Svake godine, milioni elektronskih uređaja, kao što su telefoni, tableti, kompjuteri, televizori i drugi aparati u Srbiji završe kao otpad na nekoj od deponija, i to najčešće na nekoj divljoj ili nesanitarnoj.
Naravno, sada postoje i recikleri koji će vrlo rado od vas otkupiti vaš stari aparat i potruditi se da ovu vrstu otpada zbrinu na najbolji mogući način, bez štete po prirodu. Ali, to nije jedini njihov motiv.
Svi znamo da su zlato i srebro zbog svoje neprolazne vrednosti izuzetno cenjen plemeniti metali i da je uvek pametno ulagati u njih, bilo u zlatne poluge, bilo u srebrnjake bilo u neki lep nakit. Međutim, ono što mnogi ne znaju jeste da plemeniti metali imaju i svoju upotrebnu vrednost u mnogim industrijama, a naročito u proizvodnji elektronskih uređaja. I to nimalo zanemarljivu.
Foto: Shutterstock
Na primer, podaci Geološkog topografskog instituta u SAD, pokazuju da je 37 odsto svog zlata upotrebljenog u Americi tokom 2019. godine završilo u proizvodnji brojnih elektronskih aparata koje koristimo svaki dan.
Kako se pokazalo, zlato je “zlata vredno” za elektronsku industriju zato što je odličan provodnik, dobro podnosi različite vrste napona, nije sklono rđanju i promeni boje, a pritom je lako savitljivo i praktično je nereaktivno sa drugim elementima. S druge strane, srebro je metal koji ima ubedljivo najveću električnu i toplotnu provodljivost i najveću refleksiju svetlosti.
Iz tog razloga su elektronske komponente i uređaji koji koriste zlato i srebro veoma pouzdani. Između ostalog, zlato i srebro se može naći u konektorima, žičicama, matičnim i drugim štampanim pločama. Skoro svi savremeni elektronski uređaji u sebi sadrže ove plemenite metale u tragovima, čak i mikrotalasne rerne. Kako piše BBC, jedan klasičan iPhone u sebi sadrži 0,034 grama zlata, 0,34 grama srebra i 0,015 grama paladijuma.
Foto: Shutterstock
Ipak, pre nego što krenete da rasturate svoj mobilni telefon ili sve aparate po kući u potrazi za plemenitim metalima, imajte u vidu da je prema našem zakonu zabranjeno rasturati e-otpad u samostalnoj režiji. To je pre svega zbog toga što ekstrakcija zlata, srebra i paladijuma iz pametnih uređaja ne predstavlja nimalo bezbedan proces i podrazumeva ili upotrebu opasnih hemikalija ili zagrevanje na veoma visokim temperaturama. Tako da, ukoliko ne želite da vam inspekcija za zaštitu životne sredine napiše kaznu, jedino vam preostaje da reciklerima predate kompetan uređaj.
Foto: Shutterstock
Pritom, ni sami recikleri se neće nešto posebno obogatiti od vašeg uređaja – po današnjim cenama, prosečna količina zlata u jednom pametnom telefonu u novcu vredi nešto manje od 2 dolara, srebra 0,25 dolara, a paladijuma 0,7 dolara. Takođe, iz jedne tone elektronskog otpada moguće je izvući ne više od 300 grama zlata.
Međutim, u inostranstvu već godinama postoje ekspertske juvelirske kompanije koje od sakupljenog zlata i ostalih plemenitih metala iz raznih starih elektronskih uređaja, prave prstenje i drugi nakit, poput Lylie iz Londona. A ko zna, možda bi tako nešto uskoro moglo da zaživi i kod nas.
Naravno, to ne znači da kad recikleri jednom izvade zlato i srebro iz telefona, ostatak bacaju u kantu za smeće. Naprotiv! Pošto se ostale komponente pametnih uređaja teško i sporo razgrađuju i mogu imati vrlo negativne posledice po životnu sredinu, uprkos manjku adekvatnih deponija za zbrinjavanje elektronskog otpada, oni se ipak trude da ih odlože na pravilan način ili da recikliraju i sve drugo što se iz aparata reciklirati može.
Foto: Shutterstock
Zato, da bi vam savest bila mirna, umesto da svoj e-uređaj bacite u kantu za smeće potražite sebi najbližu kompaniju koja se bavi adekvatnim zbrinjavanjem elektronskog otpada. Iako možda nećete dobiti zlato i srebro skriveno u njemu, postoji velika šansa da ćete svakako zaraditi neki novac ili ostvariti neki drugi vid uštede.
Meštanima beogradskog prigradskog naselja Leštane u opštini Grocka već nekoliko godina pravi je izazov da odu na lokalno groblje i zapale sveću za dušu svojih najmilijih. Umesto uređene površine, ulaz na groblje kraj kapele pretvoren je u divlju deponiju.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Meštanima beogradskog prigradskog naselja Leštane u opštini Grocka već nekoliko godina pravi je izazov da odu na lokalno groblje i zapale sveću za dušu svojih najmilijih. Umesto uređene površine, ulaz na groblje kraj kapele pretvoren je u divlju deponiju.
Ruski ratni reporter Aleksandar Sladkov ocenio je da najnovije poruke Moskve o spremnosti za pregovore sa Kijevom mogu da znače pripremu nekog novog sporazuma, koji bi Rusiji i Ukrajini doneo pauzu od dve do tri godine, ali ne i trajno rešenje sukoba.
Rusija i Indonezija sve brže razvijaju ekonomske mehanizme koji zaobilaze tradicionalne finansijske kanale pod dominacijom dolara, a ruski mediji taj proces predstavljaju kao novi udar na zapadni finansijski sistem i odgovor Moskve na dugogodišnje sankcije.
Najpoznatiji nemački dnevni list specijalizovan za ekonomiju Handelsblatt objavio je komentar investitora Jana Ružičke, koji je podržao ideju predsednika Srbije Aleksandra Vučića i premijera Albanije Edija Rame o postepenom članstvu u EU.
Blokaderski siledžija i bivši košarkaš Vladimir Štimac ponovo je napravio dvorsku ludu od sebe nakon što je pokušao da umanji masovnost skupa Srpske napredne stranke u Beogradu.
Blokaderski advokat Čedomir Čeda Kokanović brutalno je izvređao veliki broj građana koji su danas prisustvovali istorijskom skupu "Srbija, jedna porodica" koji je održan u centru Beograda.
Od večeri 15. marta, kada su tokom petnaestominutne tišine na protestu u Beogradu nastale scena panike i, kako se kasnije ispostavilo režirane predstave od strane blokadera, srpska javnost našla se pod lavinom medijskih tvrdnji, kategoričnih zaključaka i senzacionalnih naslova o navodnoj upotrebi takozvanog zvučnog topa.
Ono što se dešava iza zatvorenih vrata izolovanih sredina i pod uticajem bolesnog uma nekada prevazilazi najgore horor filmove. Kada se u četiri zida ili u glavi pojedinca spoje nelečena šizofrenija, paranoja i okultizam, nastaje katastrofa.
Darko Vesković Prika, koji je brutalno likvidiran u ponedeljak 22. juna 2026. godine u kafiću u beogradskom naselju Kumodraž, danas je sahranjen na Centralnom groblju u Beogradu.
Više javno tužilaštvo u Beogradu podiglo je optužnicu protiv Andrije S. (20) zbog sumnje da je 10. decembra 2025. godine u jednom ugostiteljskom objektu na Vračaru, pokušao da ubije Vuka Bajruševića, i jer je neovlašćeno nosio vatreno oružje i municiju.
Više javno tužilaštvo u Beogradu pokrenulo je istragu protiv četvorice muškaraca zbog postojanja osnova sumnje da su 5. juna 2026. godine izvršenjem različitih krivičnih dela učestvovali u bacanju bombe na porodičnu kuću S.Č. na teritoriji opštine Novi Beograd.
Rusija i Indonezija sve brže razvijaju ekonomske mehanizme koji zaobilaze tradicionalne finansijske kanale pod dominacijom dolara, a ruski mediji taj proces predstavljaju kao novi udar na zapadni finansijski sistem i odgovor Moskve na dugogodišnje sankcije.
Suprug italijanske ministarke za porodična pitanja Evđenije Ročela, Luiđi Kavalari, nestao je u jezeru Viko u blizini Rima nakon što je bio u čamcu zajedno sa suprugom.
Ugledna agencija Blumberg, pozivajući se na poverljive izvore, prenosi da je kardinalna greška američke obaveštajne službe rezultirala stravičnim napadom na školu za devojčice u iranskom gradu Minabu.
Slavni glumac i reditelj Radoš Bajić odlučio je da svoj godišnji odmor provede u Srbiji, tačnije u svom voljenom zavičaju, selu Medveđa kraj Trstenika.
Zaboravite na klasičnu "misionarsku" rutinu od dva minuta, donosimo vam 3 brutalne poze koje garantuju eksploziju u spavaćoj sobi i teraju žene na vrištanje.
Nemačka influenserka Eda Elisa našla se u neprijatnoj situaciji na aerodromu kada joj je, neposredno pred let, rečeno da ne može da uđe u avion zbog odeće koju je nosila.
Tokom jula, Bikove, Vodolije i Jarčeve očekuju povoljne okolnosti koje bi mogle da im donesu dodatne prihode, reše dugove i otvore vrata novim poslovnim prilikama.
Bivša rijaliti učesnica i reperka Dia Kostić, otkrika je da je pevač Era Ojdanić svojevremeno hteo da joj kupi nekretninu u rodnom kraju, Vrnjačkoj Banji.
Pevačica Elena Kitić na početku svoje karijere negovala je provokativan imidž, a sada su se svi iznenadili novim - smernim izgledom ćerke Mileta Kitića i Marte Savić.
Starleta Atina Ferari oglasila se nakon što je isplivao snimak sa jučerašnjeg koncerta "Južnog vetra" na kojem joj obezbeđenje nije davalo da uđe na ulaz koji je htela, te je objasnila šta se desilo.
Nekadašnja rijaliti učesnica Kristina Spalević nedavno je ponovo prijavila policiji bivšeg partnera Kristijana Golubovića, a sada je otkrila detalje o njihovom odnosu.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.