Sada traje kampanja laži o tome kako je zastava Kraljevine Crne Gore navodno imala drugačiju nijansu plave boje, piše profesor Filozofskog fakulteta u Beogradu Čedomir Antić za "Kompas".
U Crnoj Gori traje politička kampanja čiji je cilj zatiranje srpskog imena i asimilacija tamošnjih Srba. Decenijama je režim Mila Đukanovića nastojao da srpsko pitanje svede na navodnu borbu protiv terorizma. Đukanović nije spominjao nezavisnost pre 2001. godine, u strahu od Slobodana Miloševića, ali i zato što su SAD i u četvrt veka dugoj kampanji protiv srpskog naroda na Balkanu imali strog raspored i jasnu satnicu, navodi profesor Antić.
I Đukanović je tako prvo hteo demokratsku 'Jugoslaviju', pa nesrpsku zajednicu Srbije i Crne Gore, posle se borio za nezavisnost, a kada ju je dobio počeo je da kao državni cilj vidi anihilaciju Srba.
Ranije 'meko' rasrbljavanje sa vremenom je od zastave, pisma i grba polako prelazilo na ukidanje zakonskih prava samo srpskog naroda u Crnoj Gori, progon građana Crne Gore sa srpskim državljanstvom, nacionalizaciju srpske crkve...
Foto: EPA
Milo Đukanović
Srbiji i Srpstvu trebalo je međutim mnogo vremena da napuste zamisao o dvojnom identitetu. I danas među srpskim nacionalistima dominira mit o 'nesreći raspada dvojne konfederacije' i nestanku Srbijinog 'izlaska na otvoreno more'. Pre svega, Srbija i Crna Gora kao državna zajednica i savezna država nisu bili srpska država. Naprotiv, 'kolegijalnost', nametana zbog nejednakosti stanovništva, teritorije i resursa, vodila je ka tome da Srbija nema nikakav uticaj na srpski narod u Crnoj Gori. Crna Gora je, sa druge strane, zadržala nekoliko upliva u politiku same Srbije.
Danas među srpskim nacionalistima dominira mit o 'nesreći raspada dvojne konfederacije' i nestanku Srbijinog 'izlaska na otvoreno more'.
Uverenje ljudi kakav je bio Milošević (čiji je brat bio nacionalni Crnogorac), da je to svejedno, učinilo je da o trošku Srbije u Crnoj Gori bude građena nova Hrvatska, a da 'srpski' tačnije 'jugoslovenski' kadrovi iz Crne Gore sede u sve nemoćnijim zajedničkim ustanovama u Beogradu. Takvi su nam i stvorili ovu nesreću. Za ono što imamo u Crnoj Gori – tih 62% pripadnika SPC, oko 50% govornika srpskog jezika, 34% izjašnjenih Srba i oko 25% onih koji glasaju za srpske stranke – najzaslužniji su i danas Sv. Sava i knez Lazar. Sve ostalo je, do 2019. godine i promene politike Srbije, bilo ili premalo ili u pogrešnom pravcu. Pritom, Srbija i Crna Gora su Ustavom iz 1992. bili manje jedna država nego što su danas jedna država Protugal i Estonija. Početkom dvehiljaditih dve strane su prihvatile i odvojeno ekonomsko uključivanje u EU. Vojska je bila faktički podeljena još od sredine devedesetih.
Promene u Crnoj Gori bile su nemoguće a da glavnina građana koji su za promene ne budu Srbi, kao i da iza svega ne stane najpopularnija ustanova u Crnoj Gori – Srpska pravosavna crkva. Do promena ne bi došlo da u to vreme na čelu SAD nije bila Trampova administracija. Čak je i pandemija bila na korist demokratije, pošto je sprečena zloupotreba emigracije, kojoj je za razliku od zagraničnih Srba bio dozvoljeno da glasa na crnogorskim izborima.
