemo dinare. Može se reći da je polifon preteča kasnije napravljenih džuboksova -kaže Dragan Kiurski, viši muzejski pedagog.
Ovaj muzički predmet proizveden je u Budimpešti krajem XIX veka, a na staklenoj kaseti je ispisan naziv industrijskog proizvođača. Pripadao je Ištvanu Štoheru, gostioničaru iz Nakova, rođenom 1867. godine, a polifon je još njegov otac kupio. Njegov vlasnik kasnije je bio Sava Ilka iz Kikinde od kojeg ga je Narodni muzej otkupio 1960. godine.
- U gostionici u Nakovu služio je kao izvor zabave. U to vreme ova muzika koju proizvodi polifon se slušala i odgovarala je tadašnjem muzičkom ukusu. U kikindskom muzeju jedan je od omiljenih eksponata posetioca, ali i nas koji smo ovde zaposleni. Veoma je zahvalan predmet za interpretaciju i priču o njemu. Osim toga, možemo i da demostriramo kako zvuči i fumkcioniše u svom primarnom izdanju-priča Kiurski za Informer.rs.
Upravo zbog zanimljivih priča o eksponatima, muzej je prošle godine pokrenuo, sada treću po redu radionicu pod nazivom "Jedan predmet-mnogo priča”. U eri društvenih mreža i interneta, koji neminovno dovode do otuđenja ljudi, ova radionica namenjena odraslima okuplja zainteresovane u muzejskom prostoru gde "licem u lice” pričaju o starim predmetima. Nekada je to bila pegla na žar, školska tablica za pisanje kredom, a sada polifon. Emocije i priče koje pobuđuju eksponati, dokaz je da će ova radionica još dugo godina živeti. Jer, kao što ne treba bacati stare i vredne predmete, tako i naše emocije zaslužuju "restauraciju".
- Moja osnovna ideja je bila da malo eksperimentišem sa muzejskim posetiocima, ovoga puta sa odraslima, jer sa decom baš mnogo radimo. Pokušao sam da animiram odraslu publiku i da vidim na koje načine jedan predmet može da izazove priče i emocije putem radionice "Jedan predmet-mnogo priča”. Na osnovu tih priča možemo da rekonstruišemo prošlost i živote ljudi što je nama u muzeju vrlo značajno. Ja ispričam ono što je važno o nekom predmetu, a zatim širimo asocijacije vezane za njega. Neverovatno je šta sve može da se sazna i kakve emocije može da izazove jedan stari predmet, kao i o mestu iz koga potiče. Tokom priče napravimo prijatnu, domaćinsku atmosferu, pijemo čaj i zajedno saznajemo dosta toga - navodi Kiurski.
Mladi specijalista radiologije dr Sami Hašim (31), rođeni Sirijac i Srbin po majci, nije ni slutio da će nakon završenog fakulteta u Novom Sadu posao naći u kikindskoj Opštoj bolnici.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Mladi specijalista radiologije dr Sami Hašim (31), rođeni Sirijac i Srbin po majci, nije ni slutio da će nakon završenog fakulteta u Novom Sadu posao naći u kikindskoj Opštoj bolnici.
Donald Tramp je u Peking otišao sa namerom da Kinu uvuče u američki pritisak na Iran, ali se iz tog puta vratio sa porukom koja u Vašingtonu zvuči mnogo neprijatnije nego što Bela kuća želi da prizna — Peking više ne želi da bude pomoćni igrač američke politike na Bliskom istoku.
U antisrpskoj emisiji "Utisak nedelje" sinoć su blokaderi brutalno ponižavali opoziciju tako da je voditeljka pomenute emisije Olja Bećković morala da ih brani.
U emisiji koju vodi blokaderski novinar Aleksandar Dikić, gostovala je okorela opozicionarka Biljana Stojković i izjavila da, kada je reč o Kosovu i Metohiji, Ustav Srbije treba menjati.
Blokaderi su ponovo uhvaćeni u lažima i muljačinama, potvrđujući još jednom obrazac ponašanja koji javnost sve češće prepoznaje. Ništa novo, ništa iznenađujuće, još jedna afera dodatno je ogolila njihove metode i način delovanja.
Predsednica Skupštine Srbije Ana Brnabić podelila je na svom profilu na društvenoj mreži "Iks" izjave blokadera koji ponavljaju sve ono što govori Aljbin Kurti, najveći mrzitelj Srba.
Najnovija epizoda Informerove emisije "Na merama" otkriće vam kako je blokader Ivan Bjelić umislio da je reinkarnacija Če Gevare, koja je omiljena aktivnost voditelja blokadera Zorana Kesića, gde smo to zatekli bivšeg fudbalera Ognjena Vranješa, kuda se kreće novinar Veran Matić...
Informer televizija od 16. maja donosi drugačiji vikend program za sve gledaoce koji žele da dan počnu uz najvažnije informacije, aktuelne teme i program uživo koji traje punih sedam sati.
Kristijan Aleksić (50), koji se sumnjiči da je u subotu uveče u Drnišu ubio 19-godišnjeg mladića Luku M. na terasi porodične kuće, uhapšen je tokom noći. Kako navode hrvatski mediji, Aleksić se skrivao u žbunju kod lokalne pečenjare.
Sudar dva američka borbena aviona tokom aero-mitinga u bazi Mauntin Houm u saveznoj državi Idaho prošao je bez žrtava ali je otvorio pitanja o ogromnoj šteti i o značaju letelica EA-18G "Growler" koje imaju ključnu ulogu u savremenim američkim vojnim operacijama.
Samo nekoliko nedelja pre prve utakmice Svetskog prvenstva u SAD, američke službe još pokušavaju da zatvore jednu od najopasnijih rupa u bezbednosnom planu — zaštitu stadiona i fan-zona od dronova.
Reditelj Džozef Gordon-Levit režira novi triler za Netfliks pod nazivom "2034" u kojem je veštačka inteligencija u središtu priče. Glavna uloga pripala je glumici Rejčel Mekadams koja boravi u Beogradu zbog snimanja ovog filma.
Glumac Milan Lane Gutović se jednom nije pojavio na snimanju serije "Bela lađa", a razlog nedolaska na set i danas se prepričava kao jedna od najvećih anegdota ove hit serije.
Vlastimir Đuza Stojiljković važi za jednog od najvećih glumaca srpske kinematografije, a za života je često pričao o svom teškom detinjstvu. Tokom jednog intervjua ispričao je da je išao bos, pešaka čak od Niša do Beograda.
Ulazak Sunca u Blizanci donosi haotičnu i brzu energiju, sve se ubrzava, ljudi više pričaju nego što slušaju, a odluke se donose u sekundi. Evo šta svaki znak može da očekuje, ukratko, ali bez zavaravanja, ništa neće biti dosadno.
Iz kompanije "Anthropic", poznate po razvoju AI modela "Claude", stižu najave o novoj generaciji veštačke inteligencije koja neće samo odgovarati na zahteve korisnika, već će pokušavati da predvidi njihove potrebe i navike.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar