Davne 1926. godine, otvorena je Univerzitetska biblioteka u Beogradu. Prva zgrada u današnjoj Srbiji napravljena namenski za biblioteku, izgrađena uz pomoć Karnegijeve zadužbine.
Naziv Univerzitetska biblioteka "Svetozar Marković" je dobila 1946. Krajem 1920. godine, uprava Karnegijeve zadužbine je srpskoj vladi poklonila 100.000 dolara za podizanje jedne biblioteke u Srbiji.
Treba reći da je ovu odluku Karnegijeva zadužbina donela zahvaljujući inicijativi dva istaknuta Srbina koja su u to vreme živela u SAD, diplomate Slavka Grujića, poslanika Kraljevine SHS u Vašingtonu (1871–1937) i Mihajla Idvorskog Pupina (1854–1935), slavnog profesora fizike na Kolumbija univerzitetu.
Foto: printscreen youtube
Izgled biblioteke iz 1926. godine, sačuvano na slikama iz tog perioda
Čuveni profesori Filozofskog fakulteta i velikani srpske nauke Pavle Popović - kao inicijator, Veselin Čajkanović i Aleksandar Belić bili su članovi Komisije za osnivanje Univerzitetske biblioteke.
Kamen-temeljac postavljen je 23. juna 1921. godine, kada je prestolonaslednik regent Aleksandar u temelj zgrade postavio povelju na pergamentu. Biblioteka je svečano otvorena na dan Sv. Ćirila i Metodija, 24. maja 1926. godine.
Ko je bio Endru Karnegi?
Endru Karnegi bio je škotsko-američki industrijalac koji je predvodio ogromnu ekspanziju američke industrije čelika krajem 19. veka, i postao jedan od najbogatijih Amerikanaca u istoriji. Bio je jedan od najistaknutijih filantropa svog doba.
Tokom poslednjih 18 godina svog života, poklonio je ~350 miliona dolara - otprilike 5,1 milijardu dolara u 2018. godini, mnogim dobrotvornim organizacijama, fondacijama i univerzitetima - skoro 90 odsto svog bogatstva.
Njegov članak iz 1889. godine pod nazivom "Jevanđelje bogatstva" (The Gospel of Wealth) pozivao je bogate da pomognu poboljšanje društva i izazvao je veliki talas filantropije, a ostaje bitan i do danas.
Foto: printscreen youtube
Veliki filantrop, Endru Karnegi
Časopis Forbs je 2007. procenio bogatstvo Endrua Karnegija u trenutku njegove smrti na 298,3 milijardi današnjih američkih dolara, što ga čini jednim od najbogatijih Amerikanaca, kao i najbogatijih osoba u čitavoj istoriji. Sredstvima njegove fondacije podignuta je zgrada Univerzitetske biblioteke "Svetozar Marković" u Beogradu.
Fond biblioteke
Fond Univerzitetske biblioteke sastoji se od zbirke monografskih i serijskih publikacija, referensne zbirke, rukopisa, arhivske građe, doktorskih disertacija i elektronskih izvora. Pored naučno-istraživačkih publikacija koje čine srž fonda, u kolekciji se uvek mogu pronaći kvalitetni naslovi iz beletristike.
Foto: printscreen youtube
Najstarije knjige u biblioteci potiču iz doba Otomanskog carstva
Digitalna biblioteka
Iako se često govori o manipulativnim mogućnostima digitalnog doba, ono raspolaže i ogromnim resursima za promociju vrhunskih civilizacijskih vrednosti. Ideja da se jedno humanističko zaveštanje predstavi i ostvari na fundamentalno nov način, najbolje dolazi do izražaja putem transparentnosti digitalnih kolekcija.
Znanje za sve
U cilju promocije kvalitetnog besplatnog obrazovanja putem interneta, Univerzitetska biblioteka se pobrinula da ublaži jezičke barijere prevođenjem besplatnih nastavnih materijala na srpski jezik.
Doktorske disertacije odbranjene na univerzitetima u Beogradu, Nišu i Kragujevcu dostupne su na portalu E-teze. Pored disertacija nastalih od maja 2012, dostupan je i jedan broj starijih, od kojih su posebno značajne one koje su neki od slavnih srpskih naučnika branili na stranim univerzitetima.
Univerzitetska biblioteka "Svetozar Marković" opredeljena je da, prateći trendove razvoja bibliotečke profesije i savremenog visokog školstva, podstiče razvoj digitalnih humanističkih nauka na Univerzitetu u Beogradu i u akademskoj zajednici Srbije.
Virtuelne izložbe
Virtuelne izložbe, smeštene u dvoranu "sajber-prostora", predstavljaju nacionalno kulturno nasleđe i humanističko zaveštanje, poteklo iz fonda Univerzitetske biblioteke. One su otvorene prema svim korisnicima interneta i čine svojevrsne digitalne kulturne oaze, "elektronske agore" savremenog doba.
Prošlo je 124 godine od rođenja poznatog srpskog arhitekte Branislava Kojića, koji je tokom svoje karijere projektovao i izgradio više od 100 zgrada od kojih su neke i danas obeležja naše prestonice.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Prošlo je 124 godine od rođenja poznatog srpskog arhitekte Branislava Kojića, koji je tokom svoje karijere projektovao i izgradio više od 100 zgrada od kojih su neke i danas obeležja naše prestonice.
Rusija ne traži sukob sa Alijansom, saopštio je glavni komandant Združenih snaga NATO-a u Evropi, američki general vazduhoplovstva Aleksus Grinkevič na vazduhoplovnoj izložbi ILA 2026 u Berlinu.
Poznata novinarka i dugogodišnja urednica dnevnog lista "Politika", Ljiljana Smajlović, postavila je ključno pitanje blokaderskoj organizaciji Proglas iza koje stoje Dragan Bjelogrlić, Zoran Kesić, Dejan Bodiroga, Svetlana Ceca Bojković, sudija Miodrag Majić i ostali rušitelji Srbije, a potom je jednom rečenicom raskrinkala tu organizaciju.
Zlatko Kokanović lažni ekolog i blokaderski ekstremista koji inače kuka kako se loše živi u Srbiji, kupio novi traktor i to zahvaljujući subvencijama države koju blati.
Lider Srpske radikalne stranke profesor dr Vojislav Šešelj gostovao je nedavno u emisiji "Otvoreni Balkan" na Studiju B, gde je između ostalog govorio o poseti predsednika Srbije Aleksandra Vučića Crnoj Gori.
Blokaderski skup u prostorijama Ekonomskog fakulteta u Novom Sadu - takozvana radionica za pripremu skupa 20. juna - završio se totalnim fijaskom, otkriva Gledalačko-obaveštajna služba Informera (GOSI).
Ono što je na društvenim mrežama najavljivano kao "veliki skup" i "demonstracija snage", prema fotografiji koja kruži internetom, završilo se prizorom koji je izazvao lavinu komentara i podsmeha.
Slika prva. Grupa srpskih hodočasnika nalazi se na Svetoj Gori. U nedelji posle Vaskrsa, manastiri su u posebnom „režimu“. Ne može se dolaziti baš po svojoj volji, jer se monasi odmaraju od prethodnih zahtevnih i celonoćnih službi. Srpski hodočasnici za preciznu satnicu nisu znali, pa su na kapiji zatekli samo jednog grčkog monaha, koji im je pomalo ljutito objasnio da je vreme poseta isteklo pre dva sata. Ali kada ih je na rastanku upitao odakle su, a oni mu odgovorili da su Srbi, situacija se odjednom promenila. Za Srbe – kapija se otvorila. Potom su dobili i mnoge poklone od manastirskog bratstva. Zašto?
U prethodnoj epizodi emisije "Na merama" otkrili smo vam kakav je to javni blam doživeo revolucionar u pokušaju Savo Manojlović, gde voli da sedi advokat blokader Božo Prelević, čime se u slobodno vreme bavi glumac blokader Tika Stanić, na koji način se opušta penzionisani policijski general-pukovnik Goran Radosavljević Guri…
Voditeljka Informer TV Andrea Veskov uputila je javno izvinjenje Privrednoj pravnoj akademiji iz Novog Sada i njenom rektoru prof dr Milanu Počuči zbog pogrešno interpretiranog stava u vezi sa tom institucijom u poslednjem izdanju emisije Paralela.
Viši sud u Beogradu odredio je pritvor do 30 dana dvojici pripadnika Interventne jedinice 92 Dežurne službe Policijske uprave za grad Beograd i direktoru ugostiteljskog lokala kojise sumnjiče da su izvršili različita krivična dela, nakon što je u tom lokalu došlo do upotrebe vatrenog oružja 5. novembra prošle godine.
Prava drama odigrala se u jednoj prodavnici u Šapcu, kada je maskirani muškarac, naoružan nožem, pokušao da opljačka kasu i otme novac od radnice. Pljačka je sprečena zahvaljujući prisebnosti i hrabrosti vatrogasca-spasioca Luke Bogićevića, koji se u tom trenutku zatekao u radnji.
U Paraćinu je sinoć oko 19.30 časova ubijen muškarac Stanislav R. (39) ispred svoje porodične kuće. Prema rečima očevidaca, do tragedije je došlo nakon kraće rasprave, kada je žrtva zadobila više ubodnih rana oštrim predmetom.
Trajni mir u Ukrajini nije moguć dok je ruski predsednik Vladimir Putin na vlasti, smatra penzionisani general-potpukovnik Kristofer Kouts, koji kaže da bi samo vojna pobeda Ukrajine ili Putinova smrt mogli da stvore uslove za dugoročni sporazum.
Avion tipa "boing" 777-3Q8 kompanije Turkish Airlines udario je u metalnu konstrukciju na aerodromu u Antaliji, nakon čega su se spustile maske za kiseonik, a pregrade za ručni prtljag iznad sedišta su se otvorile. Jedna osoba je povređena u sudaru.
Zamenik predsednika Saveta bezbednosti Rusije Dmitrij Medvedev povodom Dana Rusije objavio je na svom Telegram kanalu video-snimak generisan veštačkom inteligencijom koji je ubrzo postao viralan.
Glumica Ivana Dudić ozbiljno je zabrinula sve svoje pratioce na društvenim mrežama kada je objavila fotografiju na kojoj se jasno vide jezive modrice i ogrebotine po celom licu.
Čuveni britanski slikar Dejvid Hokni, jedan od najuticajnijih i najvažnijih umetnika 20. i 21. veka, preminuo je u 88. godini, zvanično je saopštila njegova predstavnica za javnost.
Pevačica Šakira juče je nastupila na otvaranju Svetskog prvenstva u fudbalu u Meksiku, a kroisnici društvenih mreža bruje o tome da to nije bila ona već njena dvojnica.
Glumicu Jasminu Avramović publika najviše pamti kao Ružu Aleksić, odnosno majku lika kog je tumačio Ivan Bosilјčić u kultnoj seriji "Ranjeni orao", ali ona danas izgleda potpuno neprepoznatljivo.
Dobar kofer može vam uštedeti mnogo vremena, novca i nerviranja tokom putovanja. Zato je važno da pre kupovine obratite pažnju na nekoliko ključnih detalja.
Mnogima se dešava da im cveće uvene uprkos zalivanju i pažnji, ali rešenje može biti iznenađujuće jednostavno. Reč je o običnom aspirinu, koji se često koristi i u nezi cveća.
Posni pužići sa spanaćem su jedno od onih peciva koje se rado pravi tokom posta, ali i u svim situacijama kada želite nešto jednostavno, domaće i ukusno.
Učesnik rijalitija "Elita" Marko Janjušević Janjuš nije krio oduševljenje izgledom starlete Stanije Dobrojević, a jedan detalj posebno mu je privukao pažnju.
Bivši rijaliti učesnik Nikola Lakić pojavio se na jednom prestoničkom događaju u društvu starlete Slađe Poršerline i potencijalne učesnice "Elite 10" - Melani.
Pevač Peđa Medenica izazvao je veliku pažnju nakon što je podelio fotografiju na kojoj se nalazi u društvu Dejana Petrovića, u jeku skandala sa ćerkom.
Pevačice koje su se najviše isticale u pevanju umesto nekog drugog bile su Marija Mihajlović, Ivana Peters, Aleksandra Radović i Tanja Jovićević, a evo kome su pozajmljivale glasove.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.