Srbija može da se pohvali bogatom istorijom, ali i ličnostima koje su oblikovale našu prošlost, sadašnjost ali i budućnost.
Srpska istorija beleži nemerljiv broj onih dama koje su ostavile dubok i neizbrisiv trag, a naša lista broji samo 20 izabranih iz te bogate riznice snažnih, uspešnih i moćnih dama.
1. Draga Dejanović (1840-1871) bila je naša prva feministkinja, spisateljica i glumica. Smatrala je da su same žene dobrim delom krive za položaj u kojem se nalaze jer robuju predrasudama koje im vaspitanjem usađuju. Jedino moguće rešenje videla je u jednakom vaspitanju muške i ženske dece i pođednakom pripremanju i osposobljavanju i za „umni“ i za „fizički“ rad. Pisala je da žene, jednako kao muškarci, treba da izučavaju zanate – krojački, sajdžijski, pekarski, cipelarski, staklarski…
2. Marta Jorgović je naša prva devojka sa završenom srednjom školom. Završila je prvu srpsku gimnaziju u Novom Sadu koju su do tada, a i mnogo decenija nakon nje, pohađali isključivo mladići. Naime, prema arhivskim podacima nijedna devojka se čak i decenijama posle Marte nije upisala u srednju školu. Zbog karijere udala se, po tadašnjim standardima, kasno – sa 25. godina.
3. Vilhelmina – Mina Karadžić Vukomanović jedna od naših prvih slikarki, prevodilac srpskih narodnih umotvorina i pesama i jedno od trinaestoro dece Vuka Stefanoviča Karadžića. Poliglota, portretistkinja. Njeni najpoznatiji radovi su „Autoportret“ i portret brata Dimitrija (koji je uz Minu jedino Vukovo dete koje je preživelo detinjstvo).
Foto: wikipedia.org
4. Mileva Marić Ajnštajn bila srpska matematičarka, nažalost poznatija više kao prva žena Alberta Ajnštajna. Postoje tvrdnje da je ona doprinela ranim Ajnštajnovim radovima, ali je stepen njenog učešća u otkrićima nepoznat i predmet je brojnih polemika.
Foto: profimedia
5. Draga Ljočić (1855-1926) je bila prva srpska lekarka, feministkinja i filantropkinja. Svoj život Draga je posvetila aktivnoj borbi za emancipaciju žena u Srbiji, socijalnu jednakost i bolji položaj lekarki. Kroz čitavu karijeru je, isključivo zbog toga što je žena, doživljavala nepravdu i nipodaštavanje, protiv kojih se hrabro i neumorno borila. Draga je bila i jedna od prvih srpskih sifražetkinja i snažno se zalagala za sticanje političkih prava za žene.
6. Mitra Mitrović bila je prva ministarka u istoriji Srbije (od 1945. do 1949), spisateljica, učesnica Narodnooslobodilačke borbe tokom Drugog svetskog rata.
Borila se za rodnu ravnopravnost i bolji položaj žene u društvu. 1936. godine učestvuje u osnivanju časopisa „Žena danas“ i za te novine je pisala tekstove o rodnoj ravnopravnosti. Pisala je i za „Borbu“. Učestvovala je u osnivanju Antifašističkog fronta žena Jugoslavije (AFŽJ). 1945. godine objavljuje knjigu „Pravo glasa žena dokaz i oruđe demokratije“.
7. Nadežda Petrović bila je slikarka i bolničarka tokom balkanskih ratova i Prvog svetskog rata. Obrazovana u inostranstvu, po povratku u Kraljevinu Srbiju je sa sobom „donela“ i umetničke inovacije, koje konzervativno društvo nije prihvatalo ili shvatalo. „Tokom dužnosti“ je umrla od pegavog tifusa 1915. godine, u valjevskoj bolnici u kojoj je radila. Njen entuzijazam i želju da promeni, pomogne i modernizuje tadašnje društvo shvaćen je tek nakon njene smrti.
8. Jelisaveta Načić je bila naša prva žena arhitekta i prva studentkinja koja je upisala arhitekturu na Tehničkom fakultetu u Beogradu 1896. godine.
Jelisaveta fakultet završava već sa 22 godine (1900.). Njena angažovanja bila su: uređivanje Kalemegdana i Terazija, crkva Svetog Aleksandra Nevskog (Beograd), prva bolnicu za obolele od tuberkuloze u Srbiji, zgrada osnovne škole „Kralj Petar Prvi“, na čijoj se fasadi nalaze portreti Dositeja Obradovića i Vuka Karadžića… brojni stambeni objekti i prvi radnički stanovi u Beogradu.
9. Ksenija Atanasijević (1894 – 1981) je bila prva žena filozof koja je stekla titulu doktora nauka na Beogradskom univerzitetu.
Ksenija je objavljivala brojne radove iz oblasti filozofije, književnosti i feminizma, i prevodila dela nekih od najznačajnijih filozofa na srpski (između ostalih Platona, Aristotela, Spinozu). Progonjena, hapšena i zabranjivana kako od Gestapoa, tako i od komunista, uspevala je da povrati pravo da ponovo radi i izdejstvovala je skidanje zabrane sa svojih autorskih dela. Bila je potpredsednica Ženskog pokreta i članica mnogih internacionalnih feminističkih udruženja.
10.Isidora Sekulić (1877-1958) je bila prva žena akademik koja je primljena u Srpsku akademiju nauka i umetnosti (SANU), naša književnica, prevoditeljka, intelektualka i jedna od najobrazovanijih ličnosti svoga doba.
Ceo radni vek je provela radeći u prosveti. Isidora je mnogo putovala, bila je poliglota i pisala je pripovetke, eseje i književne kritike. Govorila je engleski, francuski, ruski, nemački, norveški i švedski.
11. Milunka Savić (1892 – 1973) je bila naša višestruko odlikovana i međunarodno priznata ratnica. Bila je poznata kao odličan i precizan bombaš. Milunka je kao hrabra ratnica odlikovana brojnim ordenjem, kako srpskim tako i međunarodnim, između ostalih i za dostignuća u Kolubarskoj bici. Borila se i na Solunskom frontu i učestvovala je u odbrani Beograda 1915.
Foto: wikipedia.org
12. Anica Savić Rebac (1892 – 1953) je bila filozofkinja, književnica i jedna je od naših najvećih intelektualaca. Levičarko ideološko uporište Anica je pronalazila u helenskoj i antičkoj kulturi, kojom je bila opčinjena od malih nogu i koja je odredila njen naučni put u životu. Filozofski fakultet u Beogradu je prima za profesorku tek 1946. godine, ali uz veliko protivljenje članova Univerziteta i ignorisanje Aničinog dotadašnjeg rada i uspeha. Anica je u tom periodu bila jedina profesorka na celom Beogradskom univerzitetu.
13. Branislava Perović Nešković je bila doktor fizike i jedina direktorka Nuklearnog instituta u Vinči od 1976. do 1979. Takođe je radila kao profesorka na Elektrotehničkom fakultetu u Beogradu, bavila sa prevođenjem stručnih i naučnopopularnih radova i bila je koautorka nekoliko priručnika i monografija iz fizike jonizovanih gasova.
14. Marija Magazinović feministkinja i koreografkinja, prva bibliotekarka i prva žena koja je pisala za “Politiku” (1905). Naslov njenog prvog teksta bio je “Obrazovanje ženskinja u Srbiji”. Posebno se zalagala za izjednačavanje prava žena i muškaraca na univerzitetsko obrazovanje. Pored završene Više devojačke škole, diplomirala filozofiju na Filozofskom fakultetu u Beogradu i govorila je nekoliko jezika. Osnivač “Klub astudentkinja” čije su članice prevodile dela najznačajnijih svetskih feministkinja iz tog perioda – Klare Cetkin, Lili Braun, Elen Kej… Bavila se prevođenjem i za Narodno pozorište.
15. Judita Horovic (1787 – 1857.) bila je prva samostalna novosadska preduzetnica. Judita je u trgovačkom i poslovnom životu devetnaestovekovnog Novog Sada predstavljala presedan, jer je u to vreme bilo neuobičajeno da žena u vodi (trgovačke) poslove.
16. Sofija Soja Jovanović bila je naša prva pozorišna i filmska rediteljka.
Prvi film koji je režirala bio je „Sumnjivo lice“ (1954.), a istoimena predstava u njenoj režiji iz 1947. je bio prvi pokušaj modernog tumačenja Nušića. Soja Jovanović je bila režiserka i prvog dugometražnog jugoslovenskog filma u boji – „Pop Ćira i pop Spira“, koji je na filmskom festivalu u Puli, pored još dva filma, proglašen za najbolji.
17. Kraljica Marija Karađorđević, prva žena vozač u našoj zemlji. Poznata je činjenica da je supruga kralja Aleksandra I volela i brzu vožnju pa je ostala zabeležena anegdota da je bila zaustavljena kod Skupštine zbog prekoračenja brzine. Međutim, nije se pozivala ni na titulu niti na druge faktore već je uredno iz sopstvenih sredstava platila kaznu rekavši čuvenu rečenicu: “Zakon je isti za sve i mene ne opravdava činjenica da ga ja kao kraljica kršim, jer šta su onda zakoni ako pozivaju na kršenje.”
Foto: printskrin/youtube
18. Marija Bursać je prva žena koja je dobila titulu narodnog heroja u Jugoslaviji. Članica Narodnooslobodilačkog pokreta postaje 1941. godine, a naredne je primljena u Komunističku partiju Jugoslavije. Aktivno je doprinosila radu NOP-a i Antifašističkog fronta žena (AFŽ). U ratu je bila bolničarka, da bi kasnije postala bombaš. 1943. godine je preminula u borbama.
19. Mara Bogdanović Rosandić 1883-1954. se smatra našom prvom školovanom fotografkinjom. Rođena u bogatoj i uglednoj porodici u Rumi. Govorila je nekoliko jezika i imala osnovno muzičko obrazovanje, a obrazovanje iz umetničke fotografije je stekla u Minhenu. Poznati vajar Toma Rosandića bio je njen suprug. Njihova kuća je danas Muzej Tome Rosandića. Mara je na svojim fotografijama dokumentovala umetničke radove svog supruga i mnoge tadašnje poznate ljude. Bila je saradnica prvog fotografskog časopisa “Fotografski pregled”.
20. Katarina Ivanović (1811-1882), prva srpska slikarka. Slikala je portrete, mrtvu prirodu, istorijske kompozicije. Neke njene slike su među najboljim primerima srpskog klasicizma, poput “Portreta knjeginje Perside Karađorđević”, “Autoportreta”, “Korpe s grožđem”… Svoje slike zaveštala je Narodnom muzeju u Beogradu. 1876. izabrana je za prvu počasnu članicu Srpskog učenog društva (danas SANU). Naslikala je 38 slika.
Marija Draženović Đorđević, prva žena pilot Ratnog vazduhoplovstva NOVJ i Jugoslovenske armije rođena je na današnji dan 10. april 1924. godine. u Osijeku.
Bitka za Košare ima istorijski značaj, tamo se desio podvig, jer je zahvaljujući herojstvu boraca odbranjena granica, rekao je Saša Radojević, jedan od učesnika bitke, tada vodnik.
Jedan od najpoznatijih srpskih književnika, pisac, slikar i novinar koji je neobičnom neposrednošću i lakoćom osvajao pažnju čitalačke publike, Momčilo Momo Kapor rođen je na na današnji dan pre 78 godina u Sarajevu.
Nemačka je u Drugom svetskom ratu bez objave rata na današnji dan 6. aprila 1941. godine, napala Kraljevinu Jugoslaviju. Beograd, koji je tri dana ranije proglašen otvorenim gradom, u 6.30 sati napala su 234 bombardera i 120 lovaca. U bombardovanju nastavljenom i naredna dva dana poginulo je oko 2.500 ljudi.
Bombardovanje Aleksinca 1999. se dogodilo u toku NATO agresije na SR Jugoslaviju. Grad Aleksinac je bombardovan u dva navrata. Od posledica ovih vazdušnih napada poginulo je 17 civila, a preko 50 je povređeno.
Znate li ko je bio Pal Teleki? Da li vam znači nešto njegovo ime? Ne? A trebalo bi... Ovaj mađarski premijer oduzeo je sebi život na današnji dan 1941. godine i to zato što nije hteo da napadne Jugoslaviju i učestvuje sa Hitlerom u ubijanju našeg naroda.
Albanci su 1969. godine minirali srpsku pravoslavnu crkvu i oni su tvrdili da se radi o rimskoj, katoličkoj crkvi iz 12. veka, što je potpuna laž i gaženje tradicije kulture i identiteta jednog naroda.
Posmatrajući noviju srpsku istoriju, nema značajnijeg meseca od Marta. Naročito ukoliko se osvrnemo na zadnjih dvadesetak godina, onda nema ni sudbonosnijeg, ni tragičnijeg, niti tužnijeg meseca u toku jedne godine. Toliko je strašan da ga srpski narod naziva kobni mart. Zasto je mart najtezi mesec za srpski narod i istoriju? Na ovo pitanje u "Info jutru" odgovorili su Srđan Simić iz Centra za društvenu stabilnost i istoričar Jovan Pejin.
U decembru ove godine navršava se 110 godina od misterioznog slučaja kojim se štampa bavila tokom dve nedelje decembra 1911. godine po starom kalendaru.
Marija Draženović Đorđević, prva žena pilot Ratnog vazduhoplovstva NOVJ i Jugoslovenske armije rođena je na današnji dan 10. april 1924. godine. u Osijeku.
Milan Antonijević, poverenik za zaštitu ravnopravnosti, osudio je napad na porodicu političara, ističući da je napad na majku Aleksandra Vučića nedopustiv i da predstavlja granicu koja se nikada ne sme preći.
Više javno tužilaštvo u Beogradu pažljivo prati situaciju u glavnom gradu tokom održavanja parlamentarnih izbora i koordinira rad osnovnih javnih tužilaštava na teritoriji svoje nadležnosti i policijskih službenika kako bi izborni dan protekao mirno u demokratskoj atmosferi i kako bi se sve izborne procedure odvijale u skladu sa Ustavom i zakonima Republike Srbije.
Ono za šta su mesecima optuživali vlast, predstavljajući se kao navodni zaštitnici izborne volje građana, sada se, prema sopstvenim javnim priznanjima, pojavljuje među blokaderima.
Još jednom se pokazalo koliko brzo neproverene teorije mogu da se pretvore u dezinformacije. Blokaderi su jutros, predvođeni Srđanom Milivojevićem, objavljivali tvrdnje o tome da je vanredno dozvoljeno poletanje malih aviona sa svih aerodroma u Srbiji.
Posebno odeljenje za suzbijanje korupcije Višeg javnog tužilaštva u Beogradu obavešteno je 24. oktobra 2026. godine da su M.S. i M.P. prijavile PU za grad Beograd, PS Voždovac, PI Beli Potok saznanja do kojih je M.S. došla od svoje prijateljice A.M. u vezi eventualnih nepravilnosti i kupovine glasova na parlamentarnim izborima koji se održavaju 25. oktobra 2026. godine.
Zbog napada na zgradu televizije Informer i promene programske šeme, emitovanje večerašnje epizode najvećeg sportskog rijalitija Exatlon Srbija je odloženo, a na programu naše televizije do daljnjeg će se emitovati specijalni program.
Marko Škara, učesnik Exatlona, govorio je o tome kako se oseća nakon lošeg početka tima i pet poraza, posebno imajući u vidu da je u toku muška nedelja.
Službenici Sektora granične policije Crne Gore su u dve odvojene akcije, u Tuzima i Bijelom Polju, otkrili falsifikovane registarske tablice na dva vozila i procesuirali osumnjičene vozače.
Američki marinci i pripadnici Ratne mornarice Sjedinjenih Američkih Država izveli su veliku operaciju u Tihom okeanu, tokom koje su presreli više plovila, ukrcali se na njih i potom ih uništili snažnim eksplozijama.
Velika Britanija ima nešto više od 1.000 dana da se pripremi za mogući rat, upozorio je britanski ministar odbrane Ves Striting, navodeći da bi Rusija i drugi protivnici NATO do 2030. godine mogli da razviju kapacitete za direktan napad.
Američki milijarder Ilon Mask upozorio je da bi pretvaranje satelitske mreže „Starlink“ u sredstvo za izvođenje napada na Rusiju moglo da izazove katastrofalne posledice po korišćenje Zemljine orbite.
Snažne eksplozije odjeknule su danas u ruskom gradu Jelecu, u Lipeckoj oblasti, gde je, prema ukrajinskim izvorima, izveden raketni napad na fabriku „Energija“, koja proizvodi baterije i druge komponente za ruske raketne sisteme.
Glumica Ivana Žigon ćerka je Steva i Jelene Žigon, a publika je najbolje pamti po ulozi u filmu "Hajde da se volimo 3" gde je kadar delila sa Lepom Brenom.
Japanski pisac Rju Murakami, poznat po romanu "Plavo, gotovo prozirno", za koji je 1976. godine dobio nagradu Akutagava, preminuo je u 75. godini, saopštio je danas izvor iz izdavačke industrije.
Pariski muzeji Luvr, Orse i Pikaso, kao i izložbeni prostor Gran pale biće u subotu, 24. oktobra, vanredno zatvoreni zbog najavljenih demonstracija u francuskoj prestonici, saopštilo je sinoć Ministarstvo kulture.
Kim Kardašijan privukla je svu pažnju svetskih medija na Filmskom festivalu u Rimu, pojavivši se u upečatljivoj kombinaciji sa leopard printom od glave do pete.
Ambasador torta klasik je jugoslovenske poslastičarske tradicije. Njena tajna leži u savršenom spoju bogatih tekstura - hrskavih kora i kremastog fila, kao i vrhunskih aroma oraha, pečenih lešnika i čokolade.
Pravilna zimska nega ruža ključna je ako želite da vaše biljke ostanu zdrave i da lepo cvetaju u proleće. Stručnjaci upozoravaju da se određeni koraci nikako ne smeju da se preskaču.
Metin novi lični AI agent Muse za samo nekoliko nedelja privukao je više od 10 miliona korisnika, a kompanija ga već pozicionira kao ključni generator profita koji bi po korisniku mogao da nadmaši čak i Fejsbuk i Instagram.
TikTokerka koja se predstavlja kao Atlantis šokirala je pratioce pričom o, kako kaže, "najgorem prvom sastanku u istoriji". Iako je sve delovalo obećavajuće kada joj je udvarač unapred ponudio da preuzme troškove, susret se pretvorio u niz krajnje bizarnih situacija.
Pevačica Mina Kostić otkrila je da je pre odlaska u Kliniku za psihijatrijske bolesti "Dr Laza Lazarević" imala nesnosne glavobolje, probleme sa spavanjem i da se u jednom trenutku samo srušila, nakon čega je potražila pomoć najbližih.
Pevačica Mia Borisavljević pored uspešne pevačke karijere gradi i privatni biznis, uživa u luksuzu sa porodicom, a o njenom životu svojevremeno se pričalo i zbog sukoba sa komšinicom.
Pevač Miki Mećava gostovao je jutros u jutarnjem programu i otkrio sve detalje porođaja njegove partnerke Katarine, kao i da mu je Era Ojdanić čestitao unuče.
Pevačice koje su žarile i palile estradom devedesetih i danas privlače pažnju svojom lepotom, a kada vidite kako izgledaju, biće vam jasno zašto su važile za najveće zavodnice tog vremena.
Supruga Mustafe Sandala, Melis Sutšurup, našla se u centru finansijskog skandala, a sada je usledio novi obrt - gospođa Sandal želi da povrati svoj novac.
Komentari