Veštačka inteligencija sve više uzima maha, a ono što je primetno jeste da ona postaje sve intersantnija mladima. U šumadijskom selu Mrčajevci, živi Uroš Avramović, mladi pronalazač, koji se iako je tek osmi razred osnovne škole pronašao, verovali ili ne u humanoidnoj robotici, koju pokreće veštačka inteligencija.
Iz kuće znanja u Mrčajevcima koja nosi ime čuvenog matematičarea i stručnjaka za mehaniku Tatomira Anđelića, ove godine iskoračiće upravo ovaj dečak koji odmah nakon nastave odlazi u svoj kutak gde se bavi humaniodnom robotikom.
- Moji počeci su bili na tatinoj lemilici kojom sam odlemljavao elektronske komponente iz pokvarenih, ali to ne mora da znači da su one pokvarene, jer se najveći broj elektronskih elemenata koji je unutra, može se iskoristiti za dalje pravljenje električnih kola, od kojih sam ja na priemr poičeo da pravim delove za robota - rekao je za RINU mlađani Uroš Avramović.
Uroš danonoćno radi na izazovnom zadatku veštačke inteligencije, što za njega predstavlja dobar razlog da bi se njome svesrdno bavio.
- Ova humanoidna ruka je samo deo od humanoidnog robota koji je trenutno u izradi. Svakog dana se štampaju delovi za projektni zadatak i nadam se da će biti gotov polovinom aprila - objašnjava Uroš.
Foto: rina
Ovo je mali Uroš istraživač
Ovaj mladi istraživač kaže da je ruka njegovog robota dizajnirana za pomoć i interakciju sa okolinom.
- Ona radi na principu veštačke inteligecije, gde zahvaljujući veštačkim čulima obavlja radnje koje pomažu ljudima sa invaliditetom. U ruci se nalaze određeni servomotori, koji pomoću vlakana simuliraju rad mišića i pomoću njih ona opruža i savija prste - kaže ovaj momak.
Urošev otac Dragan ističe da je sve krenulo kada je primetio da je počeo da mu nestaje alat, međutim, danas ga je naslednik daleko prevazišao.
- Primetio sam da je uzimao krišom alat, jer sam shvatio da mi često nestaje. I gde sam sve to nalazio, nalazio sam kod njega. Onda smo počeli zajedno da pravimo po neki autić, to ga je privuklo. Dosta vremena je provodio za radnim stolom punim alata, lemilica i svega ostalog, nakon čega je počeo sve sam da sklapa - rekao je Dragan Avramović, Urošev otac.
Foto: rina
Urošev izum
Uroš ima velike ambicije u vidu ogromne tehnološke revolucije humanoidne robotike i kako kaže, vidi njenu široku primenu.
- Sebe vidim kao jednog od istraživača koji će unapređivati i praviti ovakve humanoidne robote, koji će raditi na principu veštačke inteligencije, a robotiku vidim sa velikom primenom u industriji i pomoći u medicini - zaključuje Uroš.
Dakle, od tatine lemilice, pa do humanoidnog robota koji će vrlo brzo, kako ovaj mladi istraživač kaže biti na dobrobit čovečanstva.
Zavod za zdravstvenu zaštitu radnika „Železnice Srbije“ proslavio je 140 godina postojanja i rada. Ova zdravstvena ustanova vezana je za početke železnice u Srbiji i osnovana je skoro u isto vreme kada je izgrađena pruga Beograd - Niš i kada je otvorena Glavna železnička stanica u Beogradu, odnosno kad se omasovila profesija železničara i kada se ukazala potreba za njihovim zdravenim zbrinjavanjem.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Zavod za zdravstvenu zaštitu radnika „Železnice Srbije“ proslavio je 140 godina postojanja i rada. Ova zdravstvena ustanova vezana je za početke železnice u Srbiji i osnovana je skoro u isto vreme kada je izgrađena pruga Beograd - Niš i kada je otvorena Glavna železnička stanica u Beogradu, odnosno kad se omasovila profesija železničara i kada se ukazala potreba za njihovim zdravenim zbrinjavanjem.
Građani naše zemlje danas su širom Beograda, u različitim opštinama, pokazali šta većinska Srbija želi - mir, slogu, napredak, osmehe i uspešnu i jaku državu.
