Bombardovanje Aleksinca 1999. se dogodilo u toku NATO agresije na SR Jugoslaviju. Grad Aleksinac je bombardovan u dva navrata. Od posledica ovih vazdušnih napada poginulo je 17 civila, a preko 50 je povređeno.
NATO agresija bila je završna faza rata na Kosovu i Metohiji, koja je trajala od 24. marta do 10. juna 1999. godine. NATO je agresiju 24. marta 1999. u 19.45 časova, počeo vazdušnim napadima na vojne ciljeve u SR Jugoslaviji, da bi se kasnije vazdušni udari proširili i na privredne i civilne objekte.
Najteže bombardovanje Aleksinca desilo se na današnji dan 5. aprila 1999. U 21ː35 bombardovan je civilni i centralni deo grada. Sa sedam projektila pogođene su dve centralne gradske ulice. Poginulo je 17 civila, a 50 zadobilo telesne povrede. Uništeno je 700 stambenih objekata, a znatno oštećena, pored ostalih i zgrada Doma zdravlja i Hitne pomoći.
Foto: sites.google.com
Aleksinac nakon bombardovanja 1999. godine
Uništeno je više desetina stambenih objekata, zdravstvene ustanove i privredni objekata, među njima 35 porodičnih kuća i 125 stanova, autobuska stanica i privredni objekti Konfekcija „Morava”, „Betonjerka” i Ugostiteljsko-turističko preduzeće. Jedna od bombi je sa lica zemlje zbrisala Ulicu Dušana Trivunca sa šest porodičnih kuća, a deset je uništeno u Ulici Vuka Karadžića.
Ovako su izgledale posledice NATO agresije i stravičnog bombardovanja Aleksinca:
Aleksinac je ponovo bombardovan u noći 27. na 28. maj 1999. Od posledica ovog bombardovanja, poginulo je troje civila. Srušeno je na desetine kuća i zgrada, uništeni su skoro svi privredni objekti.
Predstavnici NATO-a u Briselu su svetskoj javnosti su bombardovanja Aleksinca 5. aprila 1999. pravdali "tehničkom greškom", tvrdeći da je meta bila kasarna nadomak grada.
Kanadski general Luis Mekenzi je tada po obilasku ruševina izjavio: "Zločin je počinjen nad civilnim stanovništvom, nad mirnim građanima, u njihovim porodičnim domovima, na prostorima gde nema apsolutno nijednog vojnog objekta".
Nakon razornog bombardovanja koje je zadesilo Aleksinac 5. aprila 1999, u delu svetske javnosti ovaj grad je nazivan „srpskom Hirošimom”.
Legalne norme koje je NATO prekršio tokom svoje agresije na Srbiju komentarisao je gost Info dana, advokat Srđan Aleksić navodeći kako NATO pakt duguje Srbiji da otkloni sav osiromašeni uranijum sa ovih prostora.
Kosta Kolarić (44) imao je 19 godina kada je iz kasarne u Valjevu prekomandovan na karualu "Linken" na svetoj srpskoj planini Paštrik. Preživeo je napade Nato i OVK i uz sećanje na poginule saborce kaže da mu je bila čast da služi otadžbini.
Na krovu Ruskog doma u Beogradu postavljena je zastava sa znakom mete, koja je tokom bombardovanja 1999. godine bila simbol otpora srpskog naroda prema NATO agresiji.
Dečak na krilu oborenog NATO aviona F117 A usred njive u Buđanovcima, čija je fotografija pre 25 godina obišla ceo svet danas ima 29! Zoran Jovanović i dalje čuva naslovne strane novina i kao kroz maglu seća se tih dana svog detinjstva.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Legalne norme koje je NATO prekršio tokom svoje agresije na Srbiju komentarisao je gost Info dana, advokat Srđan Aleksić navodeći kako NATO pakt duguje Srbiji da otkloni sav osiromašeni uranijum sa ovih prostora.
Grupa blokadera, koju je činilo svega desetak okupljenih, uprkos pozivima koje su upućivali putem svojih grupa, pojavila se danas u memorijalnom kompleksu Slobodište u Kruševcu, tokom posete ministarke za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Milice Đurđević-Stamenkovski.
Više javno tužilaštvo u Beogradu odbacilo je krivičnu prijavu protiv bivšeg načelnika Policijske uprave za grad Beograd Veselina Milića za pomaganje u ubistvu Aleksandra Nešovića, dok krivična prijava za neprijavljivanje ubistva ostaje.
Bivši šef države Crne Gore i počasni predsednik DPS-a – Milo Đukanović tokom održavanja Samita u Tivtu, kao što je već poznato, "utekao" je iz Crne Gore i otišao u Sarajevo gde je ponovo napadao Srbiju, kao i institucije te države, Srpsku pravoslavnu crkvu.
Vlasti u Bosni i Hercegovini pokazale su koliko "poštuju" slobodu govora u toj zemlji tako što je u prostorijama Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) u Banjaluci saslušan novinar RTRS Jasenko Todorović zbog "negiranja takozvanog genocida u Srebrenici".
Blokaderi su ušli u poslednji stadijum deluzivnosti i više ni ne kriju da im je otvoreno nasilje i suzbijanje slobode govora isto što i "pozitivna energija".
Borislav Borko Stefanović, potrčko tajkuna Dragana Đilasa, odjavio je blokadere, poručio da im ništa ne veruje, ali i da "nije dobra pozicija da Kosovo bude deo Srbije"!
Voditeljka Informer TV Andrea Veskov uputila je javno izvinjenje Privrednoj pravnoj akademiji iz Novog Sada i njenom rektoru prof dr Milanu Počuči zbog pogrešno interpretiranog stava u vezi sa tom institucijom u poslednjem izdanju emisije Paralela.
Publika od sada ima priliku da svake srede od 17 časova na Prvom programu Radio Beograda prati novi politički tok-šou "U sredu sa Bojanom Bilbijom". Reč je o autorskom projektu koji se bavi najvažnijim političkim, geopolitičkim i društvenim temama koje oblikuju svakodnevni život građana Srbije, ali i globalne procese koji utiču na ceo svet.
U Višem javnom tužilaštvu u Beogradu saslušani su Veljko T. (27) i Nikola M. (28) zbog postojanja osnova sumnje da su 6. juna 2026. godine na teritoriji opština Grocka pokušali da na podmukao način liše života oštećenog M.N.
Policija u Zrenjaninu, u saradnji sa Pokrajinskom insprekcijom za zaštitu životne sredine, a po nalogu glavnog javnog tužioca Osnovnog javnog tužilaštva, uhapsila je šezdesettrogodišnjeg kineskog državljanina H. J. zbog sumnje da je izvršio krivično delo unošenje opasnih materija u Srbiju i nedozvoljeno prerađivanje, odlaganje i skladištenje opasnih materija.
Nakon što je javno uputio otvoreno pismo ruskom predsedniku Vladimiru Putinu sa predlogom za prekid vatre i sastanak, ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski je objasnio da je ta inicijativa bila deo šire, koordinisane diplomatske strategije.
Šefica evropske diplomatije Kaja Kalas otvoreno je poručila da bi Irska trebalo da napusti svoju višedecenijsku politiku vojne neutralnosti zbog potencijalne opasnosti koja dolazi iz Rusije.
Glumac Entoni Gidera, poznat po ulozi u filmu "Kum 3", preminuo je u 65. godini, tri nedelje nakon što mu je srce iznenada stalo iz za sada nepoznatih razloga.
Jedna od najpoznatijih metoda za uklanjanje puževa u bašti jeste upotreba prirodnih rešenja koja pomažu da se njihova populacija značajno smanji ili potpuno suzbije.
Bjanka Sensori je režirala spot za pesmu "Gemini Season", a u jednoj od prvih scena pojavljuje se u provokativnom kostimu dok muze kravu, nakon čega joj se pridružuje Kanje Vest, kome predaje posudu sa mlekom.
Istraživači iz kompanije SafeBreach otkrili su bezbednosni propust u Gugl Geminiju na Android uređajima koji je mogao da omogući napadačima da utiču na rad ovog AI asistenta.
Mane Ćuruvija Kasper je po dolasku u Beograd svima jasno stavio do znanja da se neće oglašavati za medije, a sad je objavio Mininu fotku i prekršio zavet ćutanja!
Poznati muzičar Dejan Petrović i njegova supruga Branka ovih dana prošli su kroz agoniju nakon što je njihova ćerka Jovana pretučena, a jedno drugom su oduvek bili najveća podrška.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.