Sada traje kampanja laži o tome kako je zastava Kraljevine Crne Gore navodno imala drugačiju nijansu plave boje, piše profesor Filozofskog fakulteta u Beogradu Čedomir Antić za "Kompas".
U Crnoj Gori traje politička kampanja čiji je cilj zatiranje srpskog imena i asimilacija tamošnjih Srba. Decenijama je režim Mila Đukanovića nastojao da srpsko pitanje svede na navodnu borbu protiv terorizma. Đukanović nije spominjao nezavisnost pre 2001. godine, u strahu od Slobodana Miloševića, ali i zato što su SAD i u četvrt veka dugoj kampanji protiv srpskog naroda na Balkanu imali strog raspored i jasnu satnicu, navodi profesor Antić.
I Đukanović je tako prvo hteo demokratsku 'Jugoslaviju', pa nesrpsku zajednicu Srbije i Crne Gore, posle se borio za nezavisnost, a kada ju je dobio počeo je da kao državni cilj vidi anihilaciju Srba.
Ranije 'meko' rasrbljavanje sa vremenom je od zastave, pisma i grba polako prelazilo na ukidanje zakonskih prava samo srpskog naroda u Crnoj Gori, progon građana Crne Gore sa srpskim državljanstvom, nacionalizaciju srpske crkve...
Foto: EPA
Milo Đukanović
Srbiji i Srpstvu trebalo je međutim mnogo vremena da napuste zamisao o dvojnom identitetu. I danas među srpskim nacionalistima dominira mit o 'nesreći raspada dvojne konfederacije' i nestanku Srbijinog 'izlaska na otvoreno more'. Pre svega, Srbija i Crna Gora kao državna zajednica i savezna država nisu bili srpska država. Naprotiv, 'kolegijalnost', nametana zbog nejednakosti stanovništva, teritorije i resursa, vodila je ka tome da Srbija nema nikakav uticaj na srpski narod u Crnoj Gori. Crna Gora je, sa druge strane, zadržala nekoliko upliva u politiku same Srbije.
Danas među srpskim nacionalistima dominira mit o 'nesreći raspada dvojne konfederacije' i nestanku Srbijinog 'izlaska na otvoreno more'.
Uverenje ljudi kakav je bio Milošević (čiji je brat bio nacionalni Crnogorac), da je to svejedno, učinilo je da o trošku Srbije u Crnoj Gori bude građena nova Hrvatska, a da 'srpski' tačnije 'jugoslovenski' kadrovi iz Crne Gore sede u sve nemoćnijim zajedničkim ustanovama u Beogradu. Takvi su nam i stvorili ovu nesreću. Za ono što imamo u Crnoj Gori – tih 62% pripadnika SPC, oko 50% govornika srpskog jezika, 34% izjašnjenih Srba i oko 25% onih koji glasaju za srpske stranke – najzaslužniji su i danas Sv. Sava i knez Lazar. Sve ostalo je, do 2019. godine i promene politike Srbije, bilo ili premalo ili u pogrešnom pravcu. Pritom, Srbija i Crna Gora su Ustavom iz 1992. bili manje jedna država nego što su danas jedna država Protugal i Estonija. Početkom dvehiljaditih dve strane su prihvatile i odvojeno ekonomsko uključivanje u EU. Vojska je bila faktički podeljena još od sredine devedesetih.
Promene u Crnoj Gori bile su nemoguće a da glavnina građana koji su za promene ne budu Srbi, kao i da iza svega ne stane najpopularnija ustanova u Crnoj Gori – Srpska pravosavna crkva. Do promena ne bi došlo da u to vreme na čelu SAD nije bila Trampova administracija. Čak je i pandemija bila na korist demokratije, pošto je sprečena zloupotreba emigracije, kojoj je za razliku od zagraničnih Srba bio dozvoljeno da glasa na crnogorskim izborima.
Foto: Ata images
Čedomir Antić
Mnogi su u oduševljenju tih časova verovali da je sve rešeno. Zanemarili su činjenicu da je pobeda ostvarena u koaliciji, a da je za savez srpskih stranaka jedva glasalo malo više nego što se na popisu opredelio za srpski identitet. Pored toga što je tesnu većinu promenama donela građanska partija koju vodi Albanac, pokazalo se da pored 25% nacionalnih Srba i verovatno jedva oko 30% nacionalnih Crnogoraca postoji još 19-20% onih koji se uglavnom postojano izjašnjavaju kao Srbi ili Crnogorci ali imaju dvojni identitet. Velika većina njih smatra da su Srbi deo crnogorske nacije i protive se bio kakvom kulturnom, prosvetnom ili političkom jedinstvu srpskog naroda. Videli smo delovanje Zdravka Krivokapića, koga je jedna grupa sveštenika Mitropolije crnogorsko-primorske uspela da varkom nametne za prvog na listi srpske kolaicije 2020. godine. Pored toga što je vodio samovlasnu politiku za koju građani nisu glasali, vidimo da se Krivokapić danas, kada je obrukan propao u politici, javno zalaže za stvaranje 'Pravoslavne crkve Crne Gore' u kojoj bi bile i eparhije u Bosni i Hercegovini i Srbiji. To je taj prevarantski i razbojnički model vođenja politike.