Foto: Ata images
Čedomir Antić
Mnogi su u oduševljenju tih časova verovali da je sve rešeno. Zanemarili su činjenicu da je pobeda ostvarena u koaliciji, a da je za savez srpskih stranaka jedva glasalo malo više nego što se na popisu opredelio za srpski identitet. Pored toga što je tesnu većinu promenama donela građanska partija koju vodi Albanac, pokazalo se da pored 25% nacionalnih Srba i verovatno jedva oko 30% nacionalnih Crnogoraca postoji još 19-20% onih koji se uglavnom postojano izjašnjavaju kao Srbi ili Crnogorci ali imaju dvojni identitet. Velika većina njih smatra da su Srbi deo crnogorske nacije i protive se bio kakvom kulturnom, prosvetnom ili političkom jedinstvu srpskog naroda. Videli smo delovanje Zdravka Krivokapića, koga je jedna grupa sveštenika Mitropolije crnogorsko-primorske uspela da varkom nametne za prvog na listi srpske kolaicije 2020. godine. Pored toga što je vodio samovlasnu politiku za koju građani nisu glasali, vidimo da se Krivokapić danas, kada je obrukan propao u politici, javno zalaže za stvaranje 'Pravoslavne crkve Crne Gore' u kojoj bi bile i eparhije u Bosni i Hercegovini i Srbiji. To je taj prevarantski i razbojnički model vođenja politike.
Nacionalni Crnogorci i dvoidentitetaši izgleda veruju da bi u slučaju da mogu da biraju velika većina stanovnika Crne Gore vremenom izabrala srpski identitet.
Jedan od specijaliteta asimilatorske politike koju podržavaju i ti dvoidentitetaši, predstavljaju identitetski zakoni. Cetinje je jedini grad na svetu gde su pre šest decenija organizovani omladnici u miru srušili kapelu i grob najvećeg čoveka sopstvenog naroda. Danas je stanje još gore. Ukidanje zastave, grba, himne, njihovo rasrbljavanje i napuštanje većinskog pisma izvršeni su potajno, naprečac i prevarno. Pošto Srbi čine više od trećine stanovništva države a više od polovine građana ima srpski kulturni i verski identitet, jasno je da ovo pitanje treba rešiti kompromisom. Ipak, od kompromisa nema ništa pošto i nacionalni Crnogorci i dvoidentitetaši izgleda veruju da bi u slučaju da mogu da biraju velika većina stanovnika Crne Gore vremenom izabrala srpski identitet.
Zato sada traje kampanja laži o tome kako je zastava Kraljevine Crne Gore navodno imala drugačiju nijansu plave boje ili da trobojka (uprkos slovu Ustava knjaževine iz 1905 godine) nikada nije bila državna zastava. Na profašističkim medijima crnogorskog nacionalizma, pseudoistoričari čak za srpsku zastavu, najstariju južnoslovensku trobojku, od koje je u Slovenstvu starija samo ruska, tvrde da predstavlja simbol vazalskog podložništva. Zaboravljaju tada da je ta i takva Srbija obnovljena u ustancima i ratovima koje su njihovi preci smatrali svojima; da je administracija malene Crne Gore u doba Njegoša više od polovine današnje teritorije Crne Gore nazivala 'Stara Srbija'; kao i da ih je ta i takva matica srpskog naroda decenijama hranila, naoružavala i na kraju 1918. godine konačno i oslobodila.
Današnju Crnu Goru, ovakvu kakva je – poluustašku – sve do 2001. stvarale su javne pristalice jedinstvene srpske ili zajedničke jugoslovenske države, zaključio je Antić.
Profesor Filozofskog fakulteta u Beogradu, Čedomir Antić, gostovao je u emisiji na TV Prva, gde je govorio o aktuelnim društvenim i političkim temama, odnosu prema Srpskoj pravoslavnoj crkvi, studentskim blokadama, kao i o, kako je naveo, rastućim podelama u društvu.
U novom izdanju podkasta "Perspektive" na televiziji K1, bivša ministarka rudarstva i energetike Zorana Mihajlović otvoreno je govorila o ključnim izazovima domaće energetike, projektu "Jadar" i geopolitičkim pritiscima na resurse Srbije. Ona je istakla da su decenije neulaganja ostavile ozbiljne posledice, ali da naša zemlja raspolaže izuzetnim resursima i ima potencijal da bude potpuno energetski samodovoljna.
Profesor Filozofskog fakulteta Čedomir Antić izneo je šokantnu informaciju da su blokaderi samo za ketering na univerzitetima potrošili više od sedam miliona evra, čime je otvorio pitanje porekla novca i načina na koji su finansirane aktivnosti tokom blokada.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Profesor Filozofskog fakulteta u Beogradu, Čedomir Antić, gostovao je u emisiji na TV Prva, gde je govorio o aktuelnim društvenim i političkim temama, odnosu prema Srpskoj pravoslavnoj crkvi, studentskim blokadama, kao i o, kako je naveo, rastućim podelama u društvu.