Rusija je jutros pokrenula masovni udar kliznim KAB bombama na južni ukrajinski grad Herson, dok su, takođe na jugu Ukrajine, u Nikolajevu, dve osobe ranjene u napadu dronovima.
Blokaderski mediji su još jednom iskoristili priliku da pokažu svoje licemerje i dvoličnost, ovoga puta tako što su na svim svojim medijima objavili da je odvođenje đaka na EXPO vid zloupotrebe dece.
Plan blokadera da se sruši Srbija, prizna nezavisnost lažne države Kosovo i srpski narod proglasi genocidnim, skovan je još pre tri godine, što je tada otvoreno priznala i blokaderska novinarka Danica Vučenić.
Ok, dobro je znati šta je tačno njihova 'studentsko-blokaderska' antipolitika. Da prebiju, linčuju, ubiju (zašto da ne?) sve političke protivnike, da ukinu Srpsku pravoslavnu crkvu, da priznaju lažnu državu Kosovo. Za ove tri, nesumnjivo, ključne tačke njihovog plana i programa saznali smo, evo, u prethodnih sedam dana.
Već dva dana učenici i roditelji OŠ "Tatomir Anđelić" u Mrčajevcima su uznemireni nakon događaja koji se u četvrtak odigrao u zgradi takozvane stare škole. Učenika sedmog razreda vršnjaci su seksualno uznemiravali za vreme nastave.
Dvojica mlađih muškaraca teško su povređena u saobraćajnoj nesreći koja se jutros oko 4 sata dogodila u Beogradskoj ulici, u kragujevačkom naselju Jabučar.
B.V. iz Laktaša uhapšen je zbog sumnje da je policiji lažno prijavio da mu je iz porodične kuće ukraden novac, nakon što je istragom utvrđeno da se navodna pljačka nije dogodila.
Osam osoba, a među njima i desetogodišnja devojčica, povređeni su u četiri saobraćajne nezgode koje su se u protekla 24 časa dogodile na području Niša.
Iran je poslednjih nedelja značajno pojačao mere zaštite svojih zaliha visoko obogaćenog uranijuma, uključujući rušenje tunela i postavljanje mina na pristupnim tačkama zbog zabrinutosti od američkih operacija, izjavilo je više izvora upoznatih sa obaveštajnim procenama Sjedinjenih Američkih Država.
Predsednik SAD, Donald Tramp saopštio je u petak da je američka vojska, uz pomoć Venecuele, ubila vođu venecuelanske kriminalne organizacije Tren de Aragva, Hektora Rustenforda Gerera Floresa, poznatog pod nadimkom "Ninjo Gerero". Vest su preneli brojni svetski mediji, a potvrdu su dale i venecuelanske vlasti.
Evropska unija je u petak odlučila da otvori prvi pregovarački klaster za pristup Ukrajine i Moldavije, izjavio je predsednik Evropskog saveta Antonio Košta.
Potpisivanjem ugovora vrednog 20 miliona dinara, Ministarstvo kulture je kroz ovogodišnji konkurs "Gradovi u fokusu 2026" omogućilo Apatinu izgradnju kompletnih instalacija i završne građevinsko-arhitektonske radove na Kući "Turski", odnosno budućem apatinskom muzeju.
Glumica Ivana Dudić ozbiljno je zabrinula sve svoje pratioce na društvenim mrežama kada je objavila fotografiju na kojoj se jasno vide jezive modrice i ogrebotine po celom licu.
Čuveni britanski slikar Dejvid Hokni, jedan od najuticajnijih i najvažnijih umetnika 20. i 21. veka, preminuo je u 88. godini, zvanično je saopštila njegova predstavnica za javnost.
Domaći sok od višanja je pravi način da sačuvate ukus leta i uživate u njemu tokom cele godine. Njegova bogata aroma i prirodna svežina čine ga omiljenim napitkom za celu porodicu.
Pisalo se da je košarkaš Miloš Teodosić navodno bio u vezi sa Jelisavetinom atraktivnom koleginicom Sofijom Rajović, a onda se ona oglasila i objasnila sve.
Gagi Đogani je pokušavao da se parkira, ali je automobil ostavio toliko blizu susednih vozila da neko vreme nije mogao ni da izađe iz kola, a mi smo to snimili!
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.