Ubio oficira da bi sačuvao čast ćerke! U pokajanju gradio put kamen po kamen, a njegova mezimica nikada nije digla ruke od njega: Ova priča slama i najtvrđa srca (FOTO)
Pre više od tri veka Jegor Stroganov, kaluđer iz Rusije sam je probijao put koji spaja manastir Praskvicu i selo Čelobrdo. O podvigu i tragičnoj sudbini Jegora Stroganova, koga meštani Paštrovića i dalje pamte, danas znaju samo retki, a ovo je priča o njemu.
Čelobrdo je selo koje se nalazi na Paštrovskoj gori iznad Miločera i Svetog Stefana, gde se nalazi pravoslavni manastir Praskvica podignut još u 11. veku. Ovaj manastir ima veliki značaj za pleme Paštrović, jer su se u njemu i preci i potomci krstili, ali i školovali.
Na vrhu Čelobrda sa kojeg se pruža najlepši pogled na crnogorsko primorje, podignut je spomenik palim borcima iz plemena Paštrović koji su poginuli u Drugom svetskom ratu.
Foto: Olga Gracun
Pokraj ovog spomenika nalazi se tabla, koja skreće pažnju na jednu sasvim drugu dirljivu priču iz nekih davnijih vremena. Svaki slučajni prolaznik zastane, a kada pročita šta piše na njoj ne može da odoli da ne sazna kakvu priču nosi ovaj dirljivi natpis.
Na tabli stoji zapisano: "Ovaj put od mora do ovog mesta radeći deset godina svojim rukama izgradi Jegor Stroganov kaluđer iz Rusije početkom XIX veka – zahvalni seljani 1971."
Foto: Olga Gracun
Ko je bio Jegor Stroganov?
Prema predanju, krajem 18. veka u brodu koji je pristao na obalu Crne Gore došao je iz daleke Rusije jednoruki Jegor Stroganov. Njegovo kranje odredište bio je manastir Praskvica u Paštrovićima, koji je dobio svoje ime, jer je podignut u blizini izvora čije su vode mirisale na praskve, kako meštani u ovom kraju nazivaju breskve.
Manastir Praskvica, za koji kažu da je podignut davne 1050. godine, dugo je pomagala carska Rusija, zato meštane toliko i ne čudi dolazak ruskog kaluđera upravo na ovo mesto.
Foto: Olga Gracun
Tek pristiglog Rusa, o kome se nije znalo mnogo, primio je tadašnji iguman manastira Sava Ljubiša, koji je dugo boravio u Rusiji i kome nije promaklo njegovo plemićko držanje. Upravitelj manastira je prihvatio Jegorovu želju i dozvolio mu da ostane da se nastani u manastiru.
Misteriozni Jegor je tada na sebe uzeo težak zadatak da sagradi kameni put od mora do sela Čelobrdo. Takođe, zavetovao se na ćutanje i posvetio u miru mukotrpnom poslu pravljenja puta uz Paštrovsku goru.
Ljubav između ćerke i oca: Nepobediva sila
Priča koja se prenosi sa kolena na koleno o Jegoru pogodi svakog, a posebno mlade naraštaje plemena Paštrović. Ova priča je objašnjenje nesalomive niti u ljubavi ćerke prema ocu.
Nakon više godina od kada se Jegor nastanio u Praskvici, iz Rusije je u manastir došao još jedan kaluđer. Ovog puta golobradi mlađi čovek po imenu Jelisej. Mladi kaluđer je ubrzo naučio jezik i postao učitelj deci iz okolnih sela.
Foto: Olga Gracun
Nekoliko godina nakon dolaska Jelisej se teško razboleo i dok se nalazio na samrti, njegova poslednja želja bila je da mu dovedu starog Jegora, čoveka koji je decenijama ćutao. Kada se Jegor pojavio, idalje golobradi kaluđer sklonio je monašku kapu, a prizor koji je Jegor video slomio je njegovo srce. Jegor je shvatio da se pred njim nalazi njegova voljena ćerka Jelisaveta, koja je ubrzo preminula.
Znajući za svoju bolest, a neznajući gde joj se nalazi otac, Jelisaveta se odlučila da se maskira u muškarca ne bi li pronašla svoga oca i poslednje dane provela pokraj njega. Iako je znala da neće razgovarati sa njim, da neće je pomilovati po kosi kao nekad, i da ga više nikad neće zagrliti, živela je za to da bude u blizini oca koga je neizmerno volela.
Nakon njene smrti, Jegor je nastavio sa radom sve dok put nije konačno sagrađen i potom se zatvorio u svoju ćeliju iz koje više nije izlazio do svoje smrti.
Na samrti, ispovedio se jednom od kaluđera i otkrio svoju tragičnu sudbinu. Jegor Stroganov je, naime, bio ugledni oficir carske Rusije, koji je branivši čast svoje ćerke Jelisavete u dvoboju ubio drugog oficira, ali i sam bio teško ranjen, zbog čega mu je i amputirana leva ruka. U međuvremenu, njegova ćerka je nestala, a on je godinama kasnije bez uspeha pokušavao da je pronađe po manastirima u Rusiji. Na kraju se odlučio da se zaputi do jadranske obale i svog konačnog odredišta manastira Praskvica.
Uz temelje ovog manastira danas stoji kamena ploča sa njihovim imenima, a put se i dalje koristi od strane meštana uz padine Paštrovske gore.
Kada se povede razgovor o srpskom jeziku često se govori o turcizmima, odnosno rečima koje su iz turskog ušle u naš jezik i tu se "odomaćile" tokom viševekovne otomanske prisutnosti u Srbiji. Međutim, malo se zna da su i naša kultura i jezik imali značajan uticaj na turski. Jedan od pokazatelja istorijskog značaja srpskog jezika jeste, između ostalih, i njegov status u Osmanskom carstvu.
Proleća 1945.godine kreće velika grupa četnika zajedno s velikim brojem izbeglica put Slovenije, kako bi našli utočište, nakon što je bilo izvesno da će komunistički poredak zavladati Jugoslavijom. Među njima bio je i vojvoda Pavle Đurišić.
Bitke kod Leksingtona i Konkorda, koja su se odigrale 19. aprila 1775. godine, označile su početak američke revolucije i postala simbol borbe američkih kolonista za nezavisnost od Britanske krune. Ovaj događaj je bio ključan za formiranje nacionalnog identiteta Sjedinjenih Američkih Država.
Desetine hiljada Beograđanki i Beograđana koji svakodnevno prolaze Bulevarom despota Stefana ne pomišljaju da omanja uzvišica kraj jedne od pristupnica Pančevačkom mostu čuva strašnu tajnu. Pogled na Dunav i preko reke ka Borči koji se pruža sa te livade bio je poslednje što je na hiljade ljudi koje je tu dovođeno videlo u životu. Tu je bilo zvanično državno stratište na kome su izvršavane smrtne kazne od sredine devetnaestog veka do 1903. godine.
Bitka kod Čokešine bila je bitka vođena između srpske ustaničke vojske pod komandom braće Nedić i turske vojske kod manastira Čokešina nedaleko od Loznice na Lazarevu subotu, 28. aprila 1804. godine.
Marija Draženović Đorđević, prva žena pilot Ratnog vazduhoplovstva NOVJ i Jugoslovenske armije rođena je na današnji dan 10. april 1924. godine. u Osijeku.
Bitka za Košare ima istorijski značaj, tamo se desio podvig, jer je zahvaljujući herojstvu boraca odbranjena granica, rekao je Saša Radojević, jedan od učesnika bitke, tada vodnik.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Kada se povede razgovor o srpskom jeziku često se govori o turcizmima, odnosno rečima koje su iz turskog ušle u naš jezik i tu se "odomaćile" tokom viševekovne otomanske prisutnosti u Srbiji. Međutim, malo se zna da su i naša kultura i jezik imali značajan uticaj na turski. Jedan od pokazatelja istorijskog značaja srpskog jezika jeste, između ostalih, i njegov status u Osmanskom carstvu.
Ugovor za obezbeđivanje finansijskih sredstava za završne radove na Hramu Svetog Save u Beogradu potpisan je danas, a tom događaju prisustvovao je i predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić.
Glavnom uredniku Informera Draganu J. Vučićeviću vlast Crne Gore zabranila je ulazak u tu zemlju - vest je koja je odjeknula regionom u petak, a koju su pojedinci iz naše zemlje jedva dočekali da počnu da seire i da se raduju.
Glavnom uredniku Informera Draganu J. Vučićeviću vlast Crne Gore zabranila je ulazak u tu zemlju - vest je koja je odjeknula regionom u petak, a koju su pojedinci iz naše zemlje jedva dočekali da počnu da seire i da se raduju.
Sinoć je u mestu Bresnica, kod Čačka, grupa građana blokirala prolaz autobusu koji je saobraćao iz Beograda i prevozio građane koji su prisustvovali skupu "Srbija - jedna porodica".
Čuveni profesor na Filozofskom fakultetu u Beogradu, Čedomir Antić, sasuo je blokaderima istinu u lice tokom, otkrio ključni detalj o lustraciji kojom oni prete, pa spomenuo Hrvatsku i Sloveniju.
Dok se građani Srbije u miru i slozi okupljaju u srcu Beograda kako bi podržali politiku koju vodi predsednik Srbije Aleksandar Vučić i poslali poruku zajedništva, druga, blokaderska strana Srbije pokazuje koliko je obolela u mržnji.
Tokom protekle noći u Beogradu dogodila se jedna saobraćajna nezgoda, u Ulici Antifašističke borbe na Novom Beogradu, u kojoj su lakše povređene dve osobe, rečeno je jutros iz službe Hitne pomoći.
Bacanje eksplozivnih naprava na ugostiteljske objekte i porodične kuće ponovo je skrenulo pažnju javnosti. Iako nema povređenih, ova dešavanju otvaraju pitanja motiva zločina. Jedan od njih, desio se u petak kada su na dva lokala u Smederevu bačene bombe.
Noćas oko 00.50 časova u Guči, u Ulici Prvomajska 9, iz hladnjače je procurio amonijak, a Sektor za vanredne situacije uputio je preporuke svim stanovnicima u zahvaćenom području da odmah zatvore prozore, isključe sve sisteme ventilacije i klima-uređaje, kao i da ako ne moraju napuštaju svoje domove.
Ruska vojska nastavlja juriš na Krasni Liman i, prema saopštenju Ministarstva odbrane Rusije, potiskuje Oružane snage Ukrajine sa juga i severozapada grada, uz napredovanje ka centralnim delovima.
SAD su izvele nove udare po iranskim skladištima raketa i bespilotnih letelica, kao i po obalskim radarskim instalacijama, nakon što je predsednik SAD Donald Tramp optužio Teheran da je ponovo prekršio sporazum o prekidu vatre.
Serija snažnih eksplozija odjeknula je u centralnom delu Kijeva tokom novog ruskog raketnog udara, dok su se na meti našli centri odlučivanja i vojna infrastruktura Oružanih snaga Ukrajine, navode ruski vojni i monitoring izvori.
Iran je pokrenuo raketne i dronovske udare na američke vojne objekte u Bahreinu i Kuvajtu, posle američkog napada na ciljeve Korpusa čuvara islamske revolucije.
Slavni glumac i reditelj Radoš Bajić odlučio je da svoj godišnji odmor provede u Srbiji, tačnije u svom voljenom zavičaju, selu Medveđa kraj Trstenika.
Zaboravite na klasičnu "misionarsku" rutinu od dva minuta, donosimo vam 3 brutalne poze koje garantuju eksploziju u spavaćoj sobi i teraju žene na vrištanje.
Visoke temperature mogu da pokvare i najbolje našminkano lice. Ipak, uz nekoliko jednostavnih trikova moguće je da šminka ostane sveža i postojana tokom celog dana.
Nemačka influenserka Eda Elisa našla se u neprijatnoj situaciji na aerodromu kada joj je, neposredno pred let, rečeno da ne može da uđe u avion zbog odeće koju je nosila.
Tokom jula, Bikove, Vodolije i Jarčeve očekuju povoljne okolnosti koje bi mogle da im donesu dodatne prihode, reše dugove i otvore vrata novim poslovnim prilikama.
Ponosni roditelji Maja i Alen Hadrović su na mrežama podelili prelepe kadrove sa svog imanja i pokazali kako njihovi naslednici provode vreli letnji dan.
Bivša rijaliti učesnica i reperka Dia Kostić, otkrika je da je pevač Era Ojdanić svojevremeno hteo da joj kupi nekretninu u rodnom kraju, Vrnjačkoj Banji.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.