Davne 1926. godine, otvorena je Univerzitetska biblioteka u Beogradu. Prva zgrada u današnjoj Srbiji napravljena namenski za biblioteku, izgrađena uz pomoć Karnegijeve zadužbine.
Naziv Univerzitetska biblioteka "Svetozar Marković" je dobila 1946. Krajem 1920. godine, uprava Karnegijeve zadužbine je srpskoj vladi poklonila 100.000 dolara za podizanje jedne biblioteke u Srbiji.
Treba reći da je ovu odluku Karnegijeva zadužbina donela zahvaljujući inicijativi dva istaknuta Srbina koja su u to vreme živela u SAD, diplomate Slavka Grujića, poslanika Kraljevine SHS u Vašingtonu (1871–1937) i Mihajla Idvorskog Pupina (1854–1935), slavnog profesora fizike na Kolumbija univerzitetu.
Foto: printscreen youtube
Izgled biblioteke iz 1926. godine, sačuvano na slikama iz tog perioda
Čuveni profesori Filozofskog fakulteta i velikani srpske nauke Pavle Popović - kao inicijator, Veselin Čajkanović i Aleksandar Belić bili su članovi Komisije za osnivanje Univerzitetske biblioteke.
Kamen-temeljac postavljen je 23. juna 1921. godine, kada je prestolonaslednik regent Aleksandar u temelj zgrade postavio povelju na pergamentu. Biblioteka je svečano otvorena na dan Sv. Ćirila i Metodija, 24. maja 1926. godine.
Ko je bio Endru Karnegi?
Endru Karnegi bio je škotsko-američki industrijalac koji je predvodio ogromnu ekspanziju američke industrije čelika krajem 19. veka, i postao jedan od najbogatijih Amerikanaca u istoriji. Bio je jedan od najistaknutijih filantropa svog doba.
Tokom poslednjih 18 godina svog života, poklonio je ~350 miliona dolara - otprilike 5,1 milijardu dolara u 2018. godini, mnogim dobrotvornim organizacijama, fondacijama i univerzitetima - skoro 90 odsto svog bogatstva.
Njegov članak iz 1889. godine pod nazivom "Jevanđelje bogatstva" (The Gospel of Wealth) pozivao je bogate da pomognu poboljšanje društva i izazvao je veliki talas filantropije, a ostaje bitan i do danas.
Foto: printscreen youtube
Veliki filantrop, Endru Karnegi
Časopis Forbs je 2007. procenio bogatstvo Endrua Karnegija u trenutku njegove smrti na 298,3 milijardi današnjih američkih dolara, što ga čini jednim od najbogatijih Amerikanaca, kao i najbogatijih osoba u čitavoj istoriji. Sredstvima njegove fondacije podignuta je zgrada Univerzitetske biblioteke "Svetozar Marković" u Beogradu.
Fond biblioteke
Fond Univerzitetske biblioteke sastoji se od zbirke monografskih i serijskih publikacija, referensne zbirke, rukopisa, arhivske građe, doktorskih disertacija i elektronskih izvora. Pored naučno-istraživačkih publikacija koje čine srž fonda, u kolekciji se uvek mogu pronaći kvalitetni naslovi iz beletristike.
Foto: printscreen youtube
Najstarije knjige u biblioteci potiču iz doba Otomanskog carstva
Digitalna biblioteka
Iako se često govori o manipulativnim mogućnostima digitalnog doba, ono raspolaže i ogromnim resursima za promociju vrhunskih civilizacijskih vrednosti. Ideja da se jedno humanističko zaveštanje predstavi i ostvari na fundamentalno nov način, najbolje dolazi do izražaja putem transparentnosti digitalnih kolekcija.
Znanje za sve
U cilju promocije kvalitetnog besplatnog obrazovanja putem interneta, Univerzitetska biblioteka se pobrinula da ublaži jezičke barijere prevođenjem besplatnih nastavnih materijala na srpski jezik.
Doktorske disertacije odbranjene na univerzitetima u Beogradu, Nišu i Kragujevcu dostupne su na portalu E-teze. Pored disertacija nastalih od maja 2012, dostupan je i jedan broj starijih, od kojih su posebno značajne one koje su neki od slavnih srpskih naučnika branili na stranim univerzitetima.
Univerzitetska biblioteka "Svetozar Marković" opredeljena je da, prateći trendove razvoja bibliotečke profesije i savremenog visokog školstva, podstiče razvoj digitalnih humanističkih nauka na Univerzitetu u Beogradu i u akademskoj zajednici Srbije.
Virtuelne izložbe
Virtuelne izložbe, smeštene u dvoranu "sajber-prostora", predstavljaju nacionalno kulturno nasleđe i humanističko zaveštanje, poteklo iz fonda Univerzitetske biblioteke. One su otvorene prema svim korisnicima interneta i čine svojevrsne digitalne kulturne oaze, "elektronske agore" savremenog doba.
Prošlo je 124 godine od rođenja poznatog srpskog arhitekte Branislava Kojića, koji je tokom svoje karijere projektovao i izgradio više od 100 zgrada od kojih su neke i danas obeležja naše prestonice.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Prošlo je 124 godine od rođenja poznatog srpskog arhitekte Branislava Kojića, koji je tokom svoje karijere projektovao i izgradio više od 100 zgrada od kojih su neke i danas obeležja naše prestonice.
Izraelski premijer Benjamin Netanjahu namerno podiže tenzije sa Turskom kako bi pred izbore stvorio atmosferu straha i ugroženosti, tvrdi bivši premijer Izraela Ehud Barak, koji je najnoviji izraelski napad na vojnu bazu u Siriji, povezanu sa planovima Ankare, nazvao „nepromišljenim i glupim“.
Lider Demokratske narodna partije (DNP) Milan Knežević obelodanio je dokumenta u kojima se jasno vidi da je crnogorski predsednik Milojko Spajić tražio, a zatim i postao pripadnik Vojske Srbije.
Predsednica Narodne skupštine Ana Brnabić obelodanila je na društvenoj mreži Iks fantastičnu anegdotu koja u potpunosti razmontira takozvane "nezavisne" i "istraživačke" medije, pokazavši koliko su predvidivi i lakoverni kada pokušavaju da iskonstruišu aferaške priče protiv predsednika Aleksandra Vučića.
Pukla je još jedna bruka u redovima opozicije i Zeleno-levog fronta (ZLF). Dok vrh ove opozicione partije na sav glas hvali i podržava takozvanu "studentsku listu", na videlo je izašlo potpuno rasulo i totalni politički ćorsokak u kom se nalaze.
Kriminalna policija lažne države Kosovo, pod direktnom komandom premijera privremenih prištinskih institucija Aljbina Kurtija, nastavila je nezapamćeno iživljavanje nad golorukim srpskim narodom na severu Kosova i Metohije.
Učesnica prve sezone Exatlona Anabela Zonai otkrila je kako je u Dominikani za nju najteže bilo gladovanje, a da joj je najvažnije od svega bilo pravo prijateljstvo.
Nišlijka Ljubica Cvetković (78) koja je juče poginula u Ulici Starca Vujadina u Nišu, stradala je dok je čekala da primi injekciju protiv bolova. Njena porodica kaže da je starica zadobila stravične povrede jer je vozilo koje je izletelo sa kolovoza priklještilo uz zid ambulante "Rasadnik" gde je Ljubica čekala na prijem kod lekara.
Pripadnici SBPOK-a, u saradnji sa BIA i Višim javnim tužilaštvom, uhapsili su G.B. i M.V. zbog sumnje da su od 13. do 15. avgusta 2026. godine učestvovali u otmici, a prema nezvaničnim saznanjima Informera, obojica su navodno pripadnici vračarskog klana.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Nišu, u saradnji sa policiјom u Kraguјevcu, a po nalogu Osnovnog јavnog tužilaštva u Nišu, uhapsili su Ž. S. (22) iz Kraguјevca, zbog postoјanja osnova sumnje da јe izvršio krivična dela razboјnička krađa i iznuda, kao i Ј. S. (48) iz okoline Doljevca, zbog postoјanja osnova sumnje da јe izvršio krivično delo iznuda.
Bivši visoki savetnik Entonija Faučija Dejvid Morens priznao je pred saveznim sudom da je učestvovao u zaveri čiji je cilj bio da se od američke javnosti sakriju službene komunikacije o istraživanjima koronavirusa, finansiranju projekata povezanih sa Institutom za virusologiju u Vuhanu i raspravi o poreklu kovida 19.
Rumunska vojska uništila je mornarički dron u Crnom moru, nakon što je primećen nekoliko stotina metara od gasne platforme Neptun Dip, u ekonomskoj zoni Rumunije.
Toplotni talas koji je počeo krajem jula u Francuskoj postao je najduži ikada zabeležen, pored onog iz jula 1983. godine, saopštila je danas agencija Meteo-Frans.
Zaporoška nuklearna elektrana, najveća nuklearka u Evropi, ostala je u četvrtak bez spoljnog napajanja nakon oštećenja visokonaponskog dalekovoda, zbog čega je automatski prebačena na rezervne dizel-generatore koji sada obezbeđuju struju neophodnu za bezbednost postrojenja.
Promene koje se javljaju na nogama ne moraju uvek biti posledica umora, dugog sedenja ili povrede. U pojedinim slučajevima, oticanje nogu može biti jedan od znakova da srce ne funkcioniše kako bi trebalo.
Bruklin Bekam, najstariji sin britanskog fudbalera Dejvida Bekama i modne dizajnerke Viktorije Bekam, potpuno je prekrio tetovažu "mamin dečko" (mama's boy) koju je 2017. godine posvetio svojoj majci, usred dugotrajnog sukoba sa porodicom.
TikTok bi uskoro mogao da dobije novu funkciju koja će dodatno proširiti njegove mogućnosti. Kompanija razvija opciju koja će korisnicima omogućiti da šalju novac direktno putem poruka, bez napuštanja aplikacije.
Mladoženja je sve isplanirao do najsitnijeg detalja, a njegova osveta bila je hladna, proračunata i razorna. Drama je počela nekoliko sati pre same proslave, dok je osoblje još pripremalo salu za goste.
Bivši učesnik "Elite" Bora Santana oglaiso se za medije nakon što se u medijima pojavila vest da je njegov otac Dragan Marinković preminuo nakon četvrtog moždanog udara..
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.