Sada traje kampanja laži o tome kako je zastava Kraljevine Crne Gore navodno imala drugačiju nijansu plave boje, piše profesor Filozofskog fakulteta u Beogradu Čedomir Antić za "Kompas".
U Crnoj Gori traje politička kampanja čiji je cilj zatiranje srpskog imena i asimilacija tamošnjih Srba. Decenijama je režim Mila Đukanovića nastojao da srpsko pitanje svede na navodnu borbu protiv terorizma. Đukanović nije spominjao nezavisnost pre 2001. godine, u strahu od Slobodana Miloševića, ali i zato što su SAD i u četvrt veka dugoj kampanji protiv srpskog naroda na Balkanu imali strog raspored i jasnu satnicu, navodi profesor Antić.
I Đukanović je tako prvo hteo demokratsku 'Jugoslaviju', pa nesrpsku zajednicu Srbije i Crne Gore, posle se borio za nezavisnost, a kada ju je dobio počeo je da kao državni cilj vidi anihilaciju Srba.
Ranije 'meko' rasrbljavanje sa vremenom je od zastave, pisma i grba polako prelazilo na ukidanje zakonskih prava samo srpskog naroda u Crnoj Gori, progon građana Crne Gore sa srpskim državljanstvom, nacionalizaciju srpske crkve...
Foto: EPA
Milo Đukanović
Srbiji i Srpstvu trebalo je međutim mnogo vremena da napuste zamisao o dvojnom identitetu. I danas među srpskim nacionalistima dominira mit o 'nesreći raspada dvojne konfederacije' i nestanku Srbijinog 'izlaska na otvoreno more'. Pre svega, Srbija i Crna Gora kao državna zajednica i savezna država nisu bili srpska država. Naprotiv, 'kolegijalnost', nametana zbog nejednakosti stanovništva, teritorije i resursa, vodila je ka tome da Srbija nema nikakav uticaj na srpski narod u Crnoj Gori. Crna Gora je, sa druge strane, zadržala nekoliko upliva u politiku same Srbije.
Danas među srpskim nacionalistima dominira mit o 'nesreći raspada dvojne konfederacije' i nestanku Srbijinog 'izlaska na otvoreno more'.
Uverenje ljudi kakav je bio Milošević (čiji je brat bio nacionalni Crnogorac), da je to svejedno, učinilo je da o trošku Srbije u Crnoj Gori bude građena nova Hrvatska, a da 'srpski' tačnije 'jugoslovenski' kadrovi iz Crne Gore sede u sve nemoćnijim zajedničkim ustanovama u Beogradu. Takvi su nam i stvorili ovu nesreću. Za ono što imamo u Crnoj Gori – tih 62% pripadnika SPC, oko 50% govornika srpskog jezika, 34% izjašnjenih Srba i oko 25% onih koji glasaju za srpske stranke – najzaslužniji su i danas Sv. Sava i knez Lazar. Sve ostalo je, do 2019. godine i promene politike Srbije, bilo ili premalo ili u pogrešnom pravcu. Pritom, Srbija i Crna Gora su Ustavom iz 1992. bili manje jedna država nego što su danas jedna država Protugal i Estonija. Početkom dvehiljaditih dve strane su prihvatile i odvojeno ekonomsko uključivanje u EU. Vojska je bila faktički podeljena još od sredine devedesetih.
Promene u Crnoj Gori bile su nemoguće a da glavnina građana koji su za promene ne budu Srbi, kao i da iza svega ne stane najpopularnija ustanova u Crnoj Gori – Srpska pravosavna crkva. Do promena ne bi došlo da u to vreme na čelu SAD nije bila Trampova administracija. Čak je i pandemija bila na korist demokratije, pošto je sprečena zloupotreba emigracije, kojoj je za razliku od zagraničnih Srba bio dozvoljeno da glasa na crnogorskim izborima.
Foto: Ata images
Čedomir Antić
Mnogi su u oduševljenju tih časova verovali da je sve rešeno. Zanemarili su činjenicu da je pobeda ostvarena u koaliciji, a da je za savez srpskih stranaka jedva glasalo malo više nego što se na popisu opredelio za srpski identitet. Pored toga što je tesnu većinu promenama donela građanska partija koju vodi Albanac, pokazalo se da pored 25% nacionalnih Srba i verovatno jedva oko 30% nacionalnih Crnogoraca postoji još 19-20% onih koji se uglavnom postojano izjašnjavaju kao Srbi ili Crnogorci ali imaju dvojni identitet. Velika većina njih smatra da su Srbi deo crnogorske nacije i protive se bio kakvom kulturnom, prosvetnom ili političkom jedinstvu srpskog naroda. Videli smo delovanje Zdravka Krivokapića, koga je jedna grupa sveštenika Mitropolije crnogorsko-primorske uspela da varkom nametne za prvog na listi srpske kolaicije 2020. godine. Pored toga što je vodio samovlasnu politiku za koju građani nisu glasali, vidimo da se Krivokapić danas, kada je obrukan propao u politici, javno zalaže za stvaranje 'Pravoslavne crkve Crne Gore' u kojoj bi bile i eparhije u Bosni i Hercegovini i Srbiji. To je taj prevarantski i razbojnički model vođenja politike.
Nacionalni Crnogorci i dvoidentitetaši izgleda veruju da bi u slučaju da mogu da biraju velika većina stanovnika Crne Gore vremenom izabrala srpski identitet.
Jedan od specijaliteta asimilatorske politike koju podržavaju i ti dvoidentitetaši, predstavljaju identitetski zakoni. Cetinje je jedini grad na svetu gde su pre šest decenija organizovani omladnici u miru srušili kapelu i grob najvećeg čoveka sopstvenog naroda. Danas je stanje još gore. Ukidanje zastave, grba, himne, njihovo rasrbljavanje i napuštanje većinskog pisma izvršeni su potajno, naprečac i prevarno. Pošto Srbi čine više od trećine stanovništva države a više od polovine građana ima srpski kulturni i verski identitet, jasno je da ovo pitanje treba rešiti kompromisom. Ipak, od kompromisa nema ništa pošto i nacionalni Crnogorci i dvoidentitetaši izgleda veruju da bi u slučaju da mogu da biraju velika većina stanovnika Crne Gore vremenom izabrala srpski identitet.
Zato sada traje kampanja laži o tome kako je zastava Kraljevine Crne Gore navodno imala drugačiju nijansu plave boje ili da trobojka (uprkos slovu Ustava knjaževine iz 1905 godine) nikada nije bila državna zastava. Na profašističkim medijima crnogorskog nacionalizma, pseudoistoričari čak za srpsku zastavu, najstariju južnoslovensku trobojku, od koje je u Slovenstvu starija samo ruska, tvrde da predstavlja simbol vazalskog podložništva. Zaboravljaju tada da je ta i takva Srbija obnovljena u ustancima i ratovima koje su njihovi preci smatrali svojima; da je administracija malene Crne Gore u doba Njegoša više od polovine današnje teritorije Crne Gore nazivala 'Stara Srbija'; kao i da ih je ta i takva matica srpskog naroda decenijama hranila, naoružavala i na kraju 1918. godine konačno i oslobodila.
Današnju Crnu Goru, ovakvu kakva je – poluustašku – sve do 2001. stvarale su javne pristalice jedinstvene srpske ili zajedničke jugoslovenske države, zaključio je Antić.
Profesor Filozofskog fakulteta u Beogradu, Čedomir Antić, gostovao je u emisiji na TV Prva, gde je govorio o aktuelnim društvenim i političkim temama, odnosu prema Srpskoj pravoslavnoj crkvi, studentskim blokadama, kao i o, kako je naveo, rastućim podelama u društvu.
U novom izdanju podkasta "Perspektive" na televiziji K1, bivša ministarka rudarstva i energetike Zorana Mihajlović otvoreno je govorila o ključnim izazovima domaće energetike, projektu "Jadar" i geopolitičkim pritiscima na resurse Srbije. Ona je istakla da su decenije neulaganja ostavile ozbiljne posledice, ali da naša zemlja raspolaže izuzetnim resursima i ima potencijal da bude potpuno energetski samodovoljna.
Crna Gora najveći je srpski poraz u 20. veku jer tamo smo zbog jugoslovenstva i beogradske uskogrudosti izgubili od jedne klike koju ne podržava ni 250.000 birača, piše profesor Filozofskog fakulteta u Beogradu Čedomir Antić za "Kompas".
Profesor Filozofskog fakulteta Čedomir Antić bez dlake na jeziku komentarisao je predsednika Crne Gore Jakova Milatovića, iznoseći niz oštrih kritika na njegov račun i dovodeći u pitanje doslednost njegovih političkih stavova.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Profesor Filozofskog fakulteta u Beogradu, Čedomir Antić, gostovao je u emisiji na TV Prva, gde je govorio o aktuelnim društvenim i političkim temama, odnosu prema Srpskoj pravoslavnoj crkvi, studentskim blokadama, kao i o, kako je naveo, rastućim podelama u društvu.
