Davne 1926. godine, otvorena je Univerzitetska biblioteka u Beogradu. Prva zgrada u današnjoj Srbiji napravljena namenski za biblioteku, izgrađena uz pomoć Karnegijeve zadužbine.
Naziv Univerzitetska biblioteka "Svetozar Marković" je dobila 1946. Krajem 1920. godine, uprava Karnegijeve zadužbine je srpskoj vladi poklonila 100.000 dolara za podizanje jedne biblioteke u Srbiji.
Treba reći da je ovu odluku Karnegijeva zadužbina donela zahvaljujući inicijativi dva istaknuta Srbina koja su u to vreme živela u SAD, diplomate Slavka Grujića, poslanika Kraljevine SHS u Vašingtonu (1871–1937) i Mihajla Idvorskog Pupina (1854–1935), slavnog profesora fizike na Kolumbija univerzitetu.
Foto: printscreen youtube
Izgled biblioteke iz 1926. godine, sačuvano na slikama iz tog perioda
Čuveni profesori Filozofskog fakulteta i velikani srpske nauke Pavle Popović - kao inicijator, Veselin Čajkanović i Aleksandar Belić bili su članovi Komisije za osnivanje Univerzitetske biblioteke.
Kamen-temeljac postavljen je 23. juna 1921. godine, kada je prestolonaslednik regent Aleksandar u temelj zgrade postavio povelju na pergamentu. Biblioteka je svečano otvorena na dan Sv. Ćirila i Metodija, 24. maja 1926. godine.
Ko je bio Endru Karnegi?
Endru Karnegi bio je škotsko-američki industrijalac koji je predvodio ogromnu ekspanziju američke industrije čelika krajem 19. veka, i postao jedan od najbogatijih Amerikanaca u istoriji. Bio je jedan od najistaknutijih filantropa svog doba.
Tokom poslednjih 18 godina svog života, poklonio je ~350 miliona dolara - otprilike 5,1 milijardu dolara u 2018. godini, mnogim dobrotvornim organizacijama, fondacijama i univerzitetima - skoro 90 odsto svog bogatstva.
Njegov članak iz 1889. godine pod nazivom "Jevanđelje bogatstva" (The Gospel of Wealth) pozivao je bogate da pomognu poboljšanje društva i izazvao je veliki talas filantropije, a ostaje bitan i do danas.
Foto: printscreen youtube
Veliki filantrop, Endru Karnegi
Časopis Forbs je 2007. procenio bogatstvo Endrua Karnegija u trenutku njegove smrti na 298,3 milijardi današnjih američkih dolara, što ga čini jednim od najbogatijih Amerikanaca, kao i najbogatijih osoba u čitavoj istoriji. Sredstvima njegove fondacije podignuta je zgrada Univerzitetske biblioteke "Svetozar Marković" u Beogradu.
Fond biblioteke
Fond Univerzitetske biblioteke sastoji se od zbirke monografskih i serijskih publikacija, referensne zbirke, rukopisa, arhivske građe, doktorskih disertacija i elektronskih izvora. Pored naučno-istraživačkih publikacija koje čine srž fonda, u kolekciji se uvek mogu pronaći kvalitetni naslovi iz beletristike.
Foto: printscreen youtube
Najstarije knjige u biblioteci potiču iz doba Otomanskog carstva
Digitalna biblioteka
Iako se često govori o manipulativnim mogućnostima digitalnog doba, ono raspolaže i ogromnim resursima za promociju vrhunskih civilizacijskih vrednosti. Ideja da se jedno humanističko zaveštanje predstavi i ostvari na fundamentalno nov način, najbolje dolazi do izražaja putem transparentnosti digitalnih kolekcija.
Znanje za sve
U cilju promocije kvalitetnog besplatnog obrazovanja putem interneta, Univerzitetska biblioteka se pobrinula da ublaži jezičke barijere prevođenjem besplatnih nastavnih materijala na srpski jezik.
Doktorske disertacije odbranjene na univerzitetima u Beogradu, Nišu i Kragujevcu dostupne su na portalu E-teze. Pored disertacija nastalih od maja 2012, dostupan je i jedan broj starijih, od kojih su posebno značajne one koje su neki od slavnih srpskih naučnika branili na stranim univerzitetima.
Univerzitetska biblioteka "Svetozar Marković" opredeljena je da, prateći trendove razvoja bibliotečke profesije i savremenog visokog školstva, podstiče razvoj digitalnih humanističkih nauka na Univerzitetu u Beogradu i u akademskoj zajednici Srbije.
Virtuelne izložbe
Virtuelne izložbe, smeštene u dvoranu "sajber-prostora", predstavljaju nacionalno kulturno nasleđe i humanističko zaveštanje, poteklo iz fonda Univerzitetske biblioteke. One su otvorene prema svim korisnicima interneta i čine svojevrsne digitalne kulturne oaze, "elektronske agore" savremenog doba.
Prošlo je 124 godine od rođenja poznatog srpskog arhitekte Branislava Kojića, koji je tokom svoje karijere projektovao i izgradio više od 100 zgrada od kojih su neke i danas obeležja naše prestonice.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Prošlo je 124 godine od rođenja poznatog srpskog arhitekte Branislava Kojića, koji je tokom svoje karijere projektovao i izgradio više od 100 zgrada od kojih su neke i danas obeležja naše prestonice.
Poznata novinarka i dugogodišnja urednica dnevnog lista "Politika", Ljiljana Smajlović, postavila je ključno pitanje blokaderskoj organizaciji Proglas iza koje stoje Dragan Bjelogrlić, Zoran Kesić, Dejan Bodiroga, Svetlana Ceca Bojković, sudija Miodrag Majić i ostali rušitelji Srbije, a potom je jednom rečenicom raskrinkala tu organizaciju.
Bivši poslanik Vrhovne rade Borislav Bereza oštro je napao Volodimira Zelenskog, tvrdeći da ukrajinski lider zbog političkog marketinga i trenutnih rejtinga uvlači celu zemlju u još opasniji sukob sa Moskvom.
Blokaderi iz Novog Sada zapali su u neviđenu paniku nakon što je Gledalačko -obaveštajna služba Informera (GOSI) došla u posed nekoliko snimaka sa njihovih tajnih sastanaka, pa su sada pokrenuli istragu tražeći izdajnike u svojim redovima.
Bivši rektor privatnog Megatrend Univerziteta u Beogradu Dejan Đurđević blokader je sa dna kace koji svoje profile na društvenim mrežama koristi za monstruozne napade na predsednika Srbije Aleksandra Vučića, šireći bizarne laži o njemu, ali i o kompletnoj vlasti naše zemlje.
Ono što je na društvenim mrežama najavljivano kao "veliki skup" i "demonstracija snage", prema fotografiji koja kruži internetom, završilo se prizorom koji je izazvao lavinu komentara i podsmeha.
Šačica zgubidana blokirala je danas jednu od glavnih raskrsnica u Novom Sadu, maltretirajući građane koji se vraćaju kućama s posla, ali i one kojima je potrebna hitna medicinska nega.
U prethodnoj epizodi emisije "Na merama" otkrili smo vam kakav je to javni blam doživeo revolucionar u pokušaju Savo Manojlović, gde voli da sedi advokat blokader Božo Prelević, čime se u slobodno vreme bavi glumac blokader Tika Stanić, na koji način se opušta penzionisani policijski general-pukovnik Goran Radosavljević Guri…
Voditeljka Informer TV Andrea Veskov uputila je javno izvinjenje Privrednoj pravnoj akademiji iz Novog Sada i njenom rektoru prof dr Milanu Počuči zbog pogrešno interpretiranog stava u vezi sa tom institucijom u poslednjem izdanju emisije Paralela.
Viši sud u Beogradu odredio je pritvor do 30 dana dvojici pripadnika Interventne jedinice 92 Dežurne službe Policijske uprave za grad Beograd i direktoru ugostiteljskog lokala kojise sumnjiče da su izvršili različita krivična dela, nakon što je u tom lokalu došlo do upotrebe vatrenog oružja 5. novembra prošle godine.
Prava drama odigrala se u jednoj prodavnici u Šapcu, kada je maskirani muškarac, naoružan nožem, pokušao da opljačka kasu i otme novac od radnice. Pljačka je sprečena zahvaljujući prisebnosti i hrabrosti vatrogasca-spasioca Luke Bogićevića, koji se u tom trenutku zatekao u radnji.
Španski mediji su preneli da je u istrazi o ubistvu, koje se pre dva dana dogodilo u Barseloni, došlo do preokreta jer je utvrđeno da je likvidiran Irac, ali se i dalje sumnja u povezanost sa kotorskim klanovima.
Vazduhoplovne snage Oružanih snaga Ukrajine upozorile su u petak, 12. juna, na veliku verovatnoću da će ruske snage tokom dana upotrebiti balističke rakete srednjeg domena "Orešnik".
Ruski predsednik Vladimir Putin čestitao je danas patrijarhu moskovskom i sve Rusije Kirilu, Dan Rusije, ističući da ljubav prema zemlji, ponos na istoriju i odanost patriotskoj dužnosti ujedinjuju višenacionalni narod Rusije.
Američki sajt Aksios objavio je da su četiri aviona američkog Ratnog vazduhoplovstva poletela za Evropu u okviru priprema za moguću ceremoniju potpisivanja sporazuma između SAD i Irana o okončanju rata.
Glumica Ivana Dudić ozbiljno je zabrinula sve svoje pratioce na društvenim mrežama kada je objavila fotografiju na kojoj se jasno vide jezive modrice i ogrebotine po celom licu.
Čuveni britanski slikar Dejvid Hokni, jedan od najuticajnijih i najvažnijih umetnika 20. i 21. veka, preminuo je u 88. godini, zvanično je saopštila njegova predstavnica za javnost.
Pevačica Šakira juče je nastupila na otvaranju Svetskog prvenstva u fudbalu u Meksiku, a kroisnici društvenih mreža bruje o tome da to nije bila ona već njena dvojnica.
Glumicu Jasminu Avramović publika najviše pamti kao Ružu Aleksić, odnosno majku lika kog je tumačio Ivan Bosilјčić u kultnoj seriji "Ranjeni orao", ali ona danas izgleda potpuno neprepoznatljivo.
Mnogima se dešava da im cveće uvene uprkos zalivanju i pažnji, ali rešenje može biti iznenađujuće jednostavno. Reč je o običnom aspirinu, koji se često koristi i u nezi cveća.
Posni pužići sa spanaćem su jedno od onih peciva koje se rado pravi tokom posta, ali i u svim situacijama kada želite nešto jednostavno, domaće i ukusno.
Instagram je predstavio dugo očekivanu opciju koja korisnicima daje veću kontrolu nad izgledom njihovog profila. Zahvaljujući novoj funkciji „Grid Reordering“, sada je moguće ručno menjati raspored objava bez obzira na datum njihovog objavljivanja.
Učesnica rijalitija Milena Kačavenda prokomentarisala je navode da je pevačica Svetlana Ceca Ražnatović navodno bila neverna suprugu Željku Ražnatoviću Arkanu.
Pevačice koje su se najviše isticale u pevanju umesto nekog drugog bile su Marija Mihajlović, Ivana Peters, Aleksandra Radović i Tanja Jovićević, a evo kome su pozajmljivale glasove.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.