Nosilac liste "Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija", Aleksandar Vučić u jučerašnjem gostovanju na B92 izneo je dramatično i brutalno razotkrivanje opasnih veza između takozvane "studentske liste" i zločinačkog režima u Prištini.
U blizini Aleksandrovca, u selu Rudenica, nalazi se istoimeni manastir koji čuva vredne tragove srpske srednjovekovne istorije. Crkva posvećena Svetom proroku Iliji poznata je po starim freskama, zanimljivoj prošlosti i narodnim predanjima koja se vezuju za izvore u njenoj blizini.
Ratna zastava koju su građani Tulona poklonili srpskim vojnicima u Prvom svetskom ratu predata je muzeju na Zejtinliku, srpskom vojničkom groblju u Solunu.
Ministarka za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja u tehničkom mandatu Milica Đurđević Stamenkovski potpisala je u Boljevcu, sa Zavodom za zaštitu spomenika kulture, četiri ugovora za rekonstrukciju ratnih memorijala u Vranju, Blacu, Vlasotincu i Boljevcu, u ukupnoj vrednosti od 5,7 miliona dinara.
Ljubitelji pečuraka i udruženja gljivara širom Srbije tokom oktobra organizuju izložbe sa sveže ubranim plodovima, a neretko se mogu videti izuzetni primerci!
U koordinisanoj akciji pripadnika policije i Bezbednosno-informativne agencije, izveden je silovit udar na kriminalno podzemlje u kom je uhapšeno čak 19 osoba na više od 70 lokacija širom Srbije.
U novosadskom Osnovnom sudu za danas je zakazano pripremno ročište za suđenje vozaču kamiona M. P. (39) iz Lučana zbog saobraćajne nesreće na auto-putu Novi Sad – Subotica, u kojoj je poginuo policajac na dužnosti Dejan Srdić (40) iz Inđije.
U velikoj akciji hapšenja "vračarske grupe" policija je zaplenila drogu, oružje, novac, skupa vozila, satove, teleskopsku palicu, ali i važne rokovnike za lične evidencije imenovanih vezane za evidenciju prodaje opojne droge.
Suđenje za otmicu i brutalno razbojništvo "zemunskog klana" iz 1997. godine, koje je prethodilo tragičnoj smrti Novaka Stevanića (22), ponovo je odloženo za 30. oktobar. Dok se čeka pravda za mladog Novaka, odbrana je kao razlog za nepripremljenost navela i to da je braniocu bilo "hladno u hodniku", dok je postupak ponovo ostao bez epiloga. Ipak, ovo nije jedini slučaj u kojem su sudski postupci pomerani zbog nesvakidašnjih okolnosti, a neki od razloga zaista zvuče neverovatno.
Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski odbio je da podnese ostavku i ocenio da je nemoguće održati predsedničke izbore u Ukrajini, što američki predsednik Donald Tramp smatra neophodnim.
Ujedinjene nacije su pale pod uticaj zapadne propagande, izbegavajući da dokumentuju zločine koje je počinio Kijev i iznoseći neosnovane optužbe na račun Moskve, rekao je ambasador Rusije pri svetskoj organizaciji Vasilij Nebenzja.
Najmanje 22 ljudi, među kojima je 21 učenik i jedan nastavnik, poginuli su kada se krov privatne škole urušio u Pešavaru, na severozapadu Pakistana, javili su danas mediji.
Pozorište Puž najavljuje novu predstavu za decu i odrasle "Aleksa u zemlji čuda", prema tekstu Branislava Milićevića, u realizaciji Katarine Kosmač prema režiji Slobodanke Cace Aleksić.
PIN kod štiti naše telefone, bankovne kartice i lične podatke, ali pogrešan izbor kombinacije može olakšati posao onima koji pokušavaju da je pogode. Saznajte koje brojeve treba izbegavati i kako da izaberete sigurniji PIN.
Pri planiranju odmora često nas privuku niske cene i lepe fotografije, ali pre nego što potvrdite rezervaciju obavezno proverite nekoliko ključnih detalja.
Ako tražite psa koji će budno motriti na dvorište, reagovati na nepoznate posetioce i istovremeno biti veran prijatelj ukućanima, nemački ovčar mogao bi da bude pravi izbor.
Sin pevača Dragana Kojića Kebe Igor uhvaćen je kako sa svojom trudnom partnerkom Nikolinom ima pregovore sa sveštenikom, zbog čega se pokrenula lavina komentara da priprema svadbu.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.