Ugovor za obezbeđivanje finansijskih sredstava za završne radove na Hramu Svetog Save u Beogradu potpisan je danas, a tom događaju prisustvovao je i predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić.
Glavnom uredniku Informera Draganu J. Vučićeviću vlast Crne Gore zabranila je ulazak u tu zemlju - vest je koja je odjeknula regionom u petak, a koju su pojedinci iz naše zemlje jedva dočekali da počnu da seire i da se raduju.
Narodno verovanje za Vidovdan kaže da bi danas trebalo obratiti posebnu pažnju na vremenske prilike, jer se veruje da one mogu nagovestiti kakva će biti godina pred nama.
Za domaću javnost koja je već danima bila pod utiskom dominantnih vesti o unutrašnjem obračunu u Gvatemali, u centralnoj Americi, 28. jun 1954. doneo je jednu sasvim novu temu, koja je bila istaknuta tog dana velikim naslovom: "Atinska štampa pozdravlja predstojeći savez" i nadnaslovom "Danas počinje Atinska konferencija".
Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici danas, 28. juna proslavljaju Vidovdan, jedan od najznačajnijih praznika u srpskoj tradiciji. Za ovaj praznik vezuju se brojni narodni običaji i verovanja, od kojih su neki sačuvani do danas.
Vrlo teška noć je iza stanovnika Guče, posebno onih meštana koji žive u Ulici Prvomajskoj. Meštani opisuju kako je sve izgledalo nakon što je došlo do curenja amonijaka u jednoj hladnjači, a Milenko Paunović svedoči o tome kako je spasavao sina i njegovu porodicu.
Stariji muškarac iz Prokuplja stradao je rano jutros od strujog udara. On je radio nešto oko dečijeg bazena dok je bila uključena pumpa za prečišćavanje vode.
Poslanik Evropskog parlamenta iz Luksemburga Fernan Kartajzer izjavio je da stanje ruske ekonomije ne potvrđuje negativne prognoze koje su na Zapadu izricane posle uvođenja sankcija Moskvi.
Britanska Ratna mornarica ponovo se našla u ozbiljnom problemu: prema pisanju UK Difens žurnala, Ujedinjeno Kraljevstvo trenutno nema nijednu višenamensku nuklearnu podmornicu na borbenom patroliranju.
Pukovnik Glavne obaveštajne uprave Ministarstva odbrane Ukrajine Rustem Fahriev, koga ruske bezbednosne strukture dovode u vezu sa organizacijom pokušaja terorističkog napada na Krimu, likvidiran je 18. maja u Ukrajini
Ruska vojska nastavlja juriš na Krasni Liman i, prema saopštenju Ministarstva odbrane Rusije, potiskuje Oružane snage Ukrajine sa juga i severozapada grada, uz napredovanje ka centralnim delovima.
Slavni glumac i reditelj Radoš Bajić odlučio je da svoj godišnji odmor provede u Srbiji, tačnije u svom voljenom zavičaju, selu Medveđa kraj Trstenika.
Zaboravite na klasičnu "misionarsku" rutinu od dva minuta, donosimo vam 3 brutalne poze koje garantuju eksploziju u spavaćoj sobi i teraju žene na vrištanje.
Visoke temperature mogu da pokvare i najbolje našminkano lice. Ipak, uz nekoliko jednostavnih trikova moguće je da šminka ostane sveža i postojana tokom celog dana.
Nemačka influenserka Eda Elisa našla se u neprijatnoj situaciji na aerodromu kada joj je, neposredno pred let, rečeno da ne može da uđe u avion zbog odeće koju je nosila.
Tokom jula, Bikove, Vodolije i Jarčeve očekuju povoljne okolnosti koje bi mogle da im donesu dodatne prihode, reše dugove i otvore vrata novim poslovnim prilikama.
Poznata voditeljka Sanja Marinković rešila je da do kraja raskrinka sramnu prošlost kontroverzne rijaliti zvezde, pa je pred milionima izvukla spisak njenih intimnih odnosa!
Na Ušću u Beogradu sinoć se održalo treće veče Music Week-a na kom je nastupala zanosna Teodora Popovska, koja je izazvala pažnju javnosti snimanjem sa Draganom Kojićem Kebom!
Ponosni roditelji Maja i Alen Hadrović su na mrežama podelili prelepe kadrove sa svog imanja i pokazali kako njihovi naslednici provode vreli letnji dan.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.