Nacionalni Crnogorci i dvoidentitetaši izgleda veruju da bi u slučaju da mogu da biraju velika većina stanovnika Crne Gore vremenom izabrala srpski identitet.
Jedan od specijaliteta asimilatorske politike koju podržavaju i ti dvoidentitetaši, predstavljaju identitetski zakoni. Cetinje je jedini grad na svetu gde su pre šest decenija organizovani omladnici u miru srušili kapelu i grob najvećeg čoveka sopstvenog naroda. Danas je stanje još gore. Ukidanje zastave, grba, himne, njihovo rasrbljavanje i napuštanje većinskog pisma izvršeni su potajno, naprečac i prevarno. Pošto Srbi čine više od trećine stanovništva države a više od polovine građana ima srpski kulturni i verski identitet, jasno je da ovo pitanje treba rešiti kompromisom. Ipak, od kompromisa nema ništa pošto i nacionalni Crnogorci i dvoidentitetaši izgleda veruju da bi u slučaju da mogu da biraju velika većina stanovnika Crne Gore vremenom izabrala srpski identitet.
Zato sada traje kampanja laži o tome kako je zastava Kraljevine Crne Gore navodno imala drugačiju nijansu plave boje ili da trobojka (uprkos slovu Ustava knjaževine iz 1905 godine) nikada nije bila državna zastava. Na profašističkim medijima crnogorskog nacionalizma, pseudoistoričari čak za srpsku zastavu, najstariju južnoslovensku trobojku, od koje je u Slovenstvu starija samo ruska, tvrde da predstavlja simbol vazalskog podložništva. Zaboravljaju tada da je ta i takva Srbija obnovljena u ustancima i ratovima koje su njihovi preci smatrali svojima; da je administracija malene Crne Gore u doba Njegoša više od polovine današnje teritorije Crne Gore nazivala 'Stara Srbija'; kao i da ih je ta i takva matica srpskog naroda decenijama hranila, naoružavala i na kraju 1918. godine konačno i oslobodila.
Današnju Crnu Goru, ovakvu kakva je – poluustašku – sve do 2001. stvarale su javne pristalice jedinstvene srpske ili zajedničke jugoslovenske države, zaključio je Antić.
Profesor Filozofskog fakulteta u Beogradu, Čedomir Antić, gostovao je u emisiji na TV Prva, gde je govorio o aktuelnim društvenim i političkim temama, odnosu prema Srpskoj pravoslavnoj crkvi, studentskim blokadama, kao i o, kako je naveo, rastućim podelama u društvu.
U novom izdanju podkasta "Perspektive" na televiziji K1, bivša ministarka rudarstva i energetike Zorana Mihajlović otvoreno je govorila o ključnim izazovima domaće energetike, projektu "Jadar" i geopolitičkim pritiscima na resurse Srbije. Ona je istakla da su decenije neulaganja ostavile ozbiljne posledice, ali da naša zemlja raspolaže izuzetnim resursima i ima potencijal da bude potpuno energetski samodovoljna.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Profesor Filozofskog fakulteta u Beogradu, Čedomir Antić, gostovao je u emisiji na TV Prva, gde je govorio o aktuelnim društvenim i političkim temama, odnosu prema Srpskoj pravoslavnoj crkvi, studentskim blokadama, kao i o, kako je naveo, rastućim podelama u društvu.
„Koalicija voljnih“ prelazi iz političkih saopštenja u konkretnu vojnu fazu: države okupljene oko Francuske i Velike Britanije održaće prve zajedničke vežbe u zemljama koje se graniče sa Ukrajinom, dok su Multinacionalne snage za Ukrajinu (MNF-U) proglašene spremnim za delovanje posle eventualnog prekida vatre.
U najnovijoj epizodi emisije „Na merama“ videćete šta je to rastužilo perjanicu Đilasove stranke Borka Stefanovića, gde voli da boravi propali političar Srđan Milivojević, kuda se to zaputio samozvani revolucionar Aleksandar Jovanović Ćuta, kako vreme provodi bivša ministarka zdravlja Danica Grujičić...
U prethodnoj epizodi emisije "Na merama" videli ste gde najviše voli da “dokoniše” blokaderski profesor Jovo Bakić, kako penzionerske dane provode blokaderi Dušan Petričić i Žarko Korać, o čemu “pripoveda” blokaderski analitičar Cvijetin Milivojević, zašto je samozvani revolucionar Predrag Voštinić teški licemer, sa kime je to u društvu bila glumica blokaderka Anđelka Prpić...
Snežana Paunović, ministarka državne uprave i lokalne samouprave gostujući u Info jutru objasnila je zašto se našla na udaru različitih struktura na Kosovu i Metohiji, ali i u centralnom delu Srbije.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je u telefonskom razgovoru za Informer TV, da će Novi Bečej dobiti novu fabriku, sa više od 1.000 novih radnih mesta.
Naslovnom stranom Večernjih Novosti tog 19. jula 1960. godine dominirala je slika jedne tragedije: u plitkoj vodi nalazila se olupina aviona u kojoj je poginulo 8 fudbalera iz Danske.
Od danas do 24. jula, u periodu od 20 do 5 časova, biće izvođeni radovi na Pančevačkom mostu, tokom kojih će se saobraćaj odvijati jednom saobraćajnom trakom.
U akciji Inspekcije sigurnosti plovidbe Lučke kapetanije Kotor i Uprave pomorske sigurnosti (UPS), uspešno je prošlo spasavanje šest stranih državljana sa glisera u blizini uvale Dobreč na poluostrvu Luštica tokom jučerašnjeg popodneva, saopštilo je Ministarstvo pomorstva Crne Gore.
Meštani Starčeva gde se preksinoć dogodila jeziva eksplozija kažu da je tragedija posebno pogodila porodicu nastradalog Dragana P. (30), koja je i ranije preživela veliki gubitak. Međutim, kako kažu, velika tuga je i što je dom Aleksandra F. koji je podlegao povredama, ostao prazan.
Policija Crne Gore podneće krivičnu prijavu protiv državljanina Srbije O.G. (23) koji se sumnjiči za krijumčarenje cigareta, nakon što je juče, na putu Rožaje – Berane, u automobilu koji je vozio otkriveno 310 šteka cigareta vrednih oko 9.300 evra.
Policija je juče pokušala da identifikuje muškarca iz Lazarevca za kog se sumnjalo da je ženi upao u dvorište i uznemiravao je, a onda se dogodio nesvakidašnji napad.
Predsednik Francuske Emanuel Makron zatražio je od francuske udarne grupe predvođene nosačem aviona „Šarl de Gol“ da prati situaciju u Ukrajini i prikuplja podatke o kretanju snaga u zoni sukoba, otkrio je komandant te formacije, admiral Tibo Odo de Poses.
Gradonačelnik Njujorka Zohran Mamdani potvrdio je da gradski pravnici aktivno ispituju postoji li mogućnost da izraelski premijer Benjamin Netanjahu bude uhapšen kada u septembru doputuje u grad na zasedanje Generalne skupštine Ujedinjenih nacija.
Predsednik SAD Donald Tramp poručio je da je pogibija dvojice američkih vojnika u iranskom napadu na bazu u Jordanu tragedija, ali da Vašington neće odustati od operacije čiji je cilj, kako tvrdi, da spreči Teheran da dođe do nuklearnog oružja.
Kupače na plaži Kacadija, na grčkom ostrvu Lipsi, iznenadila je ajkula koja je doplivala gotovo do samog peska i nekoliko trenutaka se kretala kroz plićak, na veoma maloj udaljenosti od ljudi.
Britansko tužilaštvo saopštilo je da traži izručenje braće Tejt zbog optužbi da su između 2010. i 2017. godine silovali žene i učestvovali u trgovini ljudima radi seksualne eksploatacije.
Katarina Vićentijević koja je stekla slavu ulogom Zagorke Zaze Patrnožić u seriji "Srećni ljudi" prisetila se saradnje sa kolegom Danilom Lazovićem koji je u pomenutoj komediji igrao Šćepana Šćekića.
Slavni holivudski vizionar Kristofer Nolan skoro ceo život sanja da snimi film uz pomoć revolucionarne IMAX tehnologije i da na velikom platnu oživi mitsku priču o kralju Itake, jedinom smrtniku koji je uspeo da nadmudri i porazi moćne bogove sa Olimpa.
Prosidba o kojoj je Alisa Vanderkrajsen dugo maštala zamalo je krenula po zlu kada se okliznula na mokroj travi i pala pravo u blato. Ipak, umesto da taj peh pokvari važan trenutak, pretvorio se u uspomenu kojoj će se ona i njen suprug Brajan, kako kažu, smejati do kraja života.
Fejsbuk, popularna društvena mreža, trenutno ne radi u Srbiji. Kako prijavljuju brojni korisnici, njihovom sajtu se ne može pristupiti sa desktop uređaja.
Najbolji letnji deserti ne traže rernu niti komplikovane filove. Ova jogurt torta sa keksom nastaje za svega deset minuta. Sve sastojke najčešće imate u frižideru.
Poslednjih nedelja društvene mreže preplavio je jednostavan trik koji omogućava da trepavice izgledaju znatno punije i izraženije. Ne zahteva precizno iscrtavanje ajlajnera niti korišćenje veštačkih trepavica, već se efekat postiže lakim postupkom.
Ćerka voditeljke Suzane Mančić Teodora Talijan, autorka je pesme "Uniforma plava", a iz MUP-a su izrazili ponos zbog uspeha i talenta svojih pripadnika, pa i nje!
Jovana Tomić žena košarkaša Uroša Plavšića je na svom Instagram profilu podelila fotografiju sa njihove svadbe, koja je održana samo dan pre nego što je došlo do incidenta.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.