Rođeni Švajcarac, forenzičar, hemičar, kriminolog i profesor na Univerzitetu u Lozani, dr Arčibald Rajs, najveći je prijatelj srpskog naroda u 20. veku.
Rođeni Švajcarac, forenzičar, hemičar, kriminolog i profesor na Univerzitetu u Lozani, dr Arčibald Rajs, najveći je prijatelj srpskog naroda u 20. veku.
Dr Rajs se istakao kao kriminolog radom na istraživanju zločina nad srpskim stanovništvom u vreme Prvog svetskog rata i kasnije kao autor nekih od nenadmašnih i najpopularnijih knjiga o Srbima, koje je voleo više od sebe samog.
Preminuo je 08. avgusta 1929. godine u 04.30 u svojoj kući u Beogradu.
Sutradan, 9. avgusta 1929. godine, telo dr Rajsa bilo je preneseno automobilom u Opštu državnu bolnicu, gde je, prema poslednjoj želji pokojnikovoj, trebalo da se izvadi njegovo srce kako bi počivalo na kapiji Srbije i prvoj stopi slobodne srpske zemlje Kajmakčalanu.
Telo dr Rajsa je uz najviše državne počasti zatim preneseno u Oficirski dom u Beogradu (današnji SKC), gde su mnogobrojni građani došli da odaju poslednju počast svom ratnom drugu, prijatelju i savezniku.
Foto: Foto: Printscreen You Tube
Sahrana dr Arčibalda Rajsa obavljena je 10. avgusta 1929. godine, na Topčiderskom groblju u Beogradu, koje se nalazi u neposrednoj blizini njegovog doma.
Sahranjen je sa generalskim počastima i po pravoslavnom obredu, a opelo je obavio karlovački vladika Irinej sa petnaest sveštenika SPC. Na sprovodu su uzeli učešća pored kralja Aleksandra I Karađorđevića, članova Vlade, predstavnika građanskih i vojnih vlasti, ogromnog broja naroda, raznih kulturnih i humanih organizacija, i veliki broj ratnika, drugova sa fronta Arčibalda Rajsa.
Po sopstvenoj želji njegovo izvađeno srce odneseno je u urni na Kajmakčalan, gde je sahranjeno zajedno sa ostalim srpskim oslobodiocima i probojnicima Solunskog fronta.
Foto: Foto: Printscreen You Tube
Na urni, koja je polomljena prilikom bugarske okupacije u Drugom svetskom ratu, je pisalo:
“Ovde u ovoj urni, na vrhu Kajmakčalana
Zlatno srce spava,
Prijatelj Srba iz najtežih dana,
Junak Pravde, Istine i Prava,
Švajcarca Rajsa, kom’ nek je slava”.
Na žalost i srcu dr Arčibalda Rajsa se gubi svaki trag nakon bugarske okupacije tokom Drugog svetskog rata, a i srce i urna, kao i sam gorostasni Kajmakčalan, danas više nisu u Srbiji. Ispada kao da su sve ove žrtve podnete za neku drugu, stranu zemlju “Severnu Makedoniju”.
Bio je onomad Lazar Mušicki jedan od najimućnijih u Marinkovoj bari. Čovek u godinama tamo neke 1933. kada se završava ova naša priča. A počinje tek koju godinu ranije.
Miroslav Lončar stradao je mučeničkom smrću 1992. godine, a mnogi i dan danas ne znaju njegovu priču. O tome koliki je bio heroj, koliko je voleo svoj narod i svoju veru svedoči i činjenica da je i kanonizovan i postao Prepodobni novomučenik Miroslav Imotski.
Bitka za Košare je najveća bitka u novijoj srpskoj istoriji. Tih nekoliko kilometra uz srpsko-albansku granicu podno Prokletija za Vaskrs 1999. godine postali su srpski Termopil u kojima je 110 srpskih vojnika bilo suočeno sa napadima nekoliko hiljada albanskih OVK terorista, podržanih avijacijom NATO-a i albanskom vojskom.
Izmučen zatvorom i bolešću u kombinaciji sa batinama i konstantnim mučenjem, sada već istorijska ličnost epskih proporcija - Gavrilo Princip, čovek čiji su hici u austrougarskog nadvojvodu poslužili kao povod za početak Prvog svetskog rata, umro je na današnji dan 1918. godine
Pre više od tri veka Jegor Stroganov, kaluđer iz Rusije sam je probijao put koji spaja manastir Praskvicu i selo Čelobrdo. O podvigu i tragičnoj sudbini Jegora Stroganova, koga meštani Paštrovića i dalje pamte, danas znaju samo retki, a ovo je priča o njemu.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Bio je onomad Lazar Mušicki jedan od najimućnijih u Marinkovoj bari. Čovek u godinama tamo neke 1933. kada se završava ova naša priča. A počinje tek koju godinu ranije.
Gledalačko-obaveštajna služba Informera (GOSI) došla je do novog šok snimka sa blokaderskog plenuma u Nišu iz kog saznajemo kako funkcioniše blokaderska "demokratija" i kako su mažnjavane prljave zgubidanske pare.
U Frankfurtu je danas održan skup ProGlasa, tokom kojeg je došlo do incidenta u kojem je napadnut novinar Zoran Vicelarević. U publici je bila i Ana Drakulović, koja je nakon incidenta napustila skup.
Srbi širom Kosova i Metohije od ranih jutarnjih sati masovno su izlazili na izbore, a prizori iz srpskih sredina svedočili su o velikom odzivu građana koji žele da ostvare svoje biračko pravo i izaberu svoje istinske predstavnike u parlamentu u Prištini.
Profesor Filozofskog fakulteta Čedomir Antić bez dlake na jeziku komentarisao je predsednika Crne Gore Jakova Milatovića, iznoseći niz oštrih kritika na njegov račun i dovodeći u pitanje doslednost njegovih političkih stavova.
Blokaderski glumac Dragan Bjelogrlić, jedan od vođa antisrpskog Proglasa, zaputio se juče u Frankfurt. On je otišao u Nemačku gde je održana tribina Proglasa.
Organizator ProGlasovskih aktivnosti Dragan Vasiljević snimljen je pijan u Frankfurtu nakon što je u tom gradu na tribini ProGlasa napadnut novinar Zoran Vicelarević, kada je pokušao da postavi pitanje predstavnicima ProGlasa.
Voditeljka Informer TV Andrea Veskov uputila je javno izvinjenje Privrednoj pravnoj akademiji iz Novog Sada i njenom rektoru prof dr Milanu Počuči zbog pogrešno interpretiranog stava u vezi sa tom institucijom u poslednjem izdanju emisije Paralela.
Publika od sada ima priliku da svake srede od 17 časova na Prvom programu Radio Beograda prati novi politički tok-šou "U sredu sa Bojanom Bilbijom". Reč je o autorskom projektu koji se bavi najvažnijim političkim, geopolitičkim i društvenim temama koje oblikuju svakodnevni život građana Srbije, ali i globalne procese koji utiču na ceo svet.
Više od tri godine nakon masakra u Osnovnoj školi "Vladislav Ribnikar", jedno pitanje i dalje ne prestaje da zanima javnost - šta će biti sa Kostom K. kada napuni 18 godina, i da li će jednog dana napustiti ustanovu u kojoj se nalazi?
Ptice koje žive blizu linija ukrajinskog fronta počele su da grade gnezda koristeći optičke kablove sa dronova, piše Oleg Malčenko, viši istraživač u Institutu za arheografiju koji je trenutno na frontu.
Američki predsednik Donald Tramp izjavio je večeras da je američka vojska u pripravnosti, nakon što je Iran lansirao rakete na Izrael i pozvao Iran da obustavi napade i da se vrati za pregovarački sto.
Američki glumac Džejms Hendi poznat po ulogama u filmovima Top Gan: Maverik i Džumandži, izboden je na smrt u vlastitom domu u Los Anđelesu, saopštila je policija.
Pozorište lutaka "Pinokio" sa ponosom najavljuje premijeru predstave "Luna Luna Park", u režiji Fabricija Montekija, koja će se održati u subotu 6.juna u 19:00 časova.
Slaviša Čurović bio je protiv referenduma 2006. godine i odvajanja Crne Gore, a njegov stav nije podržala produkcijska kuća, te je zadala kukavički udarac!
U sred leta paradajz je u najintenzivnijoj fazi razvoja, pa zahteva posebnu pažnju. Zbog toga se mnogi baštovani okreću prirodnim đubrivima koja mogu da obezbede neophodne hranljive materije za zdrav rast paradajza.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar