Sada traje kampanja laži o tome kako je zastava Kraljevine Crne Gore navodno imala drugačiju nijansu plave boje, piše profesor Filozofskog fakulteta u Beogradu Čedomir Antić za "Kompas".
U Crnoj Gori traje politička kampanja čiji je cilj zatiranje srpskog imena i asimilacija tamošnjih Srba. Decenijama je režim Mila Đukanovića nastojao da srpsko pitanje svede na navodnu borbu protiv terorizma. Đukanović nije spominjao nezavisnost pre 2001. godine, u strahu od Slobodana Miloševića, ali i zato što su SAD i u četvrt veka dugoj kampanji protiv srpskog naroda na Balkanu imali strog raspored i jasnu satnicu, navodi profesor Antić.
I Đukanović je tako prvo hteo demokratsku 'Jugoslaviju', pa nesrpsku zajednicu Srbije i Crne Gore, posle se borio za nezavisnost, a kada ju je dobio počeo je da kao državni cilj vidi anihilaciju Srba.
Ranije 'meko' rasrbljavanje sa vremenom je od zastave, pisma i grba polako prelazilo na ukidanje zakonskih prava samo srpskog naroda u Crnoj Gori, progon građana Crne Gore sa srpskim državljanstvom, nacionalizaciju srpske crkve...
Foto: EPA
Milo Đukanović
Srbiji i Srpstvu trebalo je međutim mnogo vremena da napuste zamisao o dvojnom identitetu. I danas među srpskim nacionalistima dominira mit o 'nesreći raspada dvojne konfederacije' i nestanku Srbijinog 'izlaska na otvoreno more'. Pre svega, Srbija i Crna Gora kao državna zajednica i savezna država nisu bili srpska država. Naprotiv, 'kolegijalnost', nametana zbog nejednakosti stanovništva, teritorije i resursa, vodila je ka tome da Srbija nema nikakav uticaj na srpski narod u Crnoj Gori. Crna Gora je, sa druge strane, zadržala nekoliko upliva u politiku same Srbije.
Danas među srpskim nacionalistima dominira mit o 'nesreći raspada dvojne konfederacije' i nestanku Srbijinog 'izlaska na otvoreno more'.
Uverenje ljudi kakav je bio Milošević (čiji je brat bio nacionalni Crnogorac), da je to svejedno, učinilo je da o trošku Srbije u Crnoj Gori bude građena nova Hrvatska, a da 'srpski' tačnije 'jugoslovenski' kadrovi iz Crne Gore sede u sve nemoćnijim zajedničkim ustanovama u Beogradu. Takvi su nam i stvorili ovu nesreću. Za ono što imamo u Crnoj Gori – tih 62% pripadnika SPC, oko 50% govornika srpskog jezika, 34% izjašnjenih Srba i oko 25% onih koji glasaju za srpske stranke – najzaslužniji su i danas Sv. Sava i knez Lazar. Sve ostalo je, do 2019. godine i promene politike Srbije, bilo ili premalo ili u pogrešnom pravcu. Pritom, Srbija i Crna Gora su Ustavom iz 1992. bili manje jedna država nego što su danas jedna država Protugal i Estonija. Početkom dvehiljaditih dve strane su prihvatile i odvojeno ekonomsko uključivanje u EU. Vojska je bila faktički podeljena još od sredine devedesetih.
Promene u Crnoj Gori bile su nemoguće a da glavnina građana koji su za promene ne budu Srbi, kao i da iza svega ne stane najpopularnija ustanova u Crnoj Gori – Srpska pravosavna crkva. Do promena ne bi došlo da u to vreme na čelu SAD nije bila Trampova administracija. Čak je i pandemija bila na korist demokratije, pošto je sprečena zloupotreba emigracije, kojoj je za razliku od zagraničnih Srba bio dozvoljeno da glasa na crnogorskim izborima.
Foto: Ata images
Čedomir Antić
Mnogi su u oduševljenju tih časova verovali da je sve rešeno. Zanemarili su činjenicu da je pobeda ostvarena u koaliciji, a da je za savez srpskih stranaka jedva glasalo malo više nego što se na popisu opredelio za srpski identitet. Pored toga što je tesnu većinu promenama donela građanska partija koju vodi Albanac, pokazalo se da pored 25% nacionalnih Srba i verovatno jedva oko 30% nacionalnih Crnogoraca postoji još 19-20% onih koji se uglavnom postojano izjašnjavaju kao Srbi ili Crnogorci ali imaju dvojni identitet. Velika većina njih smatra da su Srbi deo crnogorske nacije i protive se bio kakvom kulturnom, prosvetnom ili političkom jedinstvu srpskog naroda. Videli smo delovanje Zdravka Krivokapića, koga je jedna grupa sveštenika Mitropolije crnogorsko-primorske uspela da varkom nametne za prvog na listi srpske kolaicije 2020. godine. Pored toga što je vodio samovlasnu politiku za koju građani nisu glasali, vidimo da se Krivokapić danas, kada je obrukan propao u politici, javno zalaže za stvaranje 'Pravoslavne crkve Crne Gore' u kojoj bi bile i eparhije u Bosni i Hercegovini i Srbiji. To je taj prevarantski i razbojnički model vođenja politike.
Nacionalni Crnogorci i dvoidentitetaši izgleda veruju da bi u slučaju da mogu da biraju velika većina stanovnika Crne Gore vremenom izabrala srpski identitet.
Jedan od specijaliteta asimilatorske politike koju podržavaju i ti dvoidentitetaši, predstavljaju identitetski zakoni. Cetinje je jedini grad na svetu gde su pre šest decenija organizovani omladnici u miru srušili kapelu i grob najvećeg čoveka sopstvenog naroda. Danas je stanje još gore. Ukidanje zastave, grba, himne, njihovo rasrbljavanje i napuštanje većinskog pisma izvršeni su potajno, naprečac i prevarno. Pošto Srbi čine više od trećine stanovništva države a više od polovine građana ima srpski kulturni i verski identitet, jasno je da ovo pitanje treba rešiti kompromisom. Ipak, od kompromisa nema ništa pošto i nacionalni Crnogorci i dvoidentitetaši izgleda veruju da bi u slučaju da mogu da biraju velika većina stanovnika Crne Gore vremenom izabrala srpski identitet.
Zato sada traje kampanja laži o tome kako je zastava Kraljevine Crne Gore navodno imala drugačiju nijansu plave boje ili da trobojka (uprkos slovu Ustava knjaževine iz 1905 godine) nikada nije bila državna zastava. Na profašističkim medijima crnogorskog nacionalizma, pseudoistoričari čak za srpsku zastavu, najstariju južnoslovensku trobojku, od koje je u Slovenstvu starija samo ruska, tvrde da predstavlja simbol vazalskog podložništva. Zaboravljaju tada da je ta i takva Srbija obnovljena u ustancima i ratovima koje su njihovi preci smatrali svojima; da je administracija malene Crne Gore u doba Njegoša više od polovine današnje teritorije Crne Gore nazivala 'Stara Srbija'; kao i da ih je ta i takva matica srpskog naroda decenijama hranila, naoružavala i na kraju 1918. godine konačno i oslobodila.
Današnju Crnu Goru, ovakvu kakva je – poluustašku – sve do 2001. stvarale su javne pristalice jedinstvene srpske ili zajedničke jugoslovenske države, zaključio je Antić.
Profesor Filozofskog fakulteta u Beogradu, Čedomir Antić, gostovao je u emisiji na TV Prva, gde je govorio o aktuelnim društvenim i političkim temama, odnosu prema Srpskoj pravoslavnoj crkvi, studentskim blokadama, kao i o, kako je naveo, rastućim podelama u društvu.
U novom izdanju podkasta "Perspektive" na televiziji K1, bivša ministarka rudarstva i energetike Zorana Mihajlović otvoreno je govorila o ključnim izazovima domaće energetike, projektu "Jadar" i geopolitičkim pritiscima na resurse Srbije. Ona je istakla da su decenije neulaganja ostavile ozbiljne posledice, ali da naša zemlja raspolaže izuzetnim resursima i ima potencijal da bude potpuno energetski samodovoljna.
Crna Gora najveći je srpski poraz u 20. veku jer tamo smo zbog jugoslovenstva i beogradske uskogrudosti izgubili od jedne klike koju ne podržava ni 250.000 birača, piše profesor Filozofskog fakulteta u Beogradu Čedomir Antić za "Kompas".
Profesor Filozofskog fakulteta Čedomir Antić bez dlake na jeziku komentarisao je predsednika Crne Gore Jakova Milatovića, iznoseći niz oštrih kritika na njegov račun i dovodeći u pitanje doslednost njegovih političkih stavova.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Profesor Filozofskog fakulteta u Beogradu, Čedomir Antić, gostovao je u emisiji na TV Prva, gde je govorio o aktuelnim društvenim i političkim temama, odnosu prema Srpskoj pravoslavnoj crkvi, studentskim blokadama, kao i o, kako je naveo, rastućim podelama u društvu.
Ministarstvo odbrane i Vojska Srbije su danas, 28. juna, organizovali prikaz novih i modernizovanih sredstava i sistema Vojske Srbije na vojnom aerodromu "Pukovnik-pilot Milenko Pavlović" u Batajnici, a potom i gađanja iz sredstava ratne tehnike na poligonu "Pasuljanske livade".
Meteorolog Ivan Ristić otkrio je da Srbiju u narednih nedelju dana očekuje veoma promenljivo vreme, jer već od 1. jula stiže destabilizacija atmosfere koja će doneti pljuskove sa grmljavinom i kratkotrajno osveženje, nakon čega se ponovo očekuje povratak visokih letnjih temperatura.
Tropski talas ne popušta, a visoke temperature danas su zahvatile gotovo celu Srbiju. Živa u termometru u pojedinim delovima zemlje dostigla je čak 36 stepeni, dok građani na sve načine pokušavaju da pronađu spas od nesnosne vrućine.
Na društvenim mrežama osvanulo je jezivo iskustvo jedne srpske porodice koja se vraćala sa letovanja. Zbog jednog, naizgled sitnog propusta, mogli su da dožive ozbiljnu tragediju, a sumnjaju da je do svega došlo nakon boravka u Bugarskoj.
Opelom i polaganjem venaca u u spomen-kripti novim Kosovskim junacima u Hramu Svetog Vasilija Ostroškog u Nišu odata je pošta vojnicima i policajcima nastradalim na Kosovu i Metohiji tokom NATO agresije.
Apelacioni sud u Beogradu ukinuo je presudu kojom je Damjan Gvozdenović bio osuđen na 10 godina zatvora za ubistvo Aleksandra Tatalovića u Rakovici 2022. godine i naložio ponovno suđenje uz produženje pritvora.
Viši sud u Beogradu izrekao je u četvrtak presudu Vladimiru i Miljani Kecmanović, roditeljima dečaka-ubice iz OŠ "Vladislav Ribnikar", na ponovljenom suđenju.
U teškoj saobraćajnoj nesreći koja se dogodila rano jutros u Galovcu Začretskom, teško je povređen 23-godišnji vozač, nakon što je automobilom sleteo sa puta, a vozilo se potom zapalilo.
Prema rečima predsednice Moldavije Maje Sandu, njen ključni cilj je da se pitanje demilitarizacije Pridnestrovlja postavi kao nezaobilazan deo budućeg sporazuma između Rusije i Ukrajine.
Predsednik partije "Jedinstvena Rusija", Dmitrij Medvedev, zvanično je predstavio vodeću petorku kandidata koji će predvoditi stranačku listu na predstojećim parlamentarnim izborima zakazanim za septembar 2026. godine.
Nivo poverenja građana u poljskog predsednika Karola Navrockog skočio je na istorijski maksimum neposredno nakon njegove odluke da ukrajinskom predsedniku Vladimiru Zelenskom oduzme Orden belog orla.
Glumac Tihomir Arsić preminuo je 7. decembra 2020. godine. Tokom svoje dugogodišnje karijere bio je jedan od miljenika "sedme sile" jer je medijima rado izlazio u susret i davao intervjue.
Postoje oni bezvremenski kolači koji instant budne nostalgiju. Mirišu na detinjstvo, toplinu doma i maminu ili bakinu svesku sa receptima. Upravo takve su i ledene kiflice.
Jedna propuštena šetnja neće naškoditi psu, ali po ekstremnoj vrućini može imati kobne posledice. Potrebno je prilagoditi rutinu vremenskim uslovima i pokazati brigu za zdravlje ljubimca.
Pirinčana voda na prvi pogled deluje kao jednostavan kućni tretman, ali stručnjaci su objasnili da je prava nutritivna bomba koja čini čuda za rast kose.
Komšinica Selin iz Pariza otkrila je da Goran Bregović i njegova supruga Dženana žive u braku na daljinu, što nije iznenađujuće s obzirom na to da je muzičar stalno na putu.
Pevačica Edita Aradinović broji sitno do porođaja, a sada je pratiocima pokazala kako izgledaju njeni dani dok s nestrpljenjem čeka dolazak naslednice na svet.
Pobednica šeste sezone rijalitija "Zadruga" Aleksandra Nikolić već neko vreme potpuno je nestala sa društvenih mreža na kojima je ranije bila i te kako aktivna